Primož Krašovec 9. travnja 2014.

Marxova teorija fetišizma i neekonomski oblici dominacije, 4.4.2014.

Pogledajte snimku predavanja Primoža Krašovca, održanog u Galeriji Nova u sklopu izložbe “To ti je politička ekonomija, budalo” u organizaciji kustoskog kolektiva WHW i CRS-a. Polazeći od optužbe upućene tradicionalnom marksizmu za ekonomski redukcionizam kojim se ne uspijeva objasniti neekonomske oblike društvene dominacije, Krašovec u predavanju izdvaja dvije glavne teorijske pogreške tradicionalnog marksizma koje onemogućavaju adekvatnu teoretizaciju rasne i rodne društvene dominacije i nudi alternativu u polemičkom suočavanju teorije fetišizma s liberalnom politikom identiteta.

4.4.2014. Galerija Nova, Zagreb

Kustoski kolektiv WHW / Što, kako i za koga i Centar za radničke studije vas pozivaju na predavanje Primoža Krašovca ‘Marxova teorija fetišizma i neekonomski oblici dominacije’:

Jedna od najvažnijih i najpertinentnijih optužbi koje se upućuju tradicionalnom marksizmu jest ona za ekonomski redukcionizam. Optužba pretpostavlja da marksizam nije u stanju objasniti i politički artikulirati neekonomske oblike društvene dominacije i segregacije poput rasizma i seksizma. Iako se temelji na donekle pojednostavljenom i karikiranom prikazu tradicionalnog marksizma, ipak nije sasvim neosnovana.

U predavanju ću izdvojiti dvije glavne teorijske pogreške klasičnog, ili tradicionalnog, marksizma koje onemogućavaju adekvatnu teoretizaciju rasne i rodne društvene dominacije. Prva proizlazi iz isključivog fokusa na reprodukciju kapitalskog odnosa (“u idealnom prosjeku” ili “na najvišoj razini apstrakcije”) koji nedovršenost Marxova rada pretvara u analitičku prednost i ne polaže dovoljno pažnje reprodukciji kapitalističkog društva kao cjeline, već samo njegovim ekonomskim aspektima. Politički učinak te teorijske skučenosti jest marginalizacija društvenih borbi koje su samo indirektno vezane uz kapitalistički način proizvodnje — one se tretiraju kao strateški sekundarne i kao derivati “prave” klasne borbe. Druga pogreška vezana je uz manjkavu teoriju ideologije koja ne uzima u obzir teoriju fetišizma. Ona je posljedica redukcija rodne ili rasne dominacije i segregacije na stvar ideologije (tj. nadgradnje) te toga što ne uzima u obzir fundamentalne kapitalističke (iako ne strogo kapitalske) društvene odnose. A eliminacija neekonomskih oblika društvene dominacije paradoksalno se predstavlja kao automatski efekt promjena u bazi (tj. socijalizacije sredstava za proizvodnju, planskog upravljanja ekonomijom itd.).

U zaključku ću pokazati kako teorija fetišizma u polemičkom suočavanju s liberalnom politikom identiteta može biti korisnija od dogmatskog inzistiranja na “primatu klasne borbe”.

***

Predavanje se održava u sklopu izložbe ”To ti je politička ekonomija, budalo” koja je u Galeriji Nova otvorena do 10/5/2014.

Primož Krašovec (1979) je freelance sociolog i član, ne funkcioner, Iniciative za demokratične socializem iz Ljubljane. Bavi se pisanjem, prevođenjem, predavanjem i uredničkim radom. Prethodno je radio na Pedagoškom inštitutu i kao suradnik Inštituta za delavske študije (prije poznatog kao Delavsko punkerska univerza). Trenutno predaje teoriju ideologije na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i prevodi knjigu ”The Socialist Alternative” Michaela Lebowitza. Njegovi teorijski interesi obuhvaćaju marksističku teoriju vrijednosti, fetišizam, ideologiju i marksističke teorije države i prava.

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)
Tagovi:
, , , , , ,

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]
  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve