“Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima”, 27.3.2014.

Pogledajte snimku tribine pod nazivom Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima, prve u seriji “Aktivističke prakse i civilno društvo: Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti”, održane 27.3.2014. u Galeriji Nova u organizaciji Centra za mirovne studije, Mirovnih studija i kolektiva Što, kako i za koga. Paul Stubbs uveo je u ciklus izlaganjem o valovima aktivizma te njihovim ciljevima, oblicima i praksama od 80-tih do danas, nakon čega je Benjamin Perasović govorio o kontekstu pokretanja mirovnih, feminističkih i ekoloških inicijativa u 80-tima. Zadnja je izlagala Vesna Teršelič, o začecima samoniklih mirovnih inicijativa 80-tih i njihovom razvoju u 90-tima u kontekstu međunarodne solidarnosti, nakon čega je uslijedila rasprava.

Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima

Aktivističke prakse i civilno društvo

Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti

Serija predavanja i diskusija & čitaonica četvrtkom ožujak — travanj 2014., Galerija Nova [Showroom] • Teslina 7 • Zagreb

Suorganizatori: Mirovni studiji — prostor za nemirne građane, Centar za mirovne studije i Što, kako i za koga / WHW

U nizu od tri javna predavanja i diskusije predstavit ćemo jedan od mogućih pogleda na razvoj i nasljeđe aktivističkih praksi te na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj od kraja 80-tih godina XX. stoljeća do danas. Sa sviješću da ih ima puno više, biramo one koje su relevantne za mirovni rad u širem smislu. S akterima i teoretičarima (nerijetko su akteri ujedno i teoretičari) razgovarat ćemo o kontekstu u kojem su se pojedine inicijative i oblici djelovanja razvijali, koliko su samonikli, iz čega su nastali i kako danas vidimo njihovo nasljeđe. Kritički ćemo razmotriti zašto su se u određenim kontekstima birale pojedine taktike i metode.
27/03/2014

Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima

Uvod — Paul Stubbs: Valovi aktivizma: oblici, ciljevi, prakse

Fokus prezentacije je na narativima, oblicima, ciljevima i praksama onoga što Paul Stubbs naziva tri vala aktivizma posvećena miru, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj pravdi u Hrvatskoj. Predavanje će otvoriti pitanje je li uopće moguće analizirati ta tri vala aktivizma ako se uzmu u obzir različite generacije koje su djelovale na osnovama različitih lokalnih, nacionalnih, regionalnih i globalnih premisa.

Paul Stubbs je sociolog, rođen je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a od 1993. godine živi i radi u Hrvatskoj. Glavna područja njegovih istraživanja su sociologija povijesti aktivizma u Hrvatskoj, aktivizam i kompjutorski posredovana komunikacija te uloga međunarodnih aktera u prijevodu socijalne politike. Bio je član savjetodavnog odbora Centra za mirovne studije i predavao je o ‘civilnom društvu’ tijekom prva dva ciklusa Mirovnih studija.

Benjamin Perasović: Društveni pokreti 80-tih: kontekst pokretanja mirovnih, feminističkih i ekoloških inicijativa
Osamdesete godine predstavljaju specifično razdoblje koje se često mistificira. Ovdje je namjera opisati kontekst i naznačiti ključne elemente djelovanja različitih aktivističkih aktera u drugoj polovini osamdesetih godina. Mimo mistifikacija koje postoje u medijskom diskursu, potrebno je stvoriti što širi okvir za razumijevanje jednog razdoblja i aktera koji su u tom razdoblju djelovali.

Benjamin Perasović, sociolog, glavna područja njegovih istraživanja odnose se uglavnom na subkulture, društvene pokrete i kvalitativne metode. Objavio je, između ostalog, knjigu Urbana plemena — sociologija subkultura u Hrvatskoj, a nedavno i knjigu Sociologija i party scena zajedno s Rašeljkom Krnić. Osamdesetih je bio jedan od osnivača Svarun-a i akter raznovrsnih subkulturnih scena.

Vesna Teršelič: Začeci samoniklih mirovnih inicijativa osamdesetih i njihov razvoj u devedesetima u kontekstu međunarodne solidarnosti
Izlaganje će ilustrirati značaj samoniklih inicijativa na primjerima zagovaranja prigovora savjesti i ustanovljenja civilne službe u tadašnjoj Jugoslaviji, u drugoj polovici osamdesetih te kasnije suradnje Antiratne kampanje Hrvatske s međunarodnim mirovnim mrežama (War Resisters International, Quakers Peace and Social Witness i dr.) u devedesetima.

Vesna Teršelič, aktivistica, od 1985. godine aktivna je u zelenim, ženskim i mirovnim civilnim inicijativama. Suosnivačica je Svarun-a — Radne grupe za ekološke, mirovne, ženske i duhovne inicijative (1986), Zelene akcije (1990), Antiratne kampanje Hrvatske (1991), Centra za ženske studije (1995), Centra za mirovne studije (1996), Documente — Centra za suočavanje s prošlošću (2004) i drugih organizacija.

četvrtak 10/04/2014 19 h

Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

Vesna Janković: Mirovni pokret 90-tih: Ideje i alati

Sven Cvek: Autonomna tvornica kulture: Fizički i mentalni prostori autonomije

Dražen Šimleša: Alterglobalizacija u našem dvorištu

Čitaonica

U Showroomu Galerije Nova bit će od 27.3. do 17.4. dostupna čitaonica s publikacijama na temu aktivističkih praksi i razvoja civilnog društva na ovim prostorima u posljednja tri desetljeća. Bit će dostupni i dokumentarni radovi u produkciji FADE IN‑a i SkriptaTV. U prikupljanju građe sudjeluju Centar za mirovne studije (CMS), Sven Cvek i Autonomni kulturni centar (Attack!), izdavačka kuća Što čitaš?, Centar za suočavanje s prošlošću — Documenta, Centar za ženske studije, FADE IN, Dražen Šimleša, Benjamin Perasović, Vesna Janković, Dejan Kršić …

Čitaonicu je osmislila Martina Kontošić/ WHW.

Radno vrijeme čitaonice:

Četvrtak i petak: 12 – 20h

Subota: 11 – 14h

Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve