“Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima”, 27.3.2014.

Pogledajte snimku tribine pod nazivom Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima, prve u seriji “Aktivističke prakse i civilno društvo: Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti”, održane 27.3.2014. u Galeriji Nova u organizaciji Centra za mirovne studije, Mirovnih studija i kolektiva Što, kako i za koga. Paul Stubbs uveo je u ciklus izlaganjem o valovima aktivizma te njihovim ciljevima, oblicima i praksama od 80-tih do danas, nakon čega je Benjamin Perasović govorio o kontekstu pokretanja mirovnih, feminističkih i ekoloških inicijativa u 80-tima. Zadnja je izlagala Vesna Teršelič, o začecima samoniklih mirovnih inicijativa 80-tih i njihovom razvoju u 90-tima u kontekstu međunarodne solidarnosti, nakon čega je uslijedila rasprava.


Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima


Aktivističke prakse i civilno društvo

Mirovni aktivizam i malo šire: pretpostavke, konteksti, (dis)kontinuiteti

Serija predavanja i diskusija & čitaonica četvrtkom ožujak — travanj 2014., Galerija Nova [Showroom] • Teslina 7 • Zagreb

Suorganizatori: Mirovni studiji — prostor za nemirne građane, Centar za mirovne studije i Što, kako i za koga / WHW

U nizu od tri javna predavanja i diskusije predstavit ćemo jedan od mogućih pogleda na razvoj i nasljeđe aktivističkih praksi te na razvoj civilnog društva u Hrvatskoj od kraja 80-tih godina XX. stoljeća do danas. Sa sviješću da ih ima puno više, biramo one koje su relevantne za mirovni rad u širem smislu. S akterima i teoretičarima (nerijetko su akteri ujedno i teoretičari) razgovarat ćemo o kontekstu u kojem su se pojedine inicijative i oblici djelovanja razvijali, koliko su samonikli, iz čega su nastali i kako danas vidimo njihovo nasljeđe. Kritički ćemo razmotriti zašto su se u određenim kontekstima birale pojedine taktike i metode.

27/03/2014

Društveni pokreti 80-tih i preduvjeti za /mirovni/ aktivizam u 90-tima

Uvod — Paul Stubbs: Valovi aktivizma: oblici, ciljevi, prakse

Fokus prezentacije je na narativima, oblicima, ciljevima i praksama onoga što Paul Stubbs naziva tri vala aktivizma posvećena miru, ljudskim pravima, rodnoj ravnopravnosti i socijalnoj pravdi u Hrvatskoj. Predavanje će otvoriti pitanje je li uopće moguće analizirati ta tri vala aktivizma ako se uzmu u obzir različite generacije koje su djelovale na osnovama različitih lokalnih, nacionalnih, regionalnih i globalnih premisa.

Paul Stubbs je sociolog, rođen je u Ujedinjenom Kraljevstvu, a od 1993. godine živi i radi u Hrvatskoj. Glavna područja njegovih istraživanja su sociologija povijesti aktivizma u Hrvatskoj, aktivizam i kompjutorski posredovana komunikacija te uloga međunarodnih aktera u prijevodu socijalne politike. Bio je član savjetodavnog odbora Centra za mirovne studije i predavao je o ‘civilnom društvu’ tijekom prva dva ciklusa Mirovnih studija.

Benjamin Perasović: Društveni pokreti 80-tih: kontekst pokretanja mirovnih, feminističkih i ekoloških inicijativa

Osamdesete godine predstavljaju specifično razdoblje koje se često mistificira. Ovdje je namjera opisati kontekst i naznačiti ključne elemente djelovanja različitih aktivističkih aktera u drugoj polovini osamdesetih godina. Mimo mistifikacija koje postoje u medijskom diskursu, potrebno je stvoriti što širi okvir za razumijevanje jednog razdoblja i aktera koji su u tom razdoblju djelovali.

Benjamin Perasović, sociolog, glavna područja njegovih istraživanja odnose se uglavnom na subkulture, društvene pokrete i kvalitativne metode. Objavio je, između ostalog, knjigu Urbana plemena — sociologija subkultura u Hrvatskoj, a nedavno i knjigu Sociologija i party scena zajedno s Rašeljkom Krnić. Osamdesetih je bio jedan od osnivača Svarun-a i akter raznovrsnih subkulturnih scena.

Vesna Teršelič: Začeci samoniklih mirovnih inicijativa osamdesetih i njihov razvoj u devedesetima u kontekstu međunarodne solidarnosti

Izlaganje će ilustrirati značaj samoniklih inicijativa na primjerima zagovaranja prigovora savjesti i ustanovljenja civilne službe u tadašnjoj Jugoslaviji, u drugoj polovici osamdesetih te kasnije suradnje Antiratne kampanje Hrvatske s međunarodnim mirovnim mrežama (War Resisters International, Quakers Peace and Social Witness i dr.) u devedesetima.

Vesna Teršelič, aktivistica, od 1985. godine aktivna je u zelenim, ženskim i mirovnim civilnim inicijativama. Suosnivačica je Svarun-a — Radne grupe za ekološke, mirovne, ženske i duhovne inicijative (1986), Zelene akcije (1990), Antiratne kampanje Hrvatske (1991), Centra za ženske studije (1995), Centra za mirovne studije (1996), Documente — Centra za suočavanje s prošlošću (2004) i drugih organizacija.

četvrtak 10/04/2014 19 h

Antiratni aktivizam i prostori otpora 90-tih

Vesna Janković: Mirovni pokret 90-tih: Ideje i alati

Sven Cvek: Autonomna tvornica kulture: Fizički i mentalni prostori autonomije

Dražen Šimleša: Alterglobalizacija u našem dvorištu

Čitaonica

U Showroomu Galerije Nova bit će od 27.3. do 17.4. dostupna čitaonica s publikacijama na temu aktivističkih praksi i razvoja civilnog društva na ovim prostorima u posljednja tri desetljeća. Bit će dostupni i dokumentarni radovi u produkciji FADE IN‑a i SkriptaTV. U prikupljanju građe sudjeluju Centar za mirovne studije (CMS), Sven Cvek i Autonomni kulturni centar (Attack!), izdavačka kuća Što čitaš?, Centar za suočavanje s prošlošću — Documenta, Centar za ženske studije, FADE IN, Dražen Šimleša, Benjamin Perasović, Vesna Janković, Dejan Kršić …

Čitaonicu je osmislila Martina Kontošić/ WHW.

Radno vrijeme čitaonice:

Četvrtak i petak: 12 – 20h

Subota: 11 – 14h



Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

Vezani članci

  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 29. ožujka 2022. Danska planira dati utočište Ukrajincima, a Sirijce poslati doma Olakšavanje integracije ukrajinskih izbjeglica u dansko društvo odvija se usporedno s pojačanim naporima da se sirijske izbjeglice trenutno nastanjene u Danskoj vrati u ratnu zonu, ukazujući na rasističku intonaciju migrantskih politika u Europi.
  • 28. prosinca 2021. Jugoslovenska – socijalistička – feministička istorija Nije samorazumljivo iz kojih se pozicija interpretira historija jugoslavenskog socijalističkog puta ka emancipaciji žena, pa ni iz kojih feminističkih pozicija. Interpretacije koje prioritiziraju rodnu optiku kao samostalnu, odnosno pretpostavljaju žensko djelovanje kao autonomno, najčešće ističu tobožnji kontinuitet između građanskih i socijalističkih struja, mehanički prenose anglosaksonsku periodizaciju feminizma na tzv. tri vala i dekontekstualizirano kaleme zapadnjačke hladnoratovske kategorije na jugoslavenske okolnosti. Međutim, postoje i lijeve feminističke interpretacije, koje uviđaju da rodna emancipacija nije sekundarni ili izvedeni, već neodvojivi dio radničke i socijalističke emancipacije – riječ je o jednoj borbi s mnoštvom lica. Iz ove vizure se pokazuje kako teza da nakon AFŽ-a nije bilo ničeg previđa ključna feminističko-socijalistička dostignuća u polju socijalne reprodukcije.
  • 27. prosinca 2021. Mandić u Blitvi Povodom četrdesetogodišnjice Krležine smrti, specijalno izdanje Jutarnjeg lista donosi intervju s Igorom Mandićem, koji ikonoklastički prebire po Krležinom liku i djelu još od zbirke Zbogom, dragi Krleža iz 1988. godine. Mandić denuncira Krležu upisujući mu ideološko inzistiranje na vulgarnoj koncepciji društveno angažirane uloge književnosti. Time se pridružuje „antitotalitarnim“ moralističkim čitanjima koja, zakrivena tobožnjom književnom ekspertizom, manje govore o književnosti, a više o perspektivama liberalne inteligencije.
  • 24. prosinca 2021. O revolucionarnom muziciranju Pavla Markovca Pavao Markovac nije bio samo međuratni muzikolog i skladatelj, niti tek „usputnih“ komunističkih uvjerenja ‒ kako to revizionistički postupci prešućivanja nastoje prikazati. Bavljenje muzikom ovog političkog agitatora i organizatora, publicista i kritičara koji je zbog svog djelovanja bio zatočen u ustaškom logoru Kerestinec, a potom i ubijen, nemoguće je odvojiti od marksističkog okvira razumijevanja. Stoga je i njegov pristup muzici, kao i umjetnosti uopće, neodvojiv od analize odnosa proizvodnje i reprodukcije u kapitalizmu. Djelujući kroz kulturno-umjetničke i političke organizacije unutar radničkog pokreta, Markovac je nastojao na propitivanju i stvaranju radničke muzike, usredotočujući se na formu revolucionarnih pjesama i zborskog izvođenja, te iznalaženju umjetničkih formi i sadržaja koji bi bili dostupni svima.
  • 23. prosinca 2021. Alternativnom kulturom u ekonomski mejnstrim Demontirajući mitove liberalnog pristupa umjetnosti, Katja Praznik u svojoj knjizi Art Work: Invisible Labour and the Legacy of Yugoslav Socialism mapira kulturno-umjetničku povijest socijalističke Jugoslavije iz vizure koja umjetnost prije svega promišlja kao područje rada. Kulturno-umjetnička proizvodnja u prvoj se dekadi u većoj mjeri odvija pod okriljem centralizirane države, potom kroz dvije dekade u decentraliziranom smjeru, a od 1970-ih se sve više liberalizira. Umjetnici_e radnici_e postaju socijalistički_e poduzetnici_e ─ sve prekarniji_e i sve manje zaposleni_e ─ a umjetnost se iz područja rada i društvene kulture seli u mitski univerzum individualiziranog stvaranja i slobode: barem za one koji si tu slobodu mogu priuštiti. U tom rastakanju socijalističkog modela kulture nemalu ulogu imala je i tzv. alternativna scena, koja je iz vlastitih srednjoklasnih ukotvljenosti zdušno prihvaćala liberalne kulturne reforme.
  • 23. prosinca 2021. Skoro dva štrajka u povijesti Hollywooda U moru štrajkova i drugih radničkih akcija diljem svijeta koje je dodatno potaknula pandemija COVID-19 i popratne fluktuacije u globalnim lancima opskrbe, odrazivši se u intenzifikaciji eksploatacije radne snage i pogoršanju radnih uvjeta, napose je indikativna namjera IATSE-a, jedinog preostalog sindikata koji okuplja filmske radnice i radnike ispod crte, da po prvi puta u više od stotinu godina postojanja pokrene štrajk. Iako je u konačnici postignut dogovor sa zapošljavateljima, uvid u strukturu glasovanja članstva ukazuje na ogromno tinjajuće nezadovoljstvo i akcijsku spremnost radnica i radnika, čemu je u ovoj industriji komparabilan tek posljednji masovni holivudski štrajk iz 1945. godine, koji je kulminirao Krvavim petkom.
  • 22. prosinca 2021. Srbija na desnici: antimoderni gen ili kapitalistička transformacija društva? Jačanje i preoblikovanje desnice u postpetooktobarskoj Srbiji nije izraz rastućeg nacionalizma i fašizma koji su tobože inherentni narodnim masama (kako to tumače liberalni gurui), već proturječnosti procesa kapitalističke transformacije i socijalnih frustracija u nedostatku ozbiljnih organizacijskih formi otpora. Nametnuta ideološka polarizacija koja se ogleda u suprotnostima reformizma/tradicionalizma, zapadnjaštva/rusofilstva, socijalnog liberalizma/konzervativizma, suradnje/nesuradnje s Haškim tribunalom, „Bulevara Zorana Đinđića“/„Bulevara Ratka Mladića“ itsl., naišla je na ideološku sintezu stvaranjem SNS-a (kao unaprijeđene verzije DS-a) i jačanjem vučićevske desnice. Ljevica, pak, društvene proturječnosti mora nastojati tumačiti autonomno, izvan nametnutog ideološkog sklopa polarizacije, te produbljivati i izoštravati kritiku kapitalizma.
  • 20. prosinca 2021. Mural u beskraju Gubitak ideološke, političke i institucionalne hegemonije ipak ostavlja polja u kojima se nastoji djelovati, primjerice kulturno-simboličkim označavanjem jugoslavenskih gradova. Tako izdanci posrnule Demokratske stranke u Srbiji još uvijek vode bitke za simbole, posebice za onaj u kojem je zgusnuta sva mitologija ovog dijela političkog spektra – „beatificiranu“ figuru Zorana Đinđića. Međutim, dok brojni pokušaji oslikavanja njegova murala na Platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu – također simbolički potentnom mjestu, obilježenom anti-miloševićevskim folklorom – nastoje reaktualizirati nasljeđe ubijenog premijera, njegovo neprekidno precrtavanje znakovito podsjeća čega je ovaj simbol zapravo ime: neobuzdane privatizacije i osiromašenja radničke klase.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve