Snimke predavanja i razgovora: Michael Heinrich, 12-14.3.2014.

Pogledajte snimke regionalnog gostovanja Michaela Heinricha, autora trenutno najprodavanije knjige o Marxovu Kapitalu u Njemačkoj. Heinrich je u Zagrebu, u organizaciji Centra za radničke studije održao dva predavanja – Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija te Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti, dok su u Ljubljani (u organizaciji Inštituta za delavske študije) te Beogradu (u organizaciji Centra za Društvenu Analizu) upriličeni razgovori s autorom.

Javni pogovor z Michaelom Heinrichom

Inštitut za delavske študije v sodelovanju z založbo Sophia vabi na javni pogovor z nemškim marksistom in marksologom Michaelom Heinrichom, ki bo v sredo, 12. marca, ob 18.00 v prostorih Zveze svobodnih sindikatov Slovenije na Dalmatinovi 4, Ljubljana.

Heinrich je eden izmed najvidnejših predstavnikov teoretske tradicije Novega branja Marxa (Neue Marx-Lektüre) in avtor številnih del o Marxovi teoriji vrednosti in drugih tematikah s področja kritike politične ekonomije. Med njegovimi najodmevnejšimi monografijami sta Znanost o vrednosti (Die Wissenschaft vom Wert) in Kritika politične ekonomije: Uvod, katere slovenski prevod je nedavno izšel pri založbi Sophia.

S Heinrichom se bomo pogovarjali o nekaterih najpomembnejših tezah, ki jih razvije v omenjenih delih. Preizpraševali bomo njegovo tezo o Marxovi znanstveni revoluciji, ki jo odlikuje radikalen rez s teoretskim poljem klasične politične ekonomije. Posebno pozornost bomo posvetili njegovi interpretaciji Marxove teorije vrednosti kot monetarne teorije vrednosti, ki se razlikuje od delovne teorije vrednosti klasičnih ekonomistov, in nekaterim kritikam te interpretacije. Dotaknili se bomo tudi tematike aktualnosti monetarne teorije vrednosti oziroma vprašanja, kako nam le-ta lahko pomaga pri razlagi sodobnega kreditnega in monetarnega sistema ter kapitalističnih kriz.

Lepo vabljeni!
————————————————————————————————————–
Pozivamo vas na predavanja Michaela Heinricha koja će se održati 13.3.2014. u prostorima net.kulturnog kluba mama i Filozofskog fakulteta. Prvo predavanje, posvećeno Marxovoj teoriji vrijednosti, najava je skorašnjeg izdanja hrvatskog prijevoda Heinrichove knjige ‘Kritika političke ekonomije: uvod u Marxov Kapital I-III’ u ediciji CRS-a. Večernje predavanje, ishodišno u našem ovogodišnjem ciklusu čija je tema teorija kapitalističke države, pružit će uvid u ključne aspekte marksističkog shvaćanja države.

Vrijednost, fetišizam i nepersonalna dominacija

net.kulturni klub mama, Preradovićeva 18, Zagreb, 16h, 13.3.2014.

Marxova teorija vrijednosti nije čisto ekonomska teorija, ona je teorija društva. Cilja na razliku između predgrađanskog i građanskog podruštvljenja. Marx potonje zahvaća pojmom fetišizma: društveni odnosi proizvođača javljaju se kao društvena svojstva stvari. Time se mijenjaju i značajke dominantnih odnosa moći – na mjesto personalnih odnosa moći stupaju nepersonalni, objektivni odnosi dominacije. Ta vladavina objektivne prinude nije puka ideologija, ali nije ni bez alternative.

Građanska država: klasna vladavina na osnovi slobode i jednakosti

Filozofski fakultet, dvorana 6, Ivana Lučića 3, Zagreb, 20h, 13.3.2014.

U modernom građanskom društvu građani su slobodni i jednaki, a u pravilu biraju i svoje vlade. Unatoč tome, vladavina države predstavlja klasnu vladavinu. To nije posljedica korumpiranosti političara. Klasna vladavina upisana je već u slobodu i jednakost vlasnika robe. A tome ne proturječi ni činjenica da ta državno posredovana klasna vladavina nerijetko ide ruku pod ruku s ograničenjem kapitalističke eksploatacije.

Michael Heinrich predaje ekonomiju u Berlinu i urednik je PROKLA-e: časopisa za kritičku društvenu znanost. Pored spomenutog uvoda u ‘Kapital’, autor je studije Znanost vrijednosti: Marxova kritika političke ekonomije između znanstvene revolucije i klasične tradicije i s Wernerom Bonefeldom je uredio zbornik Kapital i kritika: poslije ‘Novog čitanja’ Marxa.

Program Centra za radničke studije podupire Rosa Luxemburg Stiftung SouthEast Europe.
Produkcija: Kolektiv za medijsku edukaciju (KOME)

————————————————————————————————————–

Razgovor sa Mihaelom Hajnrihom

Pozivamo vas da prisustvujete razgovoru i predavanju prof. Mihaela Hajnriha, koji će se održati 14.marta u prostorijama Kulturnog centra Beograda, u 20h, sala Podroom (Trg Republike 5, suteren).

Prof. Hajnrih će predavati o sledeća tri pristupa u društvenim naukama: (1) metodološkom individualizmu; (2) tradicionalnom marksizmu koji se bavi klasama i ideologijom i (3) „Novom čitanju Marksa“ koje se bavi analizom društvenih oblika, fetišizmom i nepersonalnim oblicima vlasti.

Naglasak predavanja biće na upoznavanju sa „Novim čitanjem Marksa“, pretežno nemačkom školom koja se delom oslanja na kritičku društvenu teoriju, tj. teoriju koju je razvijala mahom frankfurtska škola, ali ne ostaje isključivo u njenim okvirima, već ima i svoje originalne doprinose. Pored toga, veliki deo njenih napora bio je posvećen i novom razumevanju teorija vrednosti i Marksove ekonomske teorije, putem kritike uobičajenih i najpoznatijih načina razumevanja Marksa. Ta škola je do skoro bila relativno nepoznata van Nemačke; tek u poslednjih nekoliko godina nastaje ozbiljnije interesovanje za njenu teoriju i interpretaciju.

Takođe, u razgovoru ćemo se dotaći bitnih dnevnopolitičkih tema, poput pitanja evrointegracija Srbije, neoliberalizma, tranzicije u kapitalizam, i sl., iz ove “novomarksističke” perspektive.

U kontekstu političkih dešavanja u Srbiji, njene ekonomske pozicije u svetu danas, ali i stanja u društvenim naukama, ovaj događaj je veoma bitan i možemo mnogo toga da saznamo i zajedno sa Hajnrihom da prodiskutujemo o ovim važnim pitanjima iz perspektive koja je dugo godina već zapostavljena na ovim prostorima!

Vidimo se uskoro!

Prof. Hajnrih (1957) je nemački politikolog i ekonomista. Doktorat iz političkih nauka je stekao na Slobodnom univerzitetu u Berlinu (Freie Universität Berlin). Bio je gostujući predavač na Univerzitetu u Beču (Universität Wien), a trenutno predaje na berlinskom Univerzitetu za tehnologiju i ekonomiju (Fachhochshule für Technik und Wirtschaft). Član je uredništva PROKLA – časopisa za kritičku društvenu nauku. Njegova knjiga „Uvod u tri toma Kapitala“ trenutno je najprodavaniji uvod u Kapital u Nemačkoj.

Centar za društvenu analizu (CDA) je studentska organizacija sa sedištem na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, osnovana sa ciljem unapređenja kritičke društvene analize. Ciljevi CDA su, između ostalog, popularizacija društvenih nauka, podsticanje studenata i studentkinja na bavljenje društvenom analizom i podsticanje interdisciplinarnog pristupa u nauci, a posredstvom organizovanja obrazovnih sadržaja, tribina, seminara i čitalačkih grupa, kao i putem izdavaštva.

Događaj je realizovan u saradnji sa Centrom za Radničke Studije (Zagreb) i fondacijom Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe (Beograd).

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve