Poziv za radove 31. kolovoza 2014.

Poziv na regionalnu studentsku konferenciju “Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti”

Klub studenata komparativne književnosti „K.“ vas poziva na regionalnu studentsku konferenciju Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti koja će se održati od 28. studenog do 1. prosinca 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Detaljnije informacije možete naći u nastavku.

Poziv

Klub studenata komparativne književnosti „K.“ vas poziva na regionalnu studentsku konferenciju Perspektive suvremene komparatistike: Sociologija književnosti koja će se održati od 28. studenog do 1. prosinca 2014. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Na dosadašnjim smo konferencijama u Zagrebu i Beogradu započeli regionalno umrežavanje, uspostavili platformu za suradnju i pobliže sagledali specifične nacionalne pristupe izučavanju književnosti. Kao zaključak se nametnula ideja regije kao jedinstvenog kulturnog prostora koji traži propitivanje dosad prevladavajućeg nekritičkog uvoza i primjene zapadnoeuropskih i angloameričkih metodoloških pristupa i teorijskih okvira.

Međutim, kako bi regionalno zamišljena platforma za izučavanje književnosti uopće mogla funkcionirati, smatramo da je prije svega nužno izbjeći opasnost nepromišljenog poimanja regije kao monolitnog kulturnog prostora te u obzir uzeti u njoj prisutne asimetrične odnose i nerijetko jednosmjerna kretanja kulturnog kapitala. Sukladno tomu, kao širi metodološki okvir ove konferencije odredili smo sociološki pristup izučavanju književnosti.

Izlagači/ice trebaju prijaviti sažetke radova koji se bave sljedećim tematskim spektrima:

1) Struktura akademskog podučavanja književnosti

Budući da struktura studija književnosti definira sklop znanja jednog stručnjaka/inje i čini u najmanju ruku polazišnu točku daljnjeg proučavanja književnosti, nužno je promisliti proizvodnju znanja u određenom institucionalnom kontekstu te razlike između pojedinih nacionalnih studijskih programa. Uz to bi se izlagačice/i trebale kritički osvrnuti na (ne)zastupljenost pojedinih pristupa izučavanju književnosti, kao i na kriterije njihovog izbora.

2) Nacionalno proučavanje u regionalnom kontekstu

Regionalna je cirkulacija znanja, osim institucionalnim okvirima pojedinih nacionalnih komparatistika, određena jezičnim i kulturnim specifičnostima. S obzirom na strukturalno jači položaj određenih jezika unutar regije (BHS jezici), kretanja teorijskog diskursa, kao i tokovi književnih oblika i tema, ne odvijaju se jednako u svim smjerovima. Radovi ovog spektra bavili bi se detekcijom mehanizama koji usmjeravaju književnu i/ili znanstvenu razmjenu i utjecaje, kao i konkretnim fenomenima koji s obzirom na takve odnose moći (ne) uspijevaju zauzeti pozicije unutar regionalnog kulturnog polja.

Službeni jezici konferencije su bosanski, hrvatski, makedonski, slovenski i srpski jezik.

Rok za prijavu za sudjelovanje na konferenciji je 1. listopada, dok je rok za slanje sažetaka izlaganja 15. listopada. Kolegice/e čiji su radovi uvršteni u službeni program konferencije o tome će biti obaviještene/i tjedan dana nakon isteka roka za prijavu, dok će gotove radove biti dužne/i dostaviti do 15. studenog.

Obrasci za prijavu, kao i dodatne informacije, dostupni su na (http://kskk.ffzg.hr/?page_id=225), a ispunjene prijavnice potrebno je poslati na sociologijaknjizevnosti2014[at]gmail.com.
Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve