Prijave za program Mirovnih studija 2014./2015.

“Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam – Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?” Prenosimo poziv Centra za mirovne studije na prijave za upis u program Mirovnih studija za 2014./2015. godinu. Rok za prijavu traje do 12. listopada 2014. Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.


Mirovni studiji 2014-15. upisi do 12.10. 2014.


Mirovni studiji su program za nemirne građane – prostor za razumijevanje, analizu, kritičko propitivanje nasilja i sukoba u društvu. Program traje 240 sati, provodi se od listopada 2014. do lipnja 2015. u popodnevnim satima i vikendom. Prijave traju do 12. listopada.

Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam – Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?

Što s tim imaju: ljudska prava, suočavanje s prošlošću, izgradnja mira, ljudska sigurnost, migracije i izbjeglištvo, održivi razvoj, ekonomska nejednakost, radnička prava, feminizam, rodna ravnopravnost, antifašizam, religija?

Saznajte na Mirovnim studijima kroz 5 radnih modula:

(1) Temeljni pojmovi Mirovnih studija, razumijevanje sukoba i nasilja (2) Ljudska prava: teorija i praksa, (3) Izgradnja mira, (4) Suzbijanje rasizma i ksenofobije, (5) Društvena solidarnost

Predavanja i radionice provode se utorkom i četvrtkom od 17 do 21 sati te jednu subotu mjesečno, od 10 – 17 sati, u Kući ljudskih prava, Selska 112c. Program traje od listopada 2014. do lipnja 2015.

Kako se prijaviti? Do 12. 10. predajte: 1) prijavnicu, 2) motivacijsko pismo i vaše viđenje (analizu) nekog od aktualnih društvenih problema (ukupno do dvije kartice teksta pošaljite na prijave[at]cms.hr. Detalji u priloženom obrascu, 3) dogovorite vrijeme intervjua (broj telefona: 01.482.00.94)

Participacija u troškovima programa iznosi 1.500 kuna (za zaposlene), 1.000 kuna (za studente, umirovljenike, nezaposlene). Pola navedenog iznosa može se odraditi kroz pomoć u programu i aktivnostima Centra za mirovne studije. Neka vas participacija ne obeshrabri u prijavi.

Sudionici/e Mirovnih studija su nemirni građani koji žele aktivno sudjelovati u izgradnji društva s manje nasilja i isključenosti, a više jednakosti i pravde:

  • ako sustav u kojem živimo izaziva kod vas nemir i zabrinutost i želite u suradnji s drugima nešto promijeniti, dosadile su vam rasprave unutar vaša 4 zida o domaćoj i globalnoj nepravdi, neodrživom razvoju, agresivnim susjedima, nepravednim poslodavcima, neodgovornim političarima. Ako želite saznati što kaže teorija a što poduzimaju ljudi opredijeljeni za razvijanje alternativa i promjenu sustava.

  • imate barem 20 godina,

  • imate više od 30, 40 i 50 godina,

  • želite znati više o temama iz programa i to znanje aktivno koristiti u svojoj okolini,

  • rado bi s drugima podijelili svoje strahove i kritike, a spremni ste čuti tuđe i zajednički tražiti rješenja,

  • možete izdvojiti vrijeme za program (do dva puta tjedno poslijepodne + 1 vikend mjesečno)

Program Mirovnih studija 2014-15. sastoji se od 250 sati radionica, predavanja, diskusija, javnih tribina, praktičnog rada, volontiranja.

Više o Mirovnim studijima.

Program 2014-2015: Moduli i kolegiji

Modul I: Temeljni pojmovi Mirovnih studija, razumijevanje sukoba i nasilja

Temeljni pojmovi mirovnih studija
Razumijevanje i transformacija sukoba
Uvod u nenasilno djelovanje

Modul II: Ljudska prava

Vrijednosti ljudskih prava
Ljudska prava: teorija i praksa
Spol – Rod – Queer

Modul III: Izgradnja mira

Uvod u Izgradnju mira/Izgradnja mira odozdo
Suočavanje s prošlošću
Ljudska sigurnost

Modul IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije

Postkolonijalizam i migracije
Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva

Modul V: Društvena solidarnost

Aktivističke prakse i društvena promjena
Globalizacija i održivi razvoj
Ekonomska nejednakost i radnička prava
Feminizam – politika – ekonomija, voditeljica

Više informacija o programu pogledajte u letku i programskoj brošuri

Ms programska brosura 14 15.pdf (476.6 KB)

Ms prijavni obrazac 14 15.doc (99 KB)

Letak mirovni studiji 2014 15.pdf (332.7 KB)





Vezani članci

  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve