Prijave 29. rujna 2014.

Prijave za program Mirovnih studija 2014./2015.

“Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam – Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?” Prenosimo poziv Centra za mirovne studije na prijave za upis u program Mirovnih studija za 2014./2015. godinu. Rok za prijavu traje do 12. listopada 2014. Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.

Mirovni studiji 2014-15. upisi do 12.10. 2014.
Mirovni studiji su program za nemirne građane – prostor za razumijevanje, analizu, kritičko propitivanje nasilja i sukoba u društvu. Program traje 240 sati, provodi se od listopada 2014. do lipnja 2015. u popodnevnim satima i vikendom. Prijave traju do 12. listopada.

Sukobi, strukturno nasilje, otpor, transformacija, suradnja, solidarnost, nenasilje, participacija, aktivizam – Kako ih razumjeti? Kako ih koristiti za društvenu promjenu?

Što s tim imaju: ljudska prava, suočavanje s prošlošću, izgradnja mira, ljudska sigurnost, migracije i izbjeglištvo, održivi razvoj, ekonomska nejednakost, radnička prava, feminizam, rodna ravnopravnost, antifašizam, religija?

Saznajte na Mirovnim studijima kroz 5 radnih modula:

(1) Temeljni pojmovi Mirovnih studija, razumijevanje sukoba i nasilja (2) Ljudska prava: teorija i praksa, (3) Izgradnja mira, (4) Suzbijanje rasizma i ksenofobije, (5) Društvena solidarnost

Predavanja i radionice provode se utorkom i četvrtkom od 17 do 21 sati te jednu subotu mjesečno, od 10 – 17 sati, u Kući ljudskih prava, Selska 112c. Program traje od listopada 2014. do lipnja 2015.

Kako se prijaviti? Do 12. 10. predajte: 1) prijavnicu, 2) motivacijsko pismo i vaše viđenje (analizu) nekog od aktualnih društvenih problema (ukupno do dvije kartice teksta pošaljite na prijave[at]cms.hr. Detalji u priloženom obrascu, 3) dogovorite vrijeme intervjua (broj telefona: 01.482.00.94)

Participacija u troškovima programa iznosi 1.500 kuna (za zaposlene), 1.000 kuna (za studente, umirovljenike, nezaposlene). Pola navedenog iznosa može se odraditi kroz pomoć u programu i aktivnostima Centra za mirovne studije. Neka vas participacija ne obeshrabri u prijavi.

Sudionici/e Mirovnih studija su nemirni građani koji žele aktivno sudjelovati u izgradnji društva s manje nasilja i isključenosti, a više jednakosti i pravde:

  • ako sustav u kojem živimo izaziva kod vas nemir i zabrinutost i želite u suradnji s drugima nešto promijeniti, dosadile su vam rasprave unutar vaša 4 zida o domaćoj i globalnoj nepravdi, neodrživom razvoju, agresivnim susjedima, nepravednim poslodavcima, neodgovornim političarima. Ako želite saznati što kaže teorija a što poduzimaju ljudi opredijeljeni za razvijanje alternativa i promjenu sustava.

  • imate barem 20 godina,

  • imate više od 30, 40 i 50 godina,

  • želite znati više o temama iz programa i to znanje aktivno koristiti u svojoj okolini,

  • rado bi s drugima podijelili svoje strahove i kritike, a spremni ste čuti tuđe i zajednički tražiti rješenja,

  • možete izdvojiti vrijeme za program (do dva puta tjedno poslijepodne + 1 vikend mjesečno)

Program Mirovnih studija 2014-15. sastoji se od 250 sati radionica, predavanja, diskusija, javnih tribina, praktičnog rada, volontiranja.

Više o Mirovnim studijima.

Program 2014-2015: Moduli i kolegiji

Modul I: Temeljni pojmovi Mirovnih studija, razumijevanje sukoba i nasilja

Temeljni pojmovi mirovnih studija
Razumijevanje i transformacija sukoba
Uvod u nenasilno djelovanje

Modul II: Ljudska prava

Vrijednosti ljudskih prava
Ljudska prava: teorija i praksa
Spol – Rod – Queer

Modul III: Izgradnja mira

Uvod u Izgradnju mira/Izgradnja mira odozdo
Suočavanje s prošlošću
Ljudska sigurnost

Modul IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije

Postkolonijalizam i migracije
Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva

Modul V: Društvena solidarnost

Aktivističke prakse i društvena promjena
Globalizacija i održivi razvoj
Ekonomska nejednakost i radnička prava
Feminizam – politika – ekonomija, voditeljica

Više informacija o programu pogledajte u letku i programskoj brošuri

Ms programska brosura 14 15.pdf (476.6 KB)

Ms prijavni obrazac 14 15.doc (99 KB)

Letak mirovni studiji 2014 15.pdf (332.7 KB)

Tagovi:
, , ,

Vezani članci

  • 19. ožujka 2025. Izvještaj s 222. plenuma, 11. ožujka, 2025.

    Na 222. plenumu održanom 11. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme su bile strategija za Fakultetsko vijeće 19. 3., plan za Dan otvorenih vrata, izbori za Studentski zbor i novi zahtjev i stav plenuma. Izglasano je sljedeće: 1. Studentski predstavnici će na sjednici fakultetskog vijeća ponovno pokrenuti temu prijedloga odluke o participaciji, ako uprava to ne stavi na dnevni red. 2. Akcijska radna grupa će organizirati špalir za narednu sjednicu Fakultetskog vijeća. 3. Plenum će imati akciju na Dan otvorenih vrata koja neće ometati izlaganje uprave. 4. Birački odbor za izbore za Studentski zbor Filozofskog fakulteta. […]
  • 10. ožujka 2025. Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

    Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće: 1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski 2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije 3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma 4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, […]
  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 23. prosinca 2024. Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve