Prijave

Poziv za prijavu za upis u program Centra za ženske studije 2014./2015.

Centar za ženske studije poziva na prijave za upis u dvosemestralni obrazovni program Ženskih studija u akademskoj godini 2014./2015. Rok za prijavu traje od 10. rujna 2014. do 1. listopada 2014. Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.

Poziv za prijavu za upis u dvosemestralni obrazovni program Centra za ženske studije u akademskoj godini 2014./2015.

Uvod u ženske studije
Feministička terminologija
Feministička epistemologija
Queer epistemologija
Proseminar Beauvoir – Wittig – Butler
Feministička teorija i praksa
Historija feminizma
Feministički pravci
Feministička kritika političke ekonomije
Pravo i feminizam
Ženska radnička i sindikalna prava
Tijelo – spol – seksualnost
Feministička kritika nasilja
Reprodukcija i spol
Psihoanaliza
Radionice
Feministička kritika umjetnosti i reprezentacije roda
Vizualne umjetnosti
Izvedbene umjetnosti
Književnost
Pop kultura
Glazba i muzikologija

Pozivamo zainteresirane na prijavu za ovogodišnji obrazovni program Centra za ženske studije. Prijava se sastoji od pisanoga životopisa i kraćega pisanog obrazloženja interesa za program (do 1 kartice teksta). Uz osnovne podatke u životopisu molimo navesti podatke o formalnom i neformalnom obrazovanju, studentskom, profesionalnom statusu/zanimanju te dosadašnje interese iz područja ženskih/rodnih ili feminističkih teorija i praksi.

Prijave molimo slati na obrazovni[at]zenstud.hr

Rok za prijavu traje od 10. rujna 2014. do 1. listopada 2014.

Odabir ćemo učiniti na temelju pristiglih prijava i obavljenoga razgovora, nakon čega ćemo obavijestiti o detaljima provedbe programa koji će odpočeti 29.10. 2014.

Participacija za dvosemestralni program iznosi 500 kuna.

Program će se odvijati dva puta tjedno, ponedjeljkom i srijedom od 17 – 18.30 sati i 19 – 20.30 sati, od studenog, 2014. do svibnja, 2015. godine, a mogućnost redovitog pohađanja nastave je jedan od osnovnih kriterija odabira budućih polaznica i polaznika.

Voditeljica obrazovnog programa je doc. dr. Ankica Čakardić.

Centar za ženske studije zadržava pravo na eventualne izmjene programa.

Detaljnije informacije mogu se dobiti u Centru za ženske studije, Zagreb, Dolac 8, putem e-pošte: obrazovni[at]zenstud.hr ili na web-stranici Centra: http://www.zenstud.hr/index.php

22. rujna 2014.
Tagovi:
, , , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka