Tri sata za naše autoceste: Volontirajmo za našu budućnost!

“Jeste li znali da Vlada RH namjerava dati naše autoceste privatnom koncesionaru na 40 godina?” Inicijativa Ne damo naše autoceste! poziva sve građanke i građane da se uključe u akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju koja će se odvijati od 11. do 26. listopada na području cijele Hrvatske. Više o inicijativi i postupku prijave za volontiranje pročitajte u nastavku.



TRI SATA ZA NAŠE AUTOCESTE: VOLONTIRAJMO ZA NAŠU BUDUĆNOST!



Inicijativa Ne damo naše autoceste! poziva sve građanke i građane da se uključe u akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju koja će se odvijati od 11. do 26. listopada na području cijele Hrvatske.


Koji su ciljevi ove akcije?

  • spriječiti koncesiju autocesta koja je financijski, društveno i gospodarski štetna;
  • spriječiti da se o našoj budućnosti neodgovorno odlučuje;
  • aktivno uključiti građanke i građane u odlučivanje o važnim društvenim pitanjima koja imaju dalekosežne posljedice.

Kako pomoći?

  • Volontirajte tri sata na štandu inicijative Ne damo naše autoceste! u dijelu grada u kojem živite ili radite.

Koga kontaktirati?

  • Za Zagreb: nazovite nas na besplatni broj telefona 0800 42 29 ili nam pošaljite e-mail na volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Osijek: nazovite koordinatora Luku Matića na broj 098 961 0710 ili nam pošaljite e-mail na volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Rijeku: nazovite koordinatora Damira Batarela na broj 095 585 9599 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Pulu: nazovite koordinatora Gorana Matića na broj 097 699 9529 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Dubrovnik: nazovite koordinatora Ljubomira Grgurevića 095 520 6809 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr

Ne damo naše autoceste!

Volontirajmo i zajedno odlučimo o našoj budućnosti!


——

Inicijativu Ne damo naše autoceste! pokrenulo je 7 organizacija civilnog društva (Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), 5 sindikalnih središnjica (NHS, HURS, MHS, SSSH, URSH) te dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta). Ovih četrnaest organizacija osnovalo je Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, a inicijativi su se priključile i brojne druge organizacije (sindikati, udruge i građani) iz svih krajeva Hrvatske.


——


JESTE LI ZNALI da Vlada RH namjerava dati naše autoceste privatnom koncesionaru na 40 godina?

Autoceste su naš veliki razvojni projekt i nikad u povijesti Republike Hrvatske nije tako vrijedna imovina dana u koncesiju.

Sedam razloga zašto je koncesija autocesta štetna za hrvatske građane:

1. Poklonit ćemo zaradu od 80 milijardi kuna privatnom koncesionaru

Koncesionar će u ovih četrdeset godina zaraditi na autocestama oko 80 milijardi kuna. Za taj isti novac možemo izgraditi 300 bolnica, 2000 škola ili 4000 vrtića.

2. Koncesija neće riješiti problem duga za autoceste

Od koncesionara bismo dobili oko 3 milijarde eura, što je nedovoljno za pokrivanje duga za autoceste, a odrekli bismo se prihoda od cestarina, tj. mogućnosti da dug vraćamo.

3. Mi preuzimamo rizik, privatni koncesionar ubire profit

Država će garantirati koncesionaru količinu prometa na autocestama i ako ga ne bude dovoljno – morat ćemo koncesionaru pokriti razliku u prihodima.

4. Imat ćemo veće cijene cestarina

Koncesije autocesta u SAD-u, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i mnogim drugim zemljama uzrokovale su povećanje cijena cestarina, a to dokazuju i veće cestarine dionica koje su u Hrvatskoj već pod koncesijom u odnosu na one koje nisu.

5. Povećat će se troškovi održavanja lokalnih cesta i smanjiti sigurnost u prometu

Koncesionari zbog troškova održavanja autocesta podižu cijene cestarina za kamione, zbog čega kamioni prelaze na lokalne ceste. Više kamiona na lokalnim cestama znači i više pretjecanja, a time i više prometnih nesreća.

6. Izgubit ćemo stratešku polugu ekonomskog razvoja

Određivanjem cijene cestarina država može utjecati na izvoz, turizam, ukupnu cijenu roba i usluga, ruralni razvoj i druge ekonomske faktore. Ako se odreknemo upravljanja autocestama, odričemo se i bitne poluge za kreiranje vlastite ekonomske budućnosti!

7. Nije istina da ne postoje druga rješenja!

Koncesija je samo jedan od mogućih modela monetizacije duga, i to najlošiji: radi kratkoročne dobiti daje se imovina koja dugoročno stvara zaradu. Vlada dosad nije razmotrila NITI JEDAN DRUGI model monetizacije kao što je npr. izdavanje obveznica. Nije pristupila ni reprogramiranju duga, a kamoli ukinula političko kadroviranje u upravljanju autocestama čime bi se ostvarile velike uštede i u isto vrijeme zadržala zarada od naših autocesta!



Preko četrdeset godina smo ih gradili, a sada ih poklanjamo nekome da na njima četrdeset godina zarađuje?!






Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve