Tri sata za naše autoceste: Volontirajmo za našu budućnost!

“Jeste li znali da Vlada RH namjerava dati naše autoceste privatnom koncesionaru na 40 godina?” Inicijativa Ne damo naše autoceste! poziva sve građanke i građane da se uključe u akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju koja će se odvijati od 11. do 26. listopada na području cijele Hrvatske. Više o inicijativi i postupku prijave za volontiranje pročitajte u nastavku.



TRI SATA ZA NAŠE AUTOCESTE: VOLONTIRAJMO ZA NAŠU BUDUĆNOST!



Inicijativa Ne damo naše autoceste! poziva sve građanke i građane da se uključe u akciju prikupljanja potpisa za referendum protiv davanja autocesta u koncesiju koja će se odvijati od 11. do 26. listopada na području cijele Hrvatske.


Koji su ciljevi ove akcije?

  • spriječiti koncesiju autocesta koja je financijski, društveno i gospodarski štetna;
  • spriječiti da se o našoj budućnosti neodgovorno odlučuje;
  • aktivno uključiti građanke i građane u odlučivanje o važnim društvenim pitanjima koja imaju dalekosežne posljedice.

Kako pomoći?

  • Volontirajte tri sata na štandu inicijative Ne damo naše autoceste! u dijelu grada u kojem živite ili radite.

Koga kontaktirati?

  • Za Zagreb: nazovite nas na besplatni broj telefona 0800 42 29 ili nam pošaljite e-mail na volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Osijek: nazovite koordinatora Luku Matića na broj 098 961 0710 ili nam pošaljite e-mail na volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Rijeku: nazovite koordinatora Damira Batarela na broj 095 585 9599 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Pulu: nazovite koordinatora Gorana Matića na broj 097 699 9529 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr
  • Za Dubrovnik: nazovite koordinatora Ljubomira Grgurevića 095 520 6809 ili nam pošaljite e-mail volontiram[at]referendum-autoceste.hr

Ne damo naše autoceste!

Volontirajmo i zajedno odlučimo o našoj budućnosti!


——

Inicijativu Ne damo naše autoceste! pokrenulo je 7 organizacija civilnog društva (Pravo na grad, Zelena akcija, GONG, Mreža mladih Hrvatske, Centar za mirovne studije, Savez udruga Klubtura, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), 5 sindikalnih središnjica (NHS, HURS, MHS, SSSH, URSH) te dva cestarska sindikata (Nezavisni cestarski sindikat i Sindikat radnika Hrvatskih autocesta i cesta). Ovih četrnaest organizacija osnovalo je Organizacijski odbor za izjašnjavanje birača o potrebi da se zatraži raspisivanje referenduma o uređenju pitanja davanja hrvatskih autocesta u koncesiju, a inicijativi su se priključile i brojne druge organizacije (sindikati, udruge i građani) iz svih krajeva Hrvatske.


——


JESTE LI ZNALI da Vlada RH namjerava dati naše autoceste privatnom koncesionaru na 40 godina?

Autoceste su naš veliki razvojni projekt i nikad u povijesti Republike Hrvatske nije tako vrijedna imovina dana u koncesiju.

Sedam razloga zašto je koncesija autocesta štetna za hrvatske građane:

1. Poklonit ćemo zaradu od 80 milijardi kuna privatnom koncesionaru

Koncesionar će u ovih četrdeset godina zaraditi na autocestama oko 80 milijardi kuna. Za taj isti novac možemo izgraditi 300 bolnica, 2000 škola ili 4000 vrtića.

2. Koncesija neće riješiti problem duga za autoceste

Od koncesionara bismo dobili oko 3 milijarde eura, što je nedovoljno za pokrivanje duga za autoceste, a odrekli bismo se prihoda od cestarina, tj. mogućnosti da dug vraćamo.

3. Mi preuzimamo rizik, privatni koncesionar ubire profit

Država će garantirati koncesionaru količinu prometa na autocestama i ako ga ne bude dovoljno – morat ćemo koncesionaru pokriti razliku u prihodima.

4. Imat ćemo veće cijene cestarina

Koncesije autocesta u SAD-u, Velikoj Britaniji, Španjolskoj i mnogim drugim zemljama uzrokovale su povećanje cijena cestarina, a to dokazuju i veće cestarine dionica koje su u Hrvatskoj već pod koncesijom u odnosu na one koje nisu.

5. Povećat će se troškovi održavanja lokalnih cesta i smanjiti sigurnost u prometu

Koncesionari zbog troškova održavanja autocesta podižu cijene cestarina za kamione, zbog čega kamioni prelaze na lokalne ceste. Više kamiona na lokalnim cestama znači i više pretjecanja, a time i više prometnih nesreća.

6. Izgubit ćemo stratešku polugu ekonomskog razvoja

Određivanjem cijene cestarina država može utjecati na izvoz, turizam, ukupnu cijenu roba i usluga, ruralni razvoj i druge ekonomske faktore. Ako se odreknemo upravljanja autocestama, odričemo se i bitne poluge za kreiranje vlastite ekonomske budućnosti!

7. Nije istina da ne postoje druga rješenja!

Koncesija je samo jedan od mogućih modela monetizacije duga, i to najlošiji: radi kratkoročne dobiti daje se imovina koja dugoročno stvara zaradu. Vlada dosad nije razmotrila NITI JEDAN DRUGI model monetizacije kao što je npr. izdavanje obveznica. Nije pristupila ni reprogramiranju duga, a kamoli ukinula političko kadroviranje u upravljanju autocestama čime bi se ostvarile velike uštede i u isto vrijeme zadržala zarada od naših autocesta!



Preko četrdeset godina smo ih gradili, a sada ih poklanjamo nekome da na njima četrdeset godina zarađuje?!






Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve