Poziv na predavanje Lea Panitcha: Kapital, država, rad – čija kriza?

U sklopu ovogodišnjeg programa posvećenog teoriji kapitalističke države, CRS 11. studenog 2014. u 19 sati u MAZ-u (Pavla Hatza 16) organizira predavanje Lea Panitcha, profesora političke teorije na Sveučilištu York u Torontu: “Kriza kapitalizma koja je započela 2007. godine otvorila je u intelektualnom polju niz pitanja koja se tiču odnosa nacionalne države i kapitalističkih tržišta u kontekstu rasprave o međunarodnoj podjeli rada i novom režimu akumulacije. (…) Iako se proteklo razdoblje u nekim aspektima pokazuje kao povratak u kapitalizam 19.stoljeća, različiti momenti od financijalizacije do stvaranja novih oblika prekarnog rada ukazuju na nužnost preciznijeg analitičkog pristupa suvremenim kapitalističkim odnosima.”



Leo Panitch_Kapital, država, rad – čija kriza?


Mreža Antifašistkinja Zagreba, Pavla Hatza 16, Zagreb, 11.11.2014., 19h

Kriza kapitalizma koja je započela 2007. godine otvorila je u intelektualnom polju niz pitanja koja se tiču odnosa nacionalne države i kapitalističkih tržišta u kontekstu rasprave o međunarodnoj podjeli rada i novom režimu akumulacije. Različiti nacionalni odgovori na krizu, te promjena odnosa rada i kapitala izazvana mjerama štednje i još izraženijim pritiscima prema komodifikaciji javnih institucija i usluga zahtijevaju promišljanje spomenutih pitanja kao preduvjet teorijski smislenog i politički adekvatnog djelovanja ljevice. Iako se proteklo razdoblje u nekim aspektima pokazuje kao povratak u kapitalizam 19.stoljeća, različiti momenti od financijalizacije do stvaranja novih oblika prekarnog rada ukazuju na nužnost preciznijeg analitičkog pristupa suvremenim kapitalističkim odnosima. Četvrto ovogodišnje predavanje u programu CRS-a posvećenom teoriji države dotiče se središnjih problema suvremene ljevice, podjednako značajnih za njezino intelektualno i političko pozicioniranje u tekućim raspravama.

– – –

Leo Panitch je profesor političke teorije na Sveučilištu York u Torontu. Član je uredništva časopisa Socialist register i autor niza značajnih studija među kojima se ističu The End of Parlamentary Socialism i Renewing Socialism: Democray, Strategy and Imagination. Za posljednju knjigu, The Making of Global Capitalism: The Political Economy of American Empire, napisanu u koautorstvu sa Samom Gindinom, nagrađen je prestižnom nagradom Isaac Deutscher Memorial Prize.


http://radnickistudiji.org/?p=276

Predavanje će biti na engleskom jeziku.

– – –

Program CRS-a podupire Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.

Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve