Reakcija na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša

Ženska fronta za radna i socijalna prava, SSSH, Grupa 22, BRID i Zelena akcija reagiraju na lobiranje BusinessEurope-a, najvećeg europskog poduzetničkog lobija, koje se otvoreno zalaže za bolju “poduzetničku klimu”, “stezanje remena” i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane.



Reakcija Ženske fronte za radna i socijalna prava, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Grupe 22, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelene akcije na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša


BusinessEurope (Europski savez poslodavačkih udruga, u čijem članstvu je i Hrvatska udruga poslodavaca) je od Europske komisije zatražio zaustavljanje pet zakona koje smatraju “štetnima za konkurentnost europskih poduzeća”. Na “crnoj listi” poslodavaca su zakoni kojima se osigurava rodna jednakost u upravama poduzeća, zaštita majčinstva putem produženja rodiljnog dopusta, smanjenje onečišćenja zraka, porez na financijske transakcije te novi paket cirkularne ekonomije.

Izjavom želimo upozoriti na izrazito negativni trend koji ovakav notorni set prijedloga za sobom povlači. Riječ je o paralelnom postupku nedvosmislenog i ogromnog koraka unazad kojim se krše stečena ženska socijalna, radna i rodiljna prava te o opasnom lobiranju za implementaciju političko-ekonomske strategije (primarno štednje) koja se bazira na taktici osiguravanja gomilanja profita na uštrb radne, društvene i ekološke stabilnosti i sigurnosti.

S jednu stranu nalazimo EU koja od 2012. preko Europskog parlamenta i Europske komisije na problem žena kao najranjivije skupine u društvu odgovara s prijedlogom mjera koje bi išle u smjeru poboljšanja trenutnih ženskih reproduktivnih i političkih prava, kao i rodnih kvota na mjestima gdje se donose odluke. Nakon formuliranja tih mjera, mnoge zemlje predlažu da se slični postupci i rodne kvote provedu i unutar nacionalnih okvira. S druge strane, aktivno lobiranje vodećeg europskog poduzetničkog kluba protiv jednakosti muškaraca i žena nalazimo ne samo problematičnim, nego i izrazito opasnim. Do sada smo u više navrata mogli posvjedočiti da EU rado surađuje s BusinessEurope i koristi njihovu savjetodavnu “ekspertizu” kada je riječ o imperativima stvaranja poduzetničke klime i mjera štednji. Treba napomenuti da je BusinessEurope 2005., zajedno s ETUC-om, UEAPME-om i CEEP-om, potpisao “Okvir akcija za rodnu jednakost” s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti na tržištu rada i na radnome mjestu čime se ovaj novi set njihovih prijedloga ni u čemu ne slaže s onima iz 2005. Riječ je evidentno o “kriznim” mjerama koje idu u korist taktici stezanja remena i deregulaciji tržišta te udaraju na najosjetljivija i najnezaštićenija mjesta – ženska radna i politička prava, kao i stabilnost atmosferske klime. Dijelimo zgražanje Europske konfederacije sindikata nad izjavom BusinessEurope-a da će ženska kvota naštetiti konkurentnosti europskih poduzeća; primjer Norveške, koja je 2003. kao prva zemlja na svijetu uvela kvote od 40 posto žena na vodećim pozicijama u poduzećima (a to su zatim slijedile i Belgija, Island, Italija, Nizozemska i Španjolska), zasigurno demantira takav stav poslodavaca.

Potpuno nam je neprihvatljivo uporno odbijanje reguliranja financijskog tržišta, smatrajući da će to naštetiti financijskoj stabilnosti: na razini EU imamo 25 milijuna nezaposlenih kao posljedicu krize do koje je došlo upravo zbog financijskih tržišta koja su se otela kontroli! Europi je nužan porez na financijske transakcije kako bi se ograničilo prekomjerno i opasno špekulativno trgovanje.

Iz perspektive BusinessEurope “bolja regulacija” zapravo znači niže okolišne standarde. Umjesto, primjerice, mjera za unapređenje kvalitete zraka u gradovima, lobističko udruženje poslovnog sektora EU-a traži da se nacionalni ciljevi za kvalitetu zraka maknu s dnevnog reda Europske komisije kako bi zagađivači i dalje ostvarivali profit na račun zdravlja građanki i građana. Isto tako, traže da se maknu nacionalne mete učinkovitosti resursa u okviru paketa mjera “cirkularne ekonomije” iako bi iste, primjerice, u okviru gospodarenja otpadom dovele do smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i zdravlje uz povećanu zaposlenost, a smanjile pritisak na ekstraktivizam i hipereksploataciju ljudi i prirode koja se odvija u zemljama globalnog Juga radi sirovina za EU. Umjesto nacionalnih obvezujućih ciljeva za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, traži se da ETS bude jedini EU instrument za smanjenje emisija stakleničkih plinova iako je riječ o tržišnom mehanizmu koji nije doveo do smanjenja emisija, ali je zato omogućio neočekivane dodatne profite zagađivačima.

S obzirom da je medijima u cijelosti promaklo reagirati na ovaj konkretan prijedlog mjera najvećeg europskog poduzetničkog lobija, upozoravamo građanke i građane na pojavu vrlo opasnog poduzetničkog trenda koji promiče utjecajni BusinessEurope. Njihovo lobiranje se otvoreno zalaže za bolju “poduzetničku klimu”, “stezanje remena” i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane. Najavljujemo da će Ženska fronta za radna i socijalna prava, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Grupa 22, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelena akcija aktivno pratiti i obavještavati javnost o slijedu daljih postupaka u okviru prijedloga i “crne liste” Europskog saveza poslodavačkih udruga, kao i reakciju EU-a na njihove zahtjeve te ćemo u što većoj mjeri raditi na javnom raskrinkavanju poduzetničkog lobija i njihove neutažive profitne pohlepe.




Zagreb, 28. studenog 2014.


Adaptirana fotografija preuzeta s corporateeurope.org

Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. Iran – kratka istorija revolucija i nade U sedamdesetogodišnjici od iranskog puča i svrgavanja s vlasti sekularno-nacionalističkog premijera Muhameda Mosadeka, analitičko-političku pažnju valja usmjeriti šire, na društveno-historijski okvir koji ga je odredio, kao i na veze s drugim neuralgičnim elementima iranske historije i sadašnjice. Nacionalizacija naftne industrije koja je poljuljala britanske ekonomske interese u vrijeme Mosadekove vlade, u hladnoratovskom je kontekstu poslužila i kao apologija za spašavanje Irana od mogućeg posrnuća u komunizam. Nakon svrgavanja Mosadeka, iranski Šah Muhamed Reza Pahlavi nastavio je svoju represivnu vladavinu, gušeći radničke štrajkove i borbe, kao i pobune drugih opozicijskih elemenata, sve do Iranske revolucije iz 1979. godine (poznate i pod nazivom Islamska revolucija). Međutim, islamska demokracija te revolucije ‒ zamišljena kao antiteza imperijalnom projektu liberalne demokracije ‒ u osnovi nije izmijenila socioekonomske odnose, već je u interesu novonastale vladajuće klase učvrstila neoliberalnu ekonomiju. Historijsko-sociološki pregled Irana podcrtava to da su se revolucionarni elementi pojavljivali u proplamsajima, otvarajući daljnji horizont nade.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve