Reakcija na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša

Ženska fronta za radna i socijalna prava, SSSH, Grupa 22, BRID i Zelena akcija reagiraju na lobiranje BusinessEurope-a, najvećeg europskog poduzetničkog lobija, koje se otvoreno zalaže za bolju “poduzetničku klimu”, “stezanje remena” i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane.



Reakcija Ženske fronte za radna i socijalna prava, Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, Grupe 22, Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelene akcije na lobiranje Europskog saveza poslodavačkih udruga protiv rodne jednakosti i zaštite okoliša


BusinessEurope (Europski savez poslodavačkih udruga, u čijem članstvu je i Hrvatska udruga poslodavaca) je od Europske komisije zatražio zaustavljanje pet zakona koje smatraju “štetnima za konkurentnost europskih poduzeća”. Na “crnoj listi” poslodavaca su zakoni kojima se osigurava rodna jednakost u upravama poduzeća, zaštita majčinstva putem produženja rodiljnog dopusta, smanjenje onečišćenja zraka, porez na financijske transakcije te novi paket cirkularne ekonomije.

Izjavom želimo upozoriti na izrazito negativni trend koji ovakav notorni set prijedloga za sobom povlači. Riječ je o paralelnom postupku nedvosmislenog i ogromnog koraka unazad kojim se krše stečena ženska socijalna, radna i rodiljna prava te o opasnom lobiranju za implementaciju političko-ekonomske strategije (primarno štednje) koja se bazira na taktici osiguravanja gomilanja profita na uštrb radne, društvene i ekološke stabilnosti i sigurnosti.

S jednu stranu nalazimo EU koja od 2012. preko Europskog parlamenta i Europske komisije na problem žena kao najranjivije skupine u društvu odgovara s prijedlogom mjera koje bi išle u smjeru poboljšanja trenutnih ženskih reproduktivnih i političkih prava, kao i rodnih kvota na mjestima gdje se donose odluke. Nakon formuliranja tih mjera, mnoge zemlje predlažu da se slični postupci i rodne kvote provedu i unutar nacionalnih okvira. S druge strane, aktivno lobiranje vodećeg europskog poduzetničkog kluba protiv jednakosti muškaraca i žena nalazimo ne samo problematičnim, nego i izrazito opasnim. Do sada smo u više navrata mogli posvjedočiti da EU rado surađuje s BusinessEurope i koristi njihovu savjetodavnu “ekspertizu” kada je riječ o imperativima stvaranja poduzetničke klime i mjera štednji. Treba napomenuti da je BusinessEurope 2005., zajedno s ETUC-om, UEAPME-om i CEEP-om, potpisao “Okvir akcija za rodnu jednakost” s ciljem promicanja rodne ravnopravnosti na tržištu rada i na radnome mjestu čime se ovaj novi set njihovih prijedloga ni u čemu ne slaže s onima iz 2005. Riječ je evidentno o “kriznim” mjerama koje idu u korist taktici stezanja remena i deregulaciji tržišta te udaraju na najosjetljivija i najnezaštićenija mjesta – ženska radna i politička prava, kao i stabilnost atmosferske klime. Dijelimo zgražanje Europske konfederacije sindikata nad izjavom BusinessEurope-a da će ženska kvota naštetiti konkurentnosti europskih poduzeća; primjer Norveške, koja je 2003. kao prva zemlja na svijetu uvela kvote od 40 posto žena na vodećim pozicijama u poduzećima (a to su zatim slijedile i Belgija, Island, Italija, Nizozemska i Španjolska), zasigurno demantira takav stav poslodavaca.

Potpuno nam je neprihvatljivo uporno odbijanje reguliranja financijskog tržišta, smatrajući da će to naštetiti financijskoj stabilnosti: na razini EU imamo 25 milijuna nezaposlenih kao posljedicu krize do koje je došlo upravo zbog financijskih tržišta koja su se otela kontroli! Europi je nužan porez na financijske transakcije kako bi se ograničilo prekomjerno i opasno špekulativno trgovanje.

Iz perspektive BusinessEurope “bolja regulacija” zapravo znači niže okolišne standarde. Umjesto, primjerice, mjera za unapređenje kvalitete zraka u gradovima, lobističko udruženje poslovnog sektora EU-a traži da se nacionalni ciljevi za kvalitetu zraka maknu s dnevnog reda Europske komisije kako bi zagađivači i dalje ostvarivali profit na račun zdravlja građanki i građana. Isto tako, traže da se maknu nacionalne mete učinkovitosti resursa u okviru paketa mjera “cirkularne ekonomije” iako bi iste, primjerice, u okviru gospodarenja otpadom dovele do smanjenja štetnih utjecaja na okoliš i zdravlje uz povećanu zaposlenost, a smanjile pritisak na ekstraktivizam i hipereksploataciju ljudi i prirode koja se odvija u zemljama globalnog Juga radi sirovina za EU. Umjesto nacionalnih obvezujućih ciljeva za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost, traži se da ETS bude jedini EU instrument za smanjenje emisija stakleničkih plinova iako je riječ o tržišnom mehanizmu koji nije doveo do smanjenja emisija, ali je zato omogućio neočekivane dodatne profite zagađivačima.

S obzirom da je medijima u cijelosti promaklo reagirati na ovaj konkretan prijedlog mjera najvećeg europskog poduzetničkog lobija, upozoravamo građanke i građane na pojavu vrlo opasnog poduzetničkog trenda koji promiče utjecajni BusinessEurope. Njihovo lobiranje se otvoreno zalaže za bolju “poduzetničku klimu”, “stezanje remena” i deregulaciju tržišta na uštrb ženskih radnih, reproduktivnih te političkih prava i protiv zdravog okoliša za građanke i građane. Najavljujemo da će Ženska fronta za radna i socijalna prava, Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Grupa 22, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju i Zelena akcija aktivno pratiti i obavještavati javnost o slijedu daljih postupaka u okviru prijedloga i “crne liste” Europskog saveza poslodavačkih udruga, kao i reakciju EU-a na njihove zahtjeve te ćemo u što većoj mjeri raditi na javnom raskrinkavanju poduzetničkog lobija i njihove neutažive profitne pohlepe.




Zagreb, 28. studenog 2014.


Adaptirana fotografija preuzeta s corporateeurope.org

Vezani članci

  • 29. studenoga 2018. Fašisti pogoduju rastu dionica Međuratni europski fašizam bio je odgovor tradicionalnih elita i njihovih saveznika iz redova srednjih klasa na rastuću snagu eksploatiranih radničkih masa. Kako bi se suzbila mogućnost pružanja otpora neoliberalizmu, koji je u prethodnom desetljeću doveo do velike krize te pokazao svoje pravo lice čak i onima koji su polagali nade u njegov eventualni uspjeh, povijest se ponavlja i dolazi do ustoličenja autoritarnih prokapitalističkih političkih opcija, na koje prigodno reagiraju i tržišta dionica. Pročitajte komentar ekonomista Douga Henwooda.
  • 28. studenoga 2018. Platforma za novu politiku U listopadu ove godine u Tbilisiju u Gruziji održan je New Politics in Post-Socialist Europe and the Former Soviet Union, prvi sastanak progresivnih lijevih organizacija, partija i kolektiva iz zemalja Jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza s ciljem stvaranja platforme za drukčiju politiku. Pročitajte izvještaj Andreje Gregorine, jedne od govornica na panelu „Autoritativne tendencije, biopolitika i politička ekologija reprodukcije“, na kojem se iz feminističko-materijalističke perspektive raspravljalo o strategijama otpora protiv konzervativnih pokreta i inicijativa u zemljama Jugoistočne Europe te bivšeg Sovjetskog Saveza.
  • 26. studenoga 2018. Starija generacija – dežurni krivci Nakon raspada Jugoslavije, s početkom deindustrijalizacije, masovni odlazak u prijevremene mirovine korišten je kao mjera za ublažavanje mogućnosti širokih socijalnih prosvjeda. Istovremeno su mnoge starije osobe na prostoru Istočne Njemačke i Poljske, poglavito žene, prihvatile opciju prijevremenog umirovljenja kako bi uslijed propadanja sustava javnih vrtića pomogle svojoj djeci u skrbi o unučadi. Uslijed sve jačih neoliberalnih pritisaka na socijalnu državu, danas se umirovljenike općenito prikazuje kao teret društva, a one koji su odabrali opciju prijevremenog umirovljenja optužuje da je njihova lijenost i nesmotrenost dovela do neodrživosti javnog mirovinskog sustava. O medijskoj hajci na stariju generaciju u Sloveniji i realnim koordinatama problematike mirovinskog sustava pročitajte više u prijevodu teksta Lilijane Burcar.
  • 25. studenoga 2018. Statut i zapisnici I. i II. skupštine ŽKG-a iz Trsta Na današnji je dan 1925. godine u Labinu u 81 godini života umrla Giuseppina Martinuzzi, istarska revolucionarka, socijalistkinja i marksistkinja koja je život posvetila teorijsko-pedagoškom radu s djecom radnica i radnika, seljanki i seljaka te revolucionarnom omladinom. Članicom Komunističke partije Italije postaje odmah po njenom osnivanju u rujnu 1921., a ubrzo preuzima i vođenje Ženske komunističke grupe iz Trsta u vrijeme snažnih revolucionarnih radničkih gibanja, ali i jačanja talijanskog fašističkog pokreta. Pročitajte prijevod Statuta te zapisnikâ Prve i Druge skupštine Ženske komunističke grupe iz Trsta (1921-1922), a više o političkom djelovanju i ostavštini Giuseppine Martinuzzi doznajte u tekstu kojeg smo nedavno objavili.
  • 13. studenoga 2018. „Građanski antifašizam” na braniku Tuđmanove Hrvatske U trenutku dok desnica, s najekstremnijom agendom u zadnjih trideset godina, polako osvaja političke institucije i javne prostore, na ljevici je da koncipira progresivne i emancipatorne odgovore. Da taj proces ne ide baš glatko, pokazuje obrazovni program Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji nudi samo još jedno pražnjenje pojma antifašizma od socijalističkog političkog sadržaja i njegovo reapropriranje u duhu građanskih vrijednosti. No ovaj program odlazi i korak dalje, pa antifašizmom pravda i tuđmanistički projekt samostalne i nezavisne Hrvatske. Problematični aspekti ovakvog edukacijskog okvira u tekstu su analizirani s obzirom na njihove historijske, teorijske i političke implikacije.
  • 13. studenoga 2018. Podrška plenuma FFZG-a radnicima Uljanika i 3. maja Pristajući na diktat međunarodnih institucija, Hrvatska je zapostavila ulaganja u vlastitu industriju, prepuštajući istu privatnim investitorima. Situacija u kojoj se trenutno nalazi hrvatska brodogradnja tragičan je primjer izostanka gospodarske vizije, s obzirom na to da se radi o industrijskoj grani koja može biti profitabilna. Opetovano se pokazuje da kratkoročni interesi privatnog sektora nadjačavaju nužnost provođenja politika koje bi osigurale dugoročnu održivost domaće industrije i javnog sustava kojeg ista podržava. U nastavku možete pročitati studentsku podršku radnicima brodogradilišta.
  • 12. studenoga 2018. Imperijalna bilanca: Neispričana priča o britanskom gulagu u Keniji Prema uvriježenom narativu o totalitarizmima, ovi su nedemokratski i autoritarni režimi, sa svojim kršenjima ljudskih prava, presudno obilježili prošlo stoljeće. Unatoč dijametralno suprotnim politikama, desni i lijevi totalitarizam navodno su slični po represivnosti, čija je kruna bila uspostava sustava logora: s jedne strane Auschwitz, s druge Gulag. Ovaj narativ implicira da je pored totalitarnih režima postojao i slobodni svijet, u kojem bi takvi zločini bili nezamislivi. No taj su mit o sebi u najvećoj mjeri izmislili sami pobjednici Hladnog rata, zamećući tragove svojih zločina, poput gigantskog sustava logora kojeg je u Keniji uspostavila britanska kolonijalna vlast u pokušaju da tu zemlju sačuva za bijele koloniste. Razmjeri ovog zločina bili su gotovo nepoznati zapadnoj javnosti do 2005. godine, kada je američka historičarka Caroline Elkins objavila detaljnu studiju o britanskom sustavu logora u Keniji. Donosimo prijevod predgovora njezine knjige.
  • 1. studenoga 2018. Izvještaj s 217. plenuma FFZG-a Prema odluci 203. plenuma iz 2016. godine, na 217. plenumu primarno se raspravljalo se o autorizaciji dokumentarnog filma vezanog uz borbu studenata protiv klerikalizacije obrazovanja. Nakon odgledanog dokumentarca, plenum je autorizirao film i dao svoje sugestije autoru. Prilikom rasprave o davanju podrške radnicima 3. maja, otvorilo se pitanje funkcioniranja plenuma u narednom periodu, odnosno potrebi da se sastaje češće te počne djelovati kao aktivističko tijelo koje će ažurnije reagirati na društvena zbivanja. Uz to, naznačeno je da bi naredna obljetnička godina trebala biti obilježena događanjima vezanima uz borbu za besplatno obrazovanje. Na kraju plenuma iznesen je izvještaj o aktivnostima plenumskih radnih grupa i tekućim akademskim projektima koji su od interesa za plenum.
  • 18. listopada 2018. Zdravstvo kao potrošno dobro Jačanje tržišne usmjerenosti javnozdravstvenog sustava, vidljivo iz Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se trenutno vodi rasprava u Saboru, sastavni je dio zdravstvenih politika međunarodnih trgovinskih ugovora te politika Europske unije. O degradaciji štamparovskog socijalnog modela javnozdravstvenog sustava i sve većoj nedostupnosti temeljne zdravstvene skrbi velikom dijelu stanovništva, ulozi privatnog sektora u sistemskom onemogućivanju ulaganja u opremljenost javnih bolnica, opasnostima koje nam donose CETA i GATS, te suodnosu zdravstvenih politika i radnog zakonodavstva razgovarale smo sa Snježanom Ivčić, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve