Poziv na predavanje Saše Furlana: Novac i država

Centar za radničke studije 17. prosinca 2014. u 19 sati poziva u MAZ (Pavla Hatza 16), na posljednje predavanje u ovogodišnjem ciklusu posvećenom teoriji kapitalističke države, na kojem će Sašo Furlan, s obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotriti domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.



Sašo Furlan: Novac i država

Mreža antifašistkinja Zagreba, Hatzova 16, Zagreb, 17.12.2014., 19h

Pozivamo vas na posljednje predavanje u ovogodišnjem ciklusu CRS-a posvećenom teoriji kapitalističke države:

U klasičnoj političkoj ekonomiji i neoklasičnoj ekonomici teorija vrijednosti i teorija novca postavljene su u izvanjski i kontingentan odnos. U oba se slučaja teorija novca tretira kao nadopuna teorije vrijednosti, a ne kao njen intrinzični dio. Također, obje teorije pretpostavljaju da se vrijednost robe teorijski može objasniti bez uzimanja novca u obzir i da je novac, praktički, samo tehničko oruđe koje olakšava razmjenu. Marxova teorija vrijednosti je oštro suprotstavljena tim teorijama jer upravo premošćuje taj jaz. Teorijskom eksplikacijom intrinzičnosti odnosa između vrijednosti i novca pokazuje da novac u kapitalizmu nije samo tehničko pomagalo, već logička nužnost. Kao što su naglašavali Backhaus, Heinrich i ostali, Marxova teorija vrijednosti mora se razumjeti kao monetarna teorija vrijednosti. Međutim, u Marxovu izlaganju koncepata vrijednosti i novca pretpostavlja se da je novac roba. S obzirom da je u modernom monetarnom sistemu robni novac zamijenjen ne-robnim novcem, u predavanju ću Marxovu monetarnu teoriju vrijednosti razmotriti iz te perspektive.

Zastupat ću stav da Marxova monetarna teorija vrijednosti nudi opći okvir za teoriju novca koja može teorijski objasniti postojanje i robnog i ne-robnog novca. Međutim, prijelaz s robnog na ne-robni novac iziskuje preispitivanje odnosa između novca i države. Naime, dok u monetarnom sustavu zasnovanom na robnom novcu država obavlja samo tehničke operacije održavanja glatkog funkcioniranja monetarnog sustava, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu država obavlja mnogo važniju ulogu s obzirom da njen autoritet funkcionira kao temelj opće prihvaćenosti novca. Nadalje, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu, izdavanje nekih od najvažnijih oblika kreditnog novca pod monopolom je države, odnosno centralne banke. S obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotrit ću domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.

– – –

Sašo Furlan je postdiplomski student političke teorije na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani i član tamošnjeg Instituta za radničke studije.

http://radnickistudiji.org/?p=284

Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

– – –

Program CRS-a podupire Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.



Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve