Poziv na predavanje Saše Furlana: Novac i država

Centar za radničke studije 17. prosinca 2014. u 19 sati poziva u MAZ (Pavla Hatza 16), na posljednje predavanje u ovogodišnjem ciklusu posvećenom teoriji kapitalističke države, na kojem će Sašo Furlan, s obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotriti domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.



Sašo Furlan: Novac i država

Mreža antifašistkinja Zagreba, Hatzova 16, Zagreb, 17.12.2014., 19h

Pozivamo vas na posljednje predavanje u ovogodišnjem ciklusu CRS-a posvećenom teoriji kapitalističke države:

U klasičnoj političkoj ekonomiji i neoklasičnoj ekonomici teorija vrijednosti i teorija novca postavljene su u izvanjski i kontingentan odnos. U oba se slučaja teorija novca tretira kao nadopuna teorije vrijednosti, a ne kao njen intrinzični dio. Također, obje teorije pretpostavljaju da se vrijednost robe teorijski može objasniti bez uzimanja novca u obzir i da je novac, praktički, samo tehničko oruđe koje olakšava razmjenu. Marxova teorija vrijednosti je oštro suprotstavljena tim teorijama jer upravo premošćuje taj jaz. Teorijskom eksplikacijom intrinzičnosti odnosa između vrijednosti i novca pokazuje da novac u kapitalizmu nije samo tehničko pomagalo, već logička nužnost. Kao što su naglašavali Backhaus, Heinrich i ostali, Marxova teorija vrijednosti mora se razumjeti kao monetarna teorija vrijednosti. Međutim, u Marxovu izlaganju koncepata vrijednosti i novca pretpostavlja se da je novac roba. S obzirom da je u modernom monetarnom sistemu robni novac zamijenjen ne-robnim novcem, u predavanju ću Marxovu monetarnu teoriju vrijednosti razmotriti iz te perspektive.

Zastupat ću stav da Marxova monetarna teorija vrijednosti nudi opći okvir za teoriju novca koja može teorijski objasniti postojanje i robnog i ne-robnog novca. Međutim, prijelaz s robnog na ne-robni novac iziskuje preispitivanje odnosa između novca i države. Naime, dok u monetarnom sustavu zasnovanom na robnom novcu država obavlja samo tehničke operacije održavanja glatkog funkcioniranja monetarnog sustava, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu država obavlja mnogo važniju ulogu s obzirom da njen autoritet funkcionira kao temelj opće prihvaćenosti novca. Nadalje, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu, izdavanje nekih od najvažnijih oblika kreditnog novca pod monopolom je države, odnosno centralne banke. S obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotrit ću domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.

– – –

Sašo Furlan je postdiplomski student političke teorije na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani i član tamošnjeg Instituta za radničke studije.

http://radnickistudiji.org/?p=284

Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

– – –

Program CRS-a podupire Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.



Vezani članci

  • 10. listopada 2019. Rosa Luxemburg i Clara Zetkin – Politička suradnja kao revolucionarna praksa Zajednička borba Luxemburg i Zetkin za revolucionarnu poziciju i ciljeve socijalističkog pokreta, a protiv revizionizma u njemačkom i međunarodnom radničkom pokretu, najuočljivija kroz kritiku oportunističkih praksi socijaldemokratskih partija s kraja 19. i početka 20. stoljeća, trajala je više od dva desetljeća. Zbog česte razdvojenosti, represije sustava i zdravstvenih tegoba, dvije su revolucionarke svoje prijateljstvo održavale putem pisama, čija analiza ukazuje na dodirne točke i intenzitet njihove suradnje.
  • 30. rujna 2019. Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: ljubav u ritmu eksploatacije Na tragu naturalizacije kućanskog rada i umjetnost se percipira kao „rad iz ljubavi“. Narativi koji svode umjetnost na emanaciju individualnog kreativnog genija, prikrivajući njezin status kao rada u navodno autonomnom umjetničkom polju, sprečavaju, odnosno otežavaju borbu umjetnica i umjetnika za bolje uvjete rada, te ih prepuštaju prekarnim, potplaćenim i neplaćenim pseudopoduzetničkim aranžmanima.
  • 31. kolovoza 2019. Ulančavanje umetničkih i političkih borbi u međuraću U okviru šireg ilegalnog i legalnog djelovanja revolucionarnog pokreta, a u dodiru sa zenitističkim i nadrealističkim praksama te sve dostupnijom marksističkom literaturom, u međuratnoj Jugoslaviji dolazi do proliferacije progresivnih umjetničkih udruženja, među kojima se isticala i beogradska grupa Život. Njihove strategije i taktike preuzimanja ključnih umjetničkih institucija toga vremena bile su i nakon rata strukturno važne za daljnji razvoj umjetničke scene, a danas su dio revizionističkog zaborava.
  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve