Poziv na predavanje Saše Furlana: Novac i država

Centar za radničke studije 17. prosinca 2014. u 19 sati poziva u MAZ (Pavla Hatza 16), na posljednje predavanje u ovogodišnjem ciklusu posvećenom teoriji kapitalističke države, na kojem će Sašo Furlan, s obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotriti domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.



Sašo Furlan: Novac i država

Mreža antifašistkinja Zagreba, Hatzova 16, Zagreb, 17.12.2014., 19h

Pozivamo vas na posljednje predavanje u ovogodišnjem ciklusu CRS-a posvećenom teoriji kapitalističke države:

U klasičnoj političkoj ekonomiji i neoklasičnoj ekonomici teorija vrijednosti i teorija novca postavljene su u izvanjski i kontingentan odnos. U oba se slučaja teorija novca tretira kao nadopuna teorije vrijednosti, a ne kao njen intrinzični dio. Također, obje teorije pretpostavljaju da se vrijednost robe teorijski može objasniti bez uzimanja novca u obzir i da je novac, praktički, samo tehničko oruđe koje olakšava razmjenu. Marxova teorija vrijednosti je oštro suprotstavljena tim teorijama jer upravo premošćuje taj jaz. Teorijskom eksplikacijom intrinzičnosti odnosa između vrijednosti i novca pokazuje da novac u kapitalizmu nije samo tehničko pomagalo, već logička nužnost. Kao što su naglašavali Backhaus, Heinrich i ostali, Marxova teorija vrijednosti mora se razumjeti kao monetarna teorija vrijednosti. Međutim, u Marxovu izlaganju koncepata vrijednosti i novca pretpostavlja se da je novac roba. S obzirom da je u modernom monetarnom sistemu robni novac zamijenjen ne-robnim novcem, u predavanju ću Marxovu monetarnu teoriju vrijednosti razmotriti iz te perspektive.

Zastupat ću stav da Marxova monetarna teorija vrijednosti nudi opći okvir za teoriju novca koja može teorijski objasniti postojanje i robnog i ne-robnog novca. Međutim, prijelaz s robnog na ne-robni novac iziskuje preispitivanje odnosa između novca i države. Naime, dok u monetarnom sustavu zasnovanom na robnom novcu država obavlja samo tehničke operacije održavanja glatkog funkcioniranja monetarnog sustava, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu država obavlja mnogo važniju ulogu s obzirom da njen autoritet funkcionira kao temelj opće prihvaćenosti novca. Nadalje, u monetarnom sustavu zasnovanom na ne-robnom novcu, izdavanje nekih od najvažnijih oblika kreditnog novca pod monopolom je države, odnosno centralne banke. S obzirom na preispitavanje odnosa između novca i države, razmotrit ću domete i limite državnog monetarnog intervencionizma u modernom monetarnom sustavu.

– – –

Sašo Furlan je postdiplomski student političke teorije na Fakultetu za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani i član tamošnjeg Instituta za radničke studije.

http://radnickistudiji.org/?p=284

Predavanje će se održati na engleskom jeziku.

– – –

Program CRS-a podupire Rosa Luxemburg Stiftung Southeast Europe.



Vezani članci

  • 30. svibnja 2020. Ne osuđujmo ustanke protiv umorstava koje vrši policija Ustanak potaknut umorstvom Georgea Floyda, crnog muškarca iz Minneapolisa kojega je usred bijela dana ugušio bijeli policijski službenik Derek Chauvin širi se Sjedinjenim Američkim Državama, dok srednjostrujaškim medijima predvidljivo odzvanja refren o uništavanju privatnog vlasništva o kojem opetovano slušamo kada jednosmjerno nasilje odozgo dobije svoj odgovor odozdo. Površnom zgražanju nad pustošenjem i pljačkom tijekom pobune treba suprotstaviti podsjetnik na postojane mehanizme strukturnog rasizma te sistemske dimenzije pljački i opresija koje se provode nad radnom većinom, a posebice nad crnim pripadnicima i pripadnicama radničke klase.
  • 24. svibnja 2020. Jeff Bezos ne bi trebao biti milijarder, a kamoli bilijunaš „Prema određenim izvješćima, Jeff Bezos je na dobrom putu da postane prvi svjetski bilijunaš, što predstavlja grotesknu optužnicu protiv našeg društva, a jedini način da ga promijenimo jest da organiziramo radnice i radnike Amazona kako bi povratili natrag ogromnu moć i bogatstvo koje zgrće Bezos.“
  • 24. svibnja 2020. Izjava o Covidu-19 s prvog sastanka Globalne ekosocijalističke mreže „Aktivisti i aktivistkinje s četiri kontinenta planiraju aktivnosti, biraju upravljački odbor i pozivaju na solidarnost sa svim radnicama i radnicima koji riskiraju vlastite živote za sve nas.“
  • 24. svibnja 2020. Okolišna perspektiva ljudske povijesti "Budući da je, prema zakonu entropije, energija potrošna i ne možemo je reciklirati, svaki dan moramo iznova vaditi sirovine i goriva iz zemlje za potrebe ekonomije. U određenoj mjeri recikliramo materijale poput aluminija i bakra, ali ne previše. Čak bi i ekonomija nulte stope rasta nužno došla do granica mogućnosti vađenja nafte, ugljena, bakra, boksita, željezne rudače, ekstrakcije plina hidrauličkim frakturiranjem, itd. Dakle, ekonomija nije cirkularna, nego jednosmjerna i vodi ka entropiji – rasipanju sirovina i energije."
  • 17. svibnja 2020. Sustav učenja na daljinu u Španjolskoj zapostavlja djecu iz radničke klase Prelaskom na online edukaciju od doma tijekom karantene, radnička klasa u Španjolskoj ostala je lišena niza socijalno-reproduktivnih funkcija koje osigurava cjelovito besplatno javno obrazovanje, a djeca iz radničkih obitelji prepuštena modelu izvođenja nastave kojemu njihovi roditelji ne mogu parirati adekvatnim vremenskim, financijskim i tehnološkim kapacitetima.
  • 14. svibnja 2020. „Progresivni kapitalizam“ je neostvariv Socijaldemokratske reformske intervencije temeljene na regulaciji i antitrustovskim politikama, koje zaziva ekonomist Joseph Stiglitz u svojoj novoj knjizi People, Power and Profits: Progressive Capitalism for an Age of Discontent, počivaju na manjkavoj srednjostrujaškoj pretpostavci o idealiziranom kompetitivnom tržišnom modelu i zadržavaju se u okvirima kapitalističkog realizma.
  • 11. svibnja 2020. Kriza korona virusa ubrzava stvaranje tehnoloških monopola Specifični uvjeti pandemije Covida-19 i popratno kreativno uništenje slabijih kapitalističkih aktera pospješuju postojeći trend tržišne koncentracije, osobito u polju velikih tehnoloških kompanija, čija vrijednost dionica raste proporcionalno jačanju njihove tržišne moći. Ljevica bi trebala odgovoriti nastojanjima da se monopole podvrgne demokratskom narodnom nadzoru, kao i radničkim organiziranjem unutar samih korporacija.
  • 2. svibnja 2020. Sedam teza o socijalnoj reprodukciji i pandemiji Covida-19 Članice Marksističko-feminističkog kolektiva iz antikapitalističke pozicije i okvira teorije socijalne reprodukcije demontiraju kapitalistički odgovor na aktualnu zdravstvenu krizu, uzimajući za polazišnu točku jedan od ključnih elemenata kapitalističkog sistema proizvodnje – rad koji proizvodi i održava život, a koji je istovremeno prva linija borbe protiv pandemije korona virusa.
  • 24. travnja 2020. O nastanku ekonomije kao nauke Propitujući koncept linearnog razvoja heterogenih diskursa u homogenu disciplinu, autorica ukazuje na transformaciju znanja koje je bilo tek popratna refleksija trgovaca o djelatnosti razmjene u njezinu specifičnu, instrumentalnu analizu, i predstavlja dva heterogena ekonomska diskursa, merkantilizam i tzv. školu fiziokrata, koji prethode klasičnoj političkoj ekonomiji, i na historijski specifične načine adresiraju pitanja razmjene odnosno ekonomskog rasta.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve