Događanja 4. prosinca 2014.

Ženski antifašistički Zagreb

Centar za ženske studije poziva da dođete u Galeriju Nova (Teslina 7) u subotu 6.12.2014. u 18h na otvaranje projekta i izložbe Ženski antifašistički Zagreb te popratnu tribinu od 19h – “Žensko pitanje i antifašizam uoči II. svjetskog rata” na kojoj će govoriti Gordana Stojaković, Jagoda Milidrag Šmid i Vjeran Pavlaković uz vodstvo autorâ projekta Barbare Blasin i Igora Markovića.


I. Prolog
Žensko pitanje i antifašizam uoči II. svjetskog rata
Otvoreni ured, izložba i tribina

OTVARANJE / Otvoreni ured i izložba / 6. 12. 2014. / 18h

TRIBINA / 6. 12. 2014. / 19h

Ženski pokreti i antiratni aktivizam između dva rata

GORDANA STOJAKOVIĆ

Uključivanje žena u sindikalni pokret
JAGODA MILIDRAG ŠMID

Studenti(ce) i antifašizam 30-tih
VJERAN PAVLAKOVIĆ

Tribinu će voditi autori projekta
BARBARA BLASIN & IGOR MARKOVIĆ

IZLOŽBA I URED SU OTVORENI:
subota i nedjelja
od 11 – 14h, ponedjeljak i utorak od 16 – 20h

Ženski antifašistički Zagreb – Kako danas govoriti o antifašizmu? O antifašistkinjama i ženskom nasljeđu?

Projekt Ženski antifašistički Zagreb želi predstaviti razdoblje II. svjetskog rata (1939-1945) iz antifašističkog diskursa, prateći povijest ženskih pokreta i otpora žena Zagreba fašizmu. Radi se o prvoj generaciji žena na ovim prostorima koja je masovno sudjelovala u javnom i političkom životu, što je ključno i neizbrisivo oblikovalo društvo i generacije nakon njih, sve do danas.

Ženska sindikalna, omladinska, radnička i studentska scena međuratnog Zagreba postavila je temelje na kojima je nastao masovni antifašistički otpor. Mnoge društvene, političke i kulturne organizacije, koje su djelovale u Zagrebu, bez obzira na njihovo društveno ili nacionalno nasljeđe, stvorile se osviještenu žensku populaciju, kasnije uključenu u Narodnooslobodilačku borbu i oružani otpor fašizmu, brojčano nezapamćen u povijesti.

Kako objasniti taj epohalni pomak i aktivno sudjelovanje žena u ratu?

Nemoguće je razdvojiti borbu za radna prava i obrazovanje od borbe za politička prava žena. Industrijalizacija početkom i sredinom stoljeća dovela je do velikih demografskih promjena u Zagrebu i uzrokovala promjene u ekonomskom, obrazovnom i društvenom statusu žena. Zahtjevi za izjednačavanjem plaća s muškarcima postavljaju se već krajem XIX. stoljeća. Karitativna i socijalna djelatnost, s posebnim naglaskom na skrb za majke i djecu, te omogućavanje obrazovanja, odvija se i institucionalno, ali bitno više kroz brojna ženska filantropska udruženja, koja sežu u polovinu XIX. stoljeća. Borba za ženska politička prava, ponajprije za pravo glasa, počinje početkom XX. stoljeća.

U razdoblju između dva svjetska rata žene u Jugoslaviji su vrlo aktivne u borbi za ostvarivanje svojih prava. Uključuju se u političke pokrete i stranke, kao i u sindikate i strukovne udruge, u kojima osnivaju ženske ogranke. Raste broj studentica, koje na sveučilištima osnivaju svoje organizacije. S ciljem izjednačavanja političkih prava osnivaju se ženska i feministička udruženja i pokreću časopisi. Te organizacije povezane su na državnoj i međunarodnoj razini, te su vrlo angažirane u mirotvornim i pacifističkim pokretima za razoružanje.

Rast ekonomske i političke represije u zemlji, kao i bujanje fašizma u Europi, potaklo je komunikaciju i suradnju između pojedinih ženskih organizacija, članica sindikata i njihovih ženskih ogranaka, ljevičarski profiliranih studentskih udruga, te SKOJ-a i KPJ. Tu scenu idejno objedinjuje iskustvo represije i svijest o nadolazećem fašizmu, te nužnom otporu. Iz toga je proizašla nova mlada generacija žena, koja je svojim masovnim učešćem i velikim žrtvama konačno omogućila potpunu pravnu jednakost žena.

Ovim Otvorenim uredom želimo proširiti prostor za daljnje istraživanje, prezentiranje i dijalog o toj pobjedi i njenom utjecaju na živote i prava žena u narednim generacijama. Što su žene od te borbe sačuvale, a što izgubile? Mogu li žene i na koji način danas, u uvjetima neoliberalne ekonomske represije i rasta ekstremne desnice u Europi i Hrvatskoj, iskoristiti iskustva te borbe?

Projekt vodi Centar za ženske studije. Financijski su ga podržali Ministarstvo kulture RH i Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport – Grad Zagreb.
Tagovi:
, , , , , , ,

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve