Poziv za prijavu na međunarodni simpozij USF-a “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”

Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas da se prijavite na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Više o tematici simpozija i postupku prijave pročitajte u nastavku.


Poziv za prijavu na međunarodni simpozij Udruženja studenata filozofije “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”


Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas za prijavu na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Naslovna pojmovna trijada čini u svojim međuodnosima, u konačnici, orijentir svake novovjekovne filozofije. Tî pojmovi evociraju različite predodžbe i pitanja ovisno o različitosti pristupa i zastupanih pozicija u svim sferama ljudskog djelovanja, od znanosti i umjetnosti do politike i kulture općenito. Kontrola i sloboda se na prvi pogled pojavljuju kao antonimni parovi, a subjekt kao da se nameće između njih kao djelatni akter. Je li tome baš tako? Na to pitanje nije jednostavno jednoznačno odgovoriti pa je stoga i namjera preispitati te pojmove, što je naznačeno stavljanjem pod upitnik. Nameću se i brojna druga pitanja koja sva streme prema potencijalnom razrješenju pretpostavljenih proturječja.

Konkretni problemi oprisutnjuju se u problematiziranju znanosti i njene objektivnosti, u pitanjima stvaralačkog subjekta kao političkog i društvenog aktera, u etičkoj domeni te u domeni ontologije samog ljudskog bivstvovanja. U znanstvenoj sferi može se govoriti o uvjetima njene društvene proizvodnje i o samom opravdanju istinitosti. Domena političkog i društvenog najviše je zaokupljena problemom upotrebe legitimne fizičke sile i djelovanja putem ideologijâ. Pitanje smještanja subjekta i slobode može se javiti i u „mekšim“ oblicima društvenog djelovanja od institucionaliziranih državnih praksi, počevši od odgoja, tradicije, običajnosti i norme ispitujući omogućuju li navedeni društveni oblici slobodu, stoje li u funkciji kontrole ili je pak odnos mnogo zamršeniji nego što se ukazuju prethodna dva odgovora? Kao ujedinjenje „mekših“ i institucionaliziranih praksi nameće se pitanje obrazovanja, prijenosa znanja i internalizacije znanja i vrijednosti. Cjelokupna kultura počiva na obliku suzdržavanja i usmjeravanja, što pokazuje ambivalentnu prirodu pojma kontrole, a time zahtijeva i propitivanje njezine samorazumljivosti To su, dakle, sve pitanja i od etičkoga značaja u najširem smislu, a samom svojom prirodom zadiru u temeljna filozofska pitanja.

OPSEG TEMA

– običajnost, tradicija i odgoj

– oblikovanje vrijednosti i normi

– umjetnost i cenzura

– znanje, obrazovanje i ekspertiza

– uloga institucija i racionalizacija

– država, suverenitet i zakon

– nadzor, poredak i disciplina

– uloga informacija i medija

– ideologija u funkciji kontrole ili slobode?

– slobodna volja i determinizam

– individualna moralnost kao kontrola

Moguće je prijaviti radove koji nisu obuhvaćeni navedenim prijedlozima, a dotiču se zadanog tematskog okvira simpozija. Također autor se ne mora ograničavati na striktno jednu točku u opsegu tema.

PRIJAVA SUDJELOVANJA

Sudjelovanje na simpoziju prijavljuje se ispunjavanjem obrasca za prijavu koji je priložen pozivu. Rok za slanje prijave i sažetaka je 1. travnja 2015., a 1. svibnja 2015. za slanje radova ako sažeci budu prihvaćeni. Sažeci (od 200 do 500 riječi) i radovi (od 15 do 30 kartica) šalju se na hrvatskom ili engleskom jeziku na usf.simpozij[at]gmail.com. Službeni jezik simpozija je hrvatski uz mogućnost izlaganja na engleskom. Sudjelovanje na simpoziju je besplatno, a izlagači će imati osiguran smještaj. Radovi sa simpozija bit će objavljeni u zborniku.

PRILOZI


Radujemo se Vašoj prijavi!

Udruženje studenata filozofije





Vezani članci

  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.
  • 30. lipnja 2019. Stariti dostojanstveno Brutalistički centar kulture, londonski Barbican, nedavno je u jednoj od svojih slabije eksponiranih prostorija ugostio malu izložbu posvećenu iskustvu starenja i starosti u kapitalizmu. Segmenti multimedijalnog postava, baziranog na intervjuima s dvije tisuće osoba starijih od sedamdeset godina, na različitim su razinama progovorili o načinu na koji klasni položaj utječe na dužinu života i kvalitetu starenja u društvima koja počivaju na sistemskim nejednakostima.
  • 27. svibnja 2019. Država je poput ljepenke sastavljena struktura Na okruglom stolu s ciljem strateškog pozicioniranja rasprave o naprednim politikama i alternativnom društvenom razvoju u Sloveniji i šire, Močnik je u izlaganju ukazao na ograničenja koja stoje pred parlamentarnom strankom u pokušaju vođenja lijeve politike, kako u odnosu na državu, tako i s obzirom na europske institucije, odnosno aparate pojedinih frakcija globalnog kapitala.
  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve