Prijave 4. veljače 2015.

Poziv za prijavu na međunarodni simpozij USF-a “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”

Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas da se prijavite na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Više o tematici simpozija i postupku prijave pročitajte u nastavku.


Poziv za prijavu na međunarodni simpozij Udruženja studenata filozofije “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”


Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas za prijavu na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Naslovna pojmovna trijada čini u svojim međuodnosima, u konačnici, orijentir svake novovjekovne filozofije. Tî pojmovi evociraju različite predodžbe i pitanja ovisno o različitosti pristupa i zastupanih pozicija u svim sferama ljudskog djelovanja, od znanosti i umjetnosti do politike i kulture općenito. Kontrola i sloboda se na prvi pogled pojavljuju kao antonimni parovi, a subjekt kao da se nameće između njih kao djelatni akter. Je li tome baš tako? Na to pitanje nije jednostavno jednoznačno odgovoriti pa je stoga i namjera preispitati te pojmove, što je naznačeno stavljanjem pod upitnik. Nameću se i brojna druga pitanja koja sva streme prema potencijalnom razrješenju pretpostavljenih proturječja.

Konkretni problemi oprisutnjuju se u problematiziranju znanosti i njene objektivnosti, u pitanjima stvaralačkog subjekta kao političkog i društvenog aktera, u etičkoj domeni te u domeni ontologije samog ljudskog bivstvovanja. U znanstvenoj sferi može se govoriti o uvjetima njene društvene proizvodnje i o samom opravdanju istinitosti. Domena političkog i društvenog najviše je zaokupljena problemom upotrebe legitimne fizičke sile i djelovanja putem ideologijâ. Pitanje smještanja subjekta i slobode može se javiti i u „mekšim“ oblicima društvenog djelovanja od institucionaliziranih državnih praksi, počevši od odgoja, tradicije, običajnosti i norme ispitujući omogućuju li navedeni društveni oblici slobodu, stoje li u funkciji kontrole ili je pak odnos mnogo zamršeniji nego što se ukazuju prethodna dva odgovora? Kao ujedinjenje „mekših“ i institucionaliziranih praksi nameće se pitanje obrazovanja, prijenosa znanja i internalizacije znanja i vrijednosti. Cjelokupna kultura počiva na obliku suzdržavanja i usmjeravanja, što pokazuje ambivalentnu prirodu pojma kontrole, a time zahtijeva i propitivanje njezine samorazumljivosti To su, dakle, sve pitanja i od etičkoga značaja u najširem smislu, a samom svojom prirodom zadiru u temeljna filozofska pitanja.

OPSEG TEMA

– običajnost, tradicija i odgoj

– oblikovanje vrijednosti i normi

– umjetnost i cenzura

– znanje, obrazovanje i ekspertiza

– uloga institucija i racionalizacija

– država, suverenitet i zakon

– nadzor, poredak i disciplina

– uloga informacija i medija

– ideologija u funkciji kontrole ili slobode?

– slobodna volja i determinizam

– individualna moralnost kao kontrola

Moguće je prijaviti radove koji nisu obuhvaćeni navedenim prijedlozima, a dotiču se zadanog tematskog okvira simpozija. Također autor se ne mora ograničavati na striktno jednu točku u opsegu tema.

PRIJAVA SUDJELOVANJA

Sudjelovanje na simpoziju prijavljuje se ispunjavanjem obrasca za prijavu koji je priložen pozivu. Rok za slanje prijave i sažetaka je 1. travnja 2015., a 1. svibnja 2015. za slanje radova ako sažeci budu prihvaćeni. Sažeci (od 200 do 500 riječi) i radovi (od 15 do 30 kartica) šalju se na hrvatskom ili engleskom jeziku na usf.simpozij[at]gmail.com. Službeni jezik simpozija je hrvatski uz mogućnost izlaganja na engleskom. Sudjelovanje na simpoziju je besplatno, a izlagači će imati osiguran smještaj. Radovi sa simpozija bit će objavljeni u zborniku.

PRILOZI


Radujemo se Vašoj prijavi!

Udruženje studenata filozofije





Tagovi:
,

Vezani članci

  • 5. srpnja 2020. Proučavanje Marxa nije za elitiste "Čitanje Marxove teorije nije samo za samodopadne naučenjake – samo pitajte milijune radnica i radnika čije su ideje o ulozi koju bi mogli imati u promjeni svijeta bile transformirane kako promišljanjem, tako i praksom."
  • 5. srpnja 2020. Želite se boriti protiv siromaštva? Dajte siromašnima novac. "Nedavno objavljena istraživanja potvrđuju da je stopa siromaštva pala u travnju i svibnju, zahvaljujući federalnoj pomoći uslijed pandemije korona virusa. Pomislili biste da će to uvjeriti tvorce politika da nastave s takvom pomoći, ali to se ne događa – naime, pristup SAD-a socijalnoj skrbi krivo je usmjeren i okrutan."
  • 5. srpnja 2020. Kratka povijest Jordana Petersona "Poruka Jordana Petersona je jednostavna: „zlo“ je inherentno ljudskoj vrsti, a dominacija određenih ljudi nad drugima biološki je utemeljena."
  • 28. lipnja 2020. Izbori 2020: Budućnost parlamentarne političke diskusije U prvom su planu nadolazećih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj dvije najveće stranke, obje izašle iz procesa unutarnje konsolidacije oko figura svojih lidera. Ekstremna desnica, koju je HDZ proteklih godina odbacio, prijeti ostvariti povijesno dobar rezultat i trajno poremetiti dugogodišnju političku ravnotežu. Međutim, u Sabor bi mogla ući i lijevo-zelena koalicija te konačno uvesti nove političke modele i koncepte u hrvatski parlamentarizam.
  • 28. lipnja 2020. Nemiri Stonewalla "Danas je prvi dan Mjeseca ponosa, proslave Stonewallskih nemira iz 1969. godine. Ustanci trenutno izbijaju diljem zemlje. Današnji bogati bijeli gej muškarci možda se protive „nasilju“, ali povijest LBGTQ+ pokreta pokazuje da se neredi ugnjetavanih ljudi tiču oslobođenja."
  • 21. lipnja 2020. Martin Luther King znao je da nema ničega mirnog u nenasilju ako se provodi kako spada Daleko od srednjostrujaške aklamacije nenasilnog djelovanja svedenog na moralni nagovor, širenje utjecaja u postojećim institucijama i pristojne, pacifizirane prosvjede, Kingov zagovor nenasilja kao metode gnjevnog, ali staloženog suprotstavljanja sistemskom nasilju kroz kolektivnu direktnu akciju koja remeti normalno funkcioniranje društva, taktičke je prirode. Radikalna rekonstrukcija američkog društva na kakvoj je radio iziskivala je da se gnjev transformira u moć putem angažmana duljeg trajanja, umjesto da se opravdano, ali reaktivno troši u neredima.
  • 21. lipnja 2020. Voziti automobil u doba nejednakosti "Kada časopis poznatiji po recenzijama stranih superautomobila i domaćih nabrijanih vozila te uredničkoj politici koja izaziva kontroverze jedino kada napada terence (u prilog monovolumenima i automobilima) istakne priču o Oliveru, obiteljskom automobilu Jasona M. Vaughna marke Subaru, koji je prešao 418 000 kilometara, u članku pod naslovom “The Fear of Failure” („Strah od neuspjeha“), to je svakako znak da živimo u vremenima opscene nejednakosti."
  • 21. lipnja 2020. Prava definicija „privatnog vlasništva“ "Elite se pribojavaju uništenja vlastite imovine, ali još više strahuju od uništenja društvenih odnosa koji čine privatno vlasništvo mogućim. Dakle, strepe od svijeta bez policije."
  • 14. lipnja 2020. Neka vas „preispisivanje povijesti“ ne zabrinjava: upravo je to historičarski posao Rušenje spomenika britanskom robovlasniku Edwardu Colstonu u bristolsku luku dočekano je, između ostalog, reakcijama koje hine zabrinutost za historiografiju. Međutim, svako je postavljanje spomenika i politički čin, a kada je omjer komemoracije eksponenata trgovine robljem i imperijalizma naspram njihovih žrtava toliko jednostran, upravo se obaranje ovakvog spomenika ispostavlja kao predugo odgađani prilog historijskoj reevaluaciji.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve