Poziv za prijavu na međunarodni simpozij USF-a “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”

Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas da se prijavite na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Više o tematici simpozija i postupku prijave pročitajte u nastavku.

Poziv za prijavu na međunarodni simpozij Udruženja studenata filozofije “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”
Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas za prijavu na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Naslovna pojmovna trijada čini u svojim međuodnosima, u konačnici, orijentir svake novovjekovne filozofije. Tî pojmovi evociraju različite predodžbe i pitanja ovisno o različitosti pristupa i zastupanih pozicija u svim sferama ljudskog djelovanja, od znanosti i umjetnosti do politike i kulture općenito. Kontrola i sloboda se na prvi pogled pojavljuju kao antonimni parovi, a subjekt kao da se nameće između njih kao djelatni akter. Je li tome baš tako? Na to pitanje nije jednostavno jednoznačno odgovoriti pa je stoga i namjera preispitati te pojmove, što je naznačeno stavljanjem pod upitnik. Nameću se i brojna druga pitanja koja sva streme prema potencijalnom razrješenju pretpostavljenih proturječja.

Konkretni problemi oprisutnjuju se u problematiziranju znanosti i njene objektivnosti, u pitanjima stvaralačkog subjekta kao političkog i društvenog aktera, u etičkoj domeni te u domeni ontologije samog ljudskog bivstvovanja. U znanstvenoj sferi može se govoriti o uvjetima njene društvene proizvodnje i o samom opravdanju istinitosti. Domena političkog i društvenog najviše je zaokupljena problemom upotrebe legitimne fizičke sile i djelovanja putem ideologijâ. Pitanje smještanja subjekta i slobode može se javiti i u „mekšim“ oblicima društvenog djelovanja od institucionaliziranih državnih praksi, počevši od odgoja, tradicije, običajnosti i norme ispitujući omogućuju li navedeni društveni oblici slobodu, stoje li u funkciji kontrole ili je pak odnos mnogo zamršeniji nego što se ukazuju prethodna dva odgovora? Kao ujedinjenje „mekših“ i institucionaliziranih praksi nameće se pitanje obrazovanja, prijenosa znanja i internalizacije znanja i vrijednosti. Cjelokupna kultura počiva na obliku suzdržavanja i usmjeravanja, što pokazuje ambivalentnu prirodu pojma kontrole, a time zahtijeva i propitivanje njezine samorazumljivosti To su, dakle, sve pitanja i od etičkoga značaja u najširem smislu, a samom svojom prirodom zadiru u temeljna filozofska pitanja.

OPSEG TEMA

– običajnost, tradicija i odgoj

– oblikovanje vrijednosti i normi

– umjetnost i cenzura

– znanje, obrazovanje i ekspertiza

– uloga institucija i racionalizacija

– država, suverenitet i zakon

– nadzor, poredak i disciplina

– uloga informacija i medija

– ideologija u funkciji kontrole ili slobode?

– slobodna volja i determinizam

– individualna moralnost kao kontrola

Moguće je prijaviti radove koji nisu obuhvaćeni navedenim prijedlozima, a dotiču se zadanog tematskog okvira simpozija. Također autor se ne mora ograničavati na striktno jednu točku u opsegu tema.

PRIJAVA SUDJELOVANJA

Sudjelovanje na simpoziju prijavljuje se ispunjavanjem obrasca za prijavu koji je priložen pozivu. Rok za slanje prijave i sažetaka je 1. travnja 2015., a 1. svibnja 2015. za slanje radova ako sažeci budu prihvaćeni. Sažeci (od 200 do 500 riječi) i radovi (od 15 do 30 kartica) šalju se na hrvatskom ili engleskom jeziku na usf.simpozij[at]gmail.com. Službeni jezik simpozija je hrvatski uz mogućnost izlaganja na engleskom. Sudjelovanje na simpoziju je besplatno, a izlagači će imati osiguran smještaj. Radovi sa simpozija bit će objavljeni u zborniku.

PRILOZI

Radujemo se Vašoj prijavi!

Udruženje studenata filozofije

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve