Poziv za prijavu na međunarodni simpozij USF-a “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”

Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas da se prijavite na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Više o tematici simpozija i postupku prijave pročitajte u nastavku.


Poziv za prijavu na međunarodni simpozij Udruženja studenata filozofije “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”


Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas za prijavu na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Naslovna pojmovna trijada čini u svojim međuodnosima, u konačnici, orijentir svake novovjekovne filozofije. Tî pojmovi evociraju različite predodžbe i pitanja ovisno o različitosti pristupa i zastupanih pozicija u svim sferama ljudskog djelovanja, od znanosti i umjetnosti do politike i kulture općenito. Kontrola i sloboda se na prvi pogled pojavljuju kao antonimni parovi, a subjekt kao da se nameće između njih kao djelatni akter. Je li tome baš tako? Na to pitanje nije jednostavno jednoznačno odgovoriti pa je stoga i namjera preispitati te pojmove, što je naznačeno stavljanjem pod upitnik. Nameću se i brojna druga pitanja koja sva streme prema potencijalnom razrješenju pretpostavljenih proturječja.

Konkretni problemi oprisutnjuju se u problematiziranju znanosti i njene objektivnosti, u pitanjima stvaralačkog subjekta kao političkog i društvenog aktera, u etičkoj domeni te u domeni ontologije samog ljudskog bivstvovanja. U znanstvenoj sferi može se govoriti o uvjetima njene društvene proizvodnje i o samom opravdanju istinitosti. Domena političkog i društvenog najviše je zaokupljena problemom upotrebe legitimne fizičke sile i djelovanja putem ideologijâ. Pitanje smještanja subjekta i slobode može se javiti i u „mekšim“ oblicima društvenog djelovanja od institucionaliziranih državnih praksi, počevši od odgoja, tradicije, običajnosti i norme ispitujući omogućuju li navedeni društveni oblici slobodu, stoje li u funkciji kontrole ili je pak odnos mnogo zamršeniji nego što se ukazuju prethodna dva odgovora? Kao ujedinjenje „mekših“ i institucionaliziranih praksi nameće se pitanje obrazovanja, prijenosa znanja i internalizacije znanja i vrijednosti. Cjelokupna kultura počiva na obliku suzdržavanja i usmjeravanja, što pokazuje ambivalentnu prirodu pojma kontrole, a time zahtijeva i propitivanje njezine samorazumljivosti To su, dakle, sve pitanja i od etičkoga značaja u najširem smislu, a samom svojom prirodom zadiru u temeljna filozofska pitanja.

OPSEG TEMA

– običajnost, tradicija i odgoj

– oblikovanje vrijednosti i normi

– umjetnost i cenzura

– znanje, obrazovanje i ekspertiza

– uloga institucija i racionalizacija

– država, suverenitet i zakon

– nadzor, poredak i disciplina

– uloga informacija i medija

– ideologija u funkciji kontrole ili slobode?

– slobodna volja i determinizam

– individualna moralnost kao kontrola

Moguće je prijaviti radove koji nisu obuhvaćeni navedenim prijedlozima, a dotiču se zadanog tematskog okvira simpozija. Također autor se ne mora ograničavati na striktno jednu točku u opsegu tema.

PRIJAVA SUDJELOVANJA

Sudjelovanje na simpoziju prijavljuje se ispunjavanjem obrasca za prijavu koji je priložen pozivu. Rok za slanje prijave i sažetaka je 1. travnja 2015., a 1. svibnja 2015. za slanje radova ako sažeci budu prihvaćeni. Sažeci (od 200 do 500 riječi) i radovi (od 15 do 30 kartica) šalju se na hrvatskom ili engleskom jeziku na usf.simpozij[at]gmail.com. Službeni jezik simpozija je hrvatski uz mogućnost izlaganja na engleskom. Sudjelovanje na simpoziju je besplatno, a izlagači će imati osiguran smještaj. Radovi sa simpozija bit će objavljeni u zborniku.

PRILOZI


Radujemo se Vašoj prijavi!

Udruženje studenata filozofije





Vezani članci

  • 15. studenoga 2020. Sumrak idola na centru Iako dramski predložak Gospode Glembajevih nudi dovoljno ulaznih točaka za polemičku proizvodnju novog značenja na sceni, Branko Brezovec u svojoj najnovijoj inscenaciji Krležina kanonskog djela oslanja se na lako dostupnu kontroverznost i ne nalazi način da protegne problemska čvorišta onkraj individualne psihologizacije, zapostavljajući političko-ekonomski okvir drame.
  • 15. studenoga 2020. Mere štednje i uspon nacista "Odgovor mnogih zapadnih zemalja na uvećani javni dug koji je nastao kao posledica svetske ekonomske krize 2007/2008. godine bio je sprovođenje dubokih mera štednje i to se može ponovo desiti usled pandemije izazvane koronavirusom. Ovaj članak daje prikaz toga kako su mere štednje u ranim 30-im uvećale društvene tenzije i doprinele nastanku političkih nemira, što je stvorilo sve potrebne uslove za uspon Nacističke partije u Nemačkoj. Autori tvrde da je u nedostatku koherentne reakcije na povećanje društvene agonije, Vlada Vajmarske Nemačke samo produbila recesiju i na taj način doprinela još većoj radikalizaciji i polarizaciji unutar nemačkog biračkog tela."
  • 15. studenoga 2020. Najnoviji koraci prema pravoj demokraciji u Čileu su nit vodilja za ostatak svijeta "Postoje velika očekivanja da će premoćni rezultat glasanja u prilog obaranju ustava iz doba Pinocheta označiti početak novog razdoblja."
  • 8. studenoga 2020. Halucinatorni bunker bijele desnice "Negativne reakcije na pokret Black Lives Matter u Južnoj Africi naglašavaju sve izraženiju konvergenciju između krajnje desnice i konzervativaca."
  • 8. studenoga 2020. Trumpov poraz opravdan je povod za proslavu, ali na ulicama treba ostati još četiri godine Kolektivna anksioznost oko predsjedničkih izbora u SAD-u okončana je objavom rezultata, nakon čega su uslijedile euforične proslave na ulicama mnogih američkih gradova. Već je sada jasno da milijuni ljudi većinom nisu slavili Bidenovu pobjedu koliko Trumpov poraz, što je dodatni impuls protiv uljuljkavanja u lažnu sigurnost koju nudi naoko benevolentnija figura na čelu države. Istinska promjena i dalje iziskuje djelovanje odozdo, stoga je od presudne važnosti da se narod organizacijskim naporima odupre neoliberalnom centrizmu Demokratske stranke koji otvara prostor reakcionarima poput Trumpa.
  • 8. studenoga 2020. Nekoliko činjenica o ekonomiji SAD-a Povodom američkih predsjedničkih izbora, na kojima je aktualnog predsjednika iz Republikanske stranke Donalda Trumpa pobijedio kandidat Demokratske stranke Joe Biden, donosimo kompendij statistika u kojima se ekonomija i društvo Sjedinjenih Američkih Država uspoređuju s ostatkom svijeta.
  • 1. studenoga 2020. Život u zaleđu: Knin Ratne obljetnice ili koruptivne afere bivše gradonačelnice gotovo su jedini povodi za spominjanje Knina u medijskom mejnstrimu. S druge strane, propast gradske industrije zapostavljena je tema. Velik je broj opustjelih radnih pogona koji svjedoče o poprilično drugačijem Kninu prije rata.
  • 31. listopada 2020. Živući pakao Morije i nasljeđe europskog kolonijalizma "Kada iz zgarišta Morije naprosto nastane Morija 2.0, sve se više čini da europski sistem sam održava vlastiti kontinuitet"
  • 31. listopada 2020. Nafta, prosvjedi i masovna solidarnost na Mauricijusu "Za otočke države poput Mauricijusa, more i ocean isprepleteni su s identitetom ondašnjih ljudi, kao i ključna odrednica njihove egzistencije. Nedjelovanje na državnoj razini, tajnost koja okružuje izljev, kao i pogrešno postupanje s takvom ogromnom krizom poslužili su kao katalizator gnjeva javnosti i potaknuli povijesne antidržavne prosvjede koje vrijedi pomno pratiti u nadolazećim mjesecima."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve