Poziv za prijavu na međunarodni simpozij USF-a “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”

Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas da se prijavite na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Više o tematici simpozija i postupku prijave pročitajte u nastavku.


Poziv za prijavu na međunarodni simpozij Udruženja studenata filozofije “Kontrola? Sloboda? Subjekt?”


Udruženje studenata filozofije (USF) poziva vas za prijavu na međunarodni simpozij Kontrola? Sloboda? Subjekt? koji će se održati 20., 21. i 22. svibnja 2015. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Naslovna pojmovna trijada čini u svojim međuodnosima, u konačnici, orijentir svake novovjekovne filozofije. Tî pojmovi evociraju različite predodžbe i pitanja ovisno o različitosti pristupa i zastupanih pozicija u svim sferama ljudskog djelovanja, od znanosti i umjetnosti do politike i kulture općenito. Kontrola i sloboda se na prvi pogled pojavljuju kao antonimni parovi, a subjekt kao da se nameće između njih kao djelatni akter. Je li tome baš tako? Na to pitanje nije jednostavno jednoznačno odgovoriti pa je stoga i namjera preispitati te pojmove, što je naznačeno stavljanjem pod upitnik. Nameću se i brojna druga pitanja koja sva streme prema potencijalnom razrješenju pretpostavljenih proturječja.

Konkretni problemi oprisutnjuju se u problematiziranju znanosti i njene objektivnosti, u pitanjima stvaralačkog subjekta kao političkog i društvenog aktera, u etičkoj domeni te u domeni ontologije samog ljudskog bivstvovanja. U znanstvenoj sferi može se govoriti o uvjetima njene društvene proizvodnje i o samom opravdanju istinitosti. Domena političkog i društvenog najviše je zaokupljena problemom upotrebe legitimne fizičke sile i djelovanja putem ideologijâ. Pitanje smještanja subjekta i slobode može se javiti i u „mekšim“ oblicima društvenog djelovanja od institucionaliziranih državnih praksi, počevši od odgoja, tradicije, običajnosti i norme ispitujući omogućuju li navedeni društveni oblici slobodu, stoje li u funkciji kontrole ili je pak odnos mnogo zamršeniji nego što se ukazuju prethodna dva odgovora? Kao ujedinjenje „mekših“ i institucionaliziranih praksi nameće se pitanje obrazovanja, prijenosa znanja i internalizacije znanja i vrijednosti. Cjelokupna kultura počiva na obliku suzdržavanja i usmjeravanja, što pokazuje ambivalentnu prirodu pojma kontrole, a time zahtijeva i propitivanje njezine samorazumljivosti To su, dakle, sve pitanja i od etičkoga značaja u najširem smislu, a samom svojom prirodom zadiru u temeljna filozofska pitanja.

OPSEG TEMA

– običajnost, tradicija i odgoj

– oblikovanje vrijednosti i normi

– umjetnost i cenzura

– znanje, obrazovanje i ekspertiza

– uloga institucija i racionalizacija

– država, suverenitet i zakon

– nadzor, poredak i disciplina

– uloga informacija i medija

– ideologija u funkciji kontrole ili slobode?

– slobodna volja i determinizam

– individualna moralnost kao kontrola

Moguće je prijaviti radove koji nisu obuhvaćeni navedenim prijedlozima, a dotiču se zadanog tematskog okvira simpozija. Također autor se ne mora ograničavati na striktno jednu točku u opsegu tema.

PRIJAVA SUDJELOVANJA

Sudjelovanje na simpoziju prijavljuje se ispunjavanjem obrasca za prijavu koji je priložen pozivu. Rok za slanje prijave i sažetaka je 1. travnja 2015., a 1. svibnja 2015. za slanje radova ako sažeci budu prihvaćeni. Sažeci (od 200 do 500 riječi) i radovi (od 15 do 30 kartica) šalju se na hrvatskom ili engleskom jeziku na usf.simpozij[at]gmail.com. Službeni jezik simpozija je hrvatski uz mogućnost izlaganja na engleskom. Sudjelovanje na simpoziju je besplatno, a izlagači će imati osiguran smještaj. Radovi sa simpozija bit će objavljeni u zborniku.

PRILOZI


Radujemo se Vašoj prijavi!

Udruženje studenata filozofije





Vezani članci

  • 4. svibnja 2019. Neoliberalizam, migrantkinje i komodifikacija brige Statistički podaci jasno ukazuju da je europsko tržište rada strogo rodno i rasno uvjetovano. Istovremeno s rastom nezaposlenosti među muškarcima, ona je među ženama u padu. Međutim, ovi naizgled suprotni učinci krize ne ukazuju na privilegirani položaj radnica, već na proces ubrzane feminizacije migracija, kao rezultat porasta potražnje za radnom snagom u tradicionalno „ženskim“ poljima kućanskog rada i rada brige. Autorica objašnjava što nam sudbina migrantkinja može reći o sve lošijem položaju radništva u cjelini. Sara R. Farris održat će 7. svibnja u 19h u kinu Europa predavanje pod naslovom „U ime ženskih prava: uspon femonacionalizma“, u sklopu ovogodišnjeg 12. Subversive festivala.
  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve