Tempirana bomba studentskog duga

Višedesetljetno smanjenje javnog financiranja obrazovanja dovelo je do stalnog i ubrzanog porasta ukupnog studentskog duga u SAD-u. Industrija studentskih zajmova i njeni drakonski uvjeti dižu na noge sve veći broj mladih Amerikanaca – oni su nezanemariva sila koju se više ne može ignorirati, upozorava autor teksta: “Postepeno jača snažan zvuk legitimnog nezadovoljstva 40 milijuna Amerikanaca opterećenih studentskim dugom, čiji je ukupni iznos 1,16 bilijuna dolara. Očekuje se da će do 2022. taj broj narasti na 2 bilijuna dolara. Studentski dug sada pogađa svako peto američko kućanstvo i premašuje iznos ukupne zaduženosti na kreditnim karticama.”


Zaduženi studenti su rastuća snaga koju se više ne može ignorirati


Generacijska bomba otkucava, a kriza studentskog duga je okidač.

Odrasli ispod 35 godina nesrazmjerno nose najveći teret eskalirajuće nejednakosti.

Mladi obrazovani Amerikanci svoje diplome stječu unutar gospodarstva u kojem plaće stagniraju i u kojem su sigurnosne mreže potrgane. Istovremeno proračunski rezovi na federalnoj i državnoj razini dovode do naglog porasta u cijeni školarina i rezova u uslugama javnog sektora koje su pružale pomoć mladim radnicima, poput putnih troškova i pristupačnih cijena nekretnina.
Proračunski rezovi na federalnoj i državnoj razini dovode do naglog porasta u cijeni školarina i rezova u uslugama javnog sektora koje su pružale pomoć mladim radnicima, poput putnih troškova i pristupačnih cijena nekretnina

Postepeno jača snažan zvuk legitimnog nezadovoljstva 40 milijuna Amerikanaca opterećenih studentskim dugom, čiji je ukupni iznos 1,16 bilijuna dolara. Očekuje se da će do 2022. taj broj narasti na 2 bilijuna dolara. Studentski dug sada pogađa svako peto američko kućanstvo i premašuje iznos ukupne zaduženosti na kreditnim karticama.

Najogorčeniji studenti protestnim marševima protiv školarina blokiraju autoceste. Drugi pokreću “dužničke štrajkove” odbijajući platiti prijevaru obrazovnih institucija kojima upravlja privatni kapital.

Nakon suočavanja sa stresnom spoznajom da ne mogu pronaći takvo zaposlenje na kojem bi plaća bila dovoljno velika da vrate svoj dug, sve ih više proglašava trajnu nemogućnost otplate duga. Više od polovice otvorenih studentskih kredita trenutno je u odgodi, prijestupu, ili trajnoj nemogućnosti otplate.

Debakl studentskog duga ima ogromne posljedice za budućnost. Prosječni sveučilišni diplomac sada je zadužen gotovo 30.000 dolara, a neki od njih čak i više od 100.000 dolara.

Taj dug sprječava mlade da zasnuju obitelji, kupe kuću i da preuzmu rizike pokretanja vlastitih poslova. On također pogoršava rastuće probleme ekonomske nejednakosti i opadanje društvene mobilnosti jer omogućava diplomantima bez duga, koji su porijeklom iz bogatijih obitelji, ogromnu prednost nad njihovim kolegama.

Mnogi pripadnici generacije baby-boomera čija djeca nisu na fakultetima ne shvaćaju u potpunosti do koje je mjere gospodarstvo njihove zemlje usmjereno protiv generacije današnjih mladih niti koliko se financiranje visokog obrazovanja promijenilo u usporedbi s onim kakvo je bilo za vrijeme prethodnih generacija.
Snažna industrija koja stoji iza studentskih kredita lobirala je – i ishodovala – drakonske zakone koji kažnjavaju studentske dužnike više nego što su kažnjavani dužnici s hipotekama, kreditima za aute ili kreditnim karticama

Od 1970-ih iznosi školarina porasli su za više od 1.000 posto, a državno financiranje sveučilišta smanjilo se za 40 posto. Također, udio mladih Amerikanaca sa studentskim dugom više se nego učetverostručio, skočivši s 5 posto na 22 posto.

Snažna industrija koja stoji iza studentskih kredita lobirala je – i ishodovala – drakonske zakone koji kažnjavaju studentske dužnike više nego što su kažnjavani dužnici s hipotekama, kreditima za aute ili kreditnim karticama. Kako bi se namirili, pružatelji tih financijskih usluga smiju se naplatiti kroz plaće i invalidnine mladih diplomanata.

A čak ni osobni bankrot ne može poništiti ove kredite.

U nekim se državama studentima-dužnicima koji su primorani proglasiti trajnu nemogućnost otplate duga mogu oduzeti profesionalni certifikati, pa čak i vozačke dozvole. Zamislite da se zadužite kako biste dobili diplomu njegovatelja/ice ili kozmetičara/ke, da počnete kasniti s isplatama te da vam se potom uskrate osnovna sredstva za uzdržavanje.

No to ne mora biti tako. Druge zemlje imaju besplatno javno financirano visoko obrazovanje već desetljećima.

U 30 godina koje su uslijedile nakon Drugog svjetskog rata vlada je milijunima Amerikanaca omogućila visoko obrazovanje bez zaduživanja. Među njima su bili G.I. Bill[*] primatelji, ali i milijuni muškaraca i žena koji nisu odslužili vojni rok, a koji su pohađali odlična javna sveučilišta naše zemlje, uz plaćanje školarine koju su si mogli priuštiti i radeći ljetni posao.
Nacionalni pokret za otpis duga zahtijeva od Kongresa dodatnih 15 milijardi dolara godišnje za besplatno visoko obrazovanje na javnim sveučilištima, što bi se moglo postići ukidanjem poticaja privatnim fakultetima i parazitskoj industriji studentskih zajmova

Američki bi zakonodavci trebali preokrenuti ciklus rezova proračuna saveznih država u polju visokog obrazovanja, koji troškove školarina premještaju na studente i njihove obitelji koje već ionako slabo financijski stoje. Neke savezne države razmatraju osnivanje takozvanih “zaklada za poticanje” u koje bi se preusmjeravao novac iz državnog poreza na nekretnine 1 posto najbogatijih i na taj način financiralo visoko obrazovanje oslobođeno zaduživanja.

Nacionalni pokret za otpis duga (National Strike Debt Movement) zahtijeva od Kongresa da utroši dodatnih 15 milijardi dolara godišnje i time omogući besplatno visoko obrazovanje na javnim sveučilištima. Kongres bi to mogao postići ukidanjem poticaja privatnim fakultetima i parazitskoj industriji studentskih zajmova te pojednostavljivanjem postojećeg labirinta subvencija za obrazovanje.

Velika većina studentskih dužnika i dalje trpi izolaciju i gleda na svoju borbu kao na osobni a ne društveni problem. No, to bi se trebalo promijeniti. Kada se studenti-dužnici probude i napregnu svoje političke mišice, postat će sila koju se ne smije ignorirati.


S engleskog prevela Karolina Hrga

Objavljeno na Common Dreams 11. ožujka 2015. godine. Ovaj je članak dostupan pod licencom Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0.


Chuck Collins je viši znanstveni suradnik na Institutu za političke studije (Institute for Policy Studies) na kojem koordinira Program on Inequality and the Common Good (www.inequality.org), i autor nove knjige, 99 to 1: How Wealth Inequality Is Wrecking the World and What We Can Do about It.



Prevoditeljske opaske


[*] Zakon imena The Servicemen’s Readjustment Act iz 1944., neformalno poznat kao G.I. Bill, bio je zakon koji je omogućio niz pogodnosti za veterane-povratnike iz Drugog svjetskog rata (koje se nazivalo G.I.-ima). Prednosti su uključivale niskokamatne hipotekarne zajmove, niskokamatne kredite za pokretanje vlastitog posla, novčane uplate za školarine i troškove života tijekom pohađanja sveučilišta, srednjih škola ili strukovnog obrazovanja te, također, jednogodišnju naknadu za nezaposlenost.


Fotografija je preuzeta sa Flickr računa DonkeyHotey pod licencom Creative commons 2.0 i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 22. studenoga 2020. Radne žene traže svoj glas "Ženski pokret sedamdesetih godina prošlog stoljeća uključivao je i val organiziranja na radnom mjestu. Novi dokumentarni film 9do5 donosi priču jednog pokreta."
  • 15. studenoga 2020. Sumrak idola na centru Iako dramski predložak Gospode Glembajevih nudi dovoljno ulaznih točaka za polemičku proizvodnju novog značenja na sceni, Branko Brezovec u svojoj najnovijoj inscenaciji Krležina kanonskog djela oslanja se na lako dostupnu kontroverznost i ne nalazi način da protegne problemska čvorišta onkraj individualne psihologizacije, zapostavljajući političko-ekonomski okvir drame.
  • 15. studenoga 2020. Mere štednje i uspon nacista "Odgovor mnogih zapadnih zemalja na uvećani javni dug koji je nastao kao posledica svetske ekonomske krize 2007/2008. godine bio je sprovođenje dubokih mera štednje i to se može ponovo desiti usled pandemije izazvane koronavirusom. Ovaj članak daje prikaz toga kako su mere štednje u ranim 30-im uvećale društvene tenzije i doprinele nastanku političkih nemira, što je stvorilo sve potrebne uslove za uspon Nacističke partije u Nemačkoj. Autori tvrde da je u nedostatku koherentne reakcije na povećanje društvene agonije, Vlada Vajmarske Nemačke samo produbila recesiju i na taj način doprinela još većoj radikalizaciji i polarizaciji unutar nemačkog biračkog tela."
  • 15. studenoga 2020. Najnoviji koraci prema pravoj demokraciji u Čileu su nit vodilja za ostatak svijeta "Postoje velika očekivanja da će premoćni rezultat glasanja u prilog obaranju ustava iz doba Pinocheta označiti početak novog razdoblja."
  • 8. studenoga 2020. Halucinatorni bunker bijele desnice "Negativne reakcije na pokret Black Lives Matter u Južnoj Africi naglašavaju sve izraženiju konvergenciju između krajnje desnice i konzervativaca."
  • 8. studenoga 2020. Trumpov poraz opravdan je povod za proslavu, ali na ulicama treba ostati još četiri godine Kolektivna anksioznost oko predsjedničkih izbora u SAD-u okončana je objavom rezultata, nakon čega su uslijedile euforične proslave na ulicama mnogih američkih gradova. Već je sada jasno da milijuni ljudi većinom nisu slavili Bidenovu pobjedu koliko Trumpov poraz, što je dodatni impuls protiv uljuljkavanja u lažnu sigurnost koju nudi naoko benevolentnija figura na čelu države. Istinska promjena i dalje iziskuje djelovanje odozdo, stoga je od presudne važnosti da se narod organizacijskim naporima odupre neoliberalnom centrizmu Demokratske stranke koji otvara prostor reakcionarima poput Trumpa.
  • 8. studenoga 2020. Nekoliko činjenica o ekonomiji SAD-a Povodom američkih predsjedničkih izbora, na kojima je aktualnog predsjednika iz Republikanske stranke Donalda Trumpa pobijedio kandidat Demokratske stranke Joe Biden, donosimo kompendij statistika u kojima se ekonomija i društvo Sjedinjenih Američkih Država uspoređuju s ostatkom svijeta.
  • 1. studenoga 2020. Život u zaleđu: Knin Ratne obljetnice ili koruptivne afere bivše gradonačelnice gotovo su jedini povodi za spominjanje Knina u medijskom mejnstrimu. S druge strane, propast gradske industrije zapostavljena je tema. Velik je broj opustjelih radnih pogona koji svjedoče o poprilično drugačijem Kninu prije rata.
  • 31. listopada 2020. Živući pakao Morije i nasljeđe europskog kolonijalizma "Kada iz zgarišta Morije naprosto nastane Morija 2.0, sve se više čini da europski sistem sam održava vlastiti kontinuitet"

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve