Nick Dearden: Sjedinjene Države TTIP-a – ustav za velike korporacije u Europi

U institucije EU i SAD-a, koje već pate od pozamašnog demokratskog deficita, TTIP bi uveo pravo prvenstva korporativnih lobista da sastavljaju i određuju sva pravila koja se odnose na velike korporacije. One bi tako mogle mijenjati i ukidati već postojeće propise te krojiti vlastite, po mjeri rasta svojih profita. Dužnost zakonodavaca pritom bi bila svedena na to da cijelo vrijeme imaju u vidu samo profite tih korporacija – na štetu svega ostaloga. Donosimo prijevod teksta sa stranice Common Dreams.


TTIP nije samo “trgovinski sporazum”, on je svojevrsna povelja prava korporacija. Cilj te povelje je uspostavljanje neupitne premoći multinacionalnih korporacija nad vladama i jačanje njihove dominacije nad ljudima i planetom.


Trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a, poznat kao TTIP (Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama), nije tek jedan u nizu sporazuma o slobodnoj trgovini. On je povelja za velike korporacije koja prisiljava zakonodavce da brane takozvana “prava” ulagača i daju im prednost ispred svega drugoga – ljudskih prava, zaštite okoliša i svoje demokratske odgovornosti. On je ustav za slobodno kretanje kapitala.

TTIP će biti “živi sporazum” koji će nastaviti utjecati na zakone čak i nakon njegova potpisivanja. Ako neki zakon ne bude po volji korporacija njihovi se lobisti ne trebaju bojati jer će prvenstveni cilj Komisije postati taj da im omogući veću ulogu u procesu sastavljanja zakona ili zaustavljanja njihova donošenja
Dokumenti koji su procurili iz Europske komisije otkrivaju da će TTIP biti “živi sporazum” koji će nastaviti utjecati na zakone čak i nakon njegova potpisivanja. Ako neki zakon ne bude po volji korporacija njihovi se lobisti ne trebaju bojati jer će prvenstveni cilj Komisije postati taj da im omogući veću ulogu u procesu sastavljanja zakona ili zaustavljanja njihova donošenja.

To je korporacijama vrlo prikladno, jer je rastuće protivljenje javnosti TTIP-u gurnulo neke politike u središte pozornosti – primjerice korištenje kemikalija pri preradi govedine i mesa peradi. “Živi sporazum” omogućit će da se odluke o ovakvim prijepornim pitanjima odlože do trenutka kada će nova pravila uvelike olakšati provođenje volje američkog agrobiznisa.

To konkretno znači da se Europska komisija zalaže za osnivanje institucije pod nazivom Vijeće za regulatornu suradnju. Ta bi se suradnja održavala između donositelja odluka i korporativnih lobista, koji su već ionako u međusobno srdačnom odnosu. Ti se lobisti već nekoliko godina zalažu za pravo da budu, rečeno njihovim riječima, “su-sastavljači zakonâ”. Iz dokumenata koji su procurili, a koji pokazuju kako je taj proces tekao u posljednje dvije godine, jasno je da im i Komisija želi dati takve ovlasti.

Valja se podsjetiti da je središnja svrha TTIP-a usklađivanje zakonskih propisa s obje strane Atlantika – bilo da se oni odnose na kemijsku industriju, standarde proizvodnje hrane ili zaštitu okoliša. Prema dokumentima koji su prvi put procurili krajem 2013., a to potvrđuju i oni koji su procurili kasnije, Europska komisija predlaže da taj proces usklađivanja ne završi s pregovaranjem. Umjesto toga, korporacije će dobiti zajamčen pristup raspravama o propisima duboko u budućnost, a donosioci propisa imat će obvezu da razmotre učinak svakog pojedinog propisa na interese investitorâ.

U jezgri ovih prijedloga Europske unije nalazi se Vijeće za regulatornu suradnju koje bi uključivalo donosioce propisa iz SAD-a i EU, ali i ‘dionike’. U Bruxellesu se izraz ‘dionici’ prvenstveno odnosi na korporativne lobiste. U 92 posto svih susreta Komisije s ‘dionicima’ u sklopu izrade TTIP-a radilo se upravo o tim lobistima.
Procjene utjecaja propisa prisilile bi donosioce propisa da uvijek imaju u vidu učinak određenog propisa na trgovinu i investicije; da razmatraju promjene koje žele napraviti s ciljem zaštite ljudi ili okoliša iz perspektive stranih ulagača

U prijedlogu Komisije izložena su “prava” ovih dionika. Prema njima, lobisti bi primili “rano upozorenje” o nadolazećim propisima. Na taj bi način korporacijama bilo zajamčeno pravo da utječu na formulaciju predloženih propisa, često prije nego što izabrani predstavnici uopće saznaju za njih. Oni bi također dobili mogućnost revizije već postojećih propisa. Konkretni prijedlozi lobista bili bi proslijeđeni i donosiocima propisa u SAD-u te “pažljivo razmotreni”.

Drugim riječima, Vijeće za regulatornu suradnju daje trajnu, zajamčenu ulogu velikim korporacijama u donošenju provedbenih politika.

Štoviše, procjene utjecaja propisa prisilile bi donosioce propisa da uvijek imaju u vidu učinak određenog propisa na trgovinu i investicije. Drugim riječima, dužnosnici bi trebali razmatrati promjene koje žele napraviti – s ciljem zaštite ljudi ili okoliša, na primjer – iz perspektive stranih ulagača.

To omogućuje TTIP-u da postane svojevrsni novi ustav – ali takav koji je osmišljen s ciljem zaštite interesa korporacija, a ne prava ljudi i planeta. Ovaj novi ustav činio bi polazišnu točku s koje bi naše vlade sagledavale zakone, propise i općenito političke procese. Kao da su stavili TTIP-jem obojane naočale – cijelo naše društvo nalikovalo bi igralištu velikih korporacija, a sve mjere naše zaštite izgledale bi kao prepreke njihovom profitu.


S engleskog preveo Damjan Rajačić




Adaptirana fotografija preuzeta sa stranice oneworld.org.



Vezani članci

  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.
  • 10. siječnja 2018. Detalj murala iz kompleksa Tepantitla u Teotihuacanu, Meksiko. Crtež prikazuje igrača s loptom kojemu iz usta izlazi svitak koji simbolizira govor, cca. 2. stoljeće (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci) Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, obratila nam se s reagiranjem na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo! Produktivni paradoks Deklaracije o zajedničkom jeziku“, koji smo na našim stranicama objavili 28. prosinca 2017. godine. Njezino reagiranje prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 31. prosinca 2017. Crtež Inesse Armand, Aleksandre Kollontai, Rose Luxemburg i Clare Zetkin koji je poslužio kao promotivni vizual za tribinu „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“. Autori vizuala: Dominik Brandibur i Leopold Rupnik Feminizam, revolucija, akademija Da je proizvodnja politiziranog vaninstitucionalnog znanja moguća, ali i prijeko potrebna, pokazao je i veliki interes za prvu iz ciklusa tribina koje organiziraju akterice i akteri okupljene/i oko Inicijative za feministički Filozofski, naslova „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“, na kojoj je bilo riječi o kompleksnoj ulozi žena te njihovu doprinosu revolucionarnoj borbi za vrijeme i nakon Oktobra. Autorica reflektira o uzajamnosti koncepata roda i klase u kontekstu socijalističkog projekta, gotovo nepostojećoj politizaciji akademskog djelovanja te drugim relevantnim pitanjima za širu teorijsko-aktivističku feminističku scenu, koja su se otvorila tijekom tribine i rasprave.
  • 31. prosinca 2017. Hells Kitchen and Sebastopol, New York, cca. 1890., fotografija Jacobsa Riisa koji je tih godina kao novinar pisao i dokumentirao o životu u njujorškim slamovima. (izvor) Razmišljati skromno Socijalistička Jugoslavija posebnu je pozornost posvećivala pitanju stambenih politika. Držalo se da je zadovoljavanje stambenih potreba stanovništva preduvjet za uspostavu egalitarnog društva. Raspadom Jugoslavije trendovi u polju stambenih politika sve više preuzimaju neoliberalne modele rješavanja ovog pitanja. Donosimo prijevod teksta F. T. Green, koji se bavi stambenom krizom u New Yorku u kontekstu aktualnih rasprava o (ne)prihvatljivosti „mikrojedinica“, minijaturnih urbanih nastambi koje postaju novi standard osiromašene populacije.
  • 31. prosinca 2017. Štrajk radnika/ca industrije brze hrane u Minneapolisu, 14. travnja 2016. godine (izvor: Fibonacci Blue prema Creative Commons licenci). Napojnice radnicima, ne šefovima „Poslodavci koji upošljavaju radnike koji rade za napojnice među najgorim su prekršiteljima zakona o minimalnoj plaći, pogotovo zbog isplaćivanja substandardnih nadnica koje ovise o napojnicama. Sve dok radnici uspijevaju napojnicama dogurati do pune minimalne plaće, poslodavci mogu plaćati radnike koji rade za napojnice i do samo 2,13 dolara po satu.“
  • 31. prosinca 2017. Kameno sivilo (izvor). Posljednji put o pesimizmu Ako realno sagledamo moć globalnog kapitala, aktualne klimatske promjene, postojane slabosti globalne ljevice, sve poraze na terenu, nerazumijevanje između aktivista/kinja i teoretičara/ki, izostanak dugotrajnih strategija i jakih političkih subjekata te mobilizacije odozdo – pesimizam je možda i jedino što nam preostaje, barem kao polazna točka. Pročitajte prijevod teksta glavne urednice časopisa Salvage, Rosie Warren.
  • 31. prosinca 2017. Grob Antonija Gramscija u Rimu (izvor: Sebastian Baryli @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci) Hegemonija i kolektivno djelovanje "Djelovanje hegemonije, s jedne strane, i puko povremeno kolektivno djelovanje, s druge, možemo tumačiti kroz materijalističku optiku, pozivanjem na interese i svakodnevna činjenična iskustva ljudi. To ne znači da negiramo ideološko-kulturne faktore, koji uvijek posreduju interese i iskustva, nego da ih vezujemo uz materijalnu osnovu, iz koje oni proizlaze i djeluju. To znači da kulturalistička alternativa, koja zaobilazi ili aktivno negira materijalne interese, te koja autonomizira ideološko-kulturne faktore, nije prikladna."
  • 31. prosinca 2017. Glas sa megafona (izvor: Gabriel Saldana prema Creative Commons licenci). Socijaldemokracija je dobra, ali nedovoljno dobra „U najmanju ruku trebamo zahtijevati ekonomiju u kojoj različitim oblicima vlasništva (tvrtkama u vlasništvu radnika, kao i fizičkim monopolima i financijskim institucijama u državnom vlasništvu) koordinira regulirano tržište – ekonomiju koja omogućuje demokratsko upravljanje društvom. U nedemokratskoj kapitalističkoj ekonomiji menadžeri zapošljavaju i otpuštaju radnike; u demokratskoj socijalističkoj ekonomiji radnici bi bili ti koji bi zapošljavali menadžere nužne za izgradnju zadovoljne i produktivne tvrtke.“
  • 31. prosinca 2017. Clara Zetkin, Friedrich Engels i August Bebel za vrijeme III. kongresa Druge internacionale u Zürichu 1893. godine (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto, prilagođeno i podrezano kao dio javne domene). Ženski rad i sindikalne organizacije Marksistička teoretičarka i revolucionarka Clara Zetkin uređivala je „Die Gleichheit“, časopis za žene Socijaldemokratske partije Njemačke, od 1892. pa sve do 1917. kada je smijenjena od strane reformističkog vodstva. Osim što je historijsko-materijalističkim tumačenjem socijalne i ekonomske podređenosti žena politički mobilizirao mnoge radnice, časopis je odigrao i važnu ulogu u oblikovanju partijskih i sindikalnih politika vezanih uz tzv. žensko pitanje. Donosimo tekst iz 1893. u kojem Zetkin ukazuje na posljedice povećane prisutnosti sindikalno neorganizirane ženske radne snage u kapitalizmu te partijske i sindikalne drugove oštro upozorava na važnost koju radnice kao nezaobilazne suborkinje u klasnoj borbi imaju za trajnost revolucije. Prijevod ovog teksta nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve