Sjedinjene Države TTIP-a – ustav za velike korporacije u Europi

U institucije EU i SAD-a, koje već pate od pozamašnog demokratskog deficita, TTIP bi uveo pravo prvenstva korporativnih lobista da sastavljaju i određuju sva pravila koja se odnose na velike korporacije. One bi tako mogle mijenjati i ukidati već postojeće propise te krojiti vlastite, po mjeri rasta svojih profita. Dužnost zakonodavaca pritom bi bila svedena na to da cijelo vrijeme imaju u vidu samo profite tih korporacija – na štetu svega ostaloga. Donosimo prijevod teksta sa stranice Common Dreams.


TTIP nije samo “trgovinski sporazum”, on je svojevrsna povelja prava korporacija. Cilj te povelje je uspostavljanje neupitne premoći multinacionalnih korporacija nad vladama i jačanje njihove dominacije nad ljudima i planetom.


Trgovinski sporazum između SAD-a i EU-a, poznat kao TTIP (Transatlantski sporazum o trgovini i investicijama), nije tek jedan u nizu sporazuma o slobodnoj trgovini. On je povelja za velike korporacije koja prisiljava zakonodavce da brane takozvana “prava” ulagača i daju im prednost ispred svega drugoga – ljudskih prava, zaštite okoliša i svoje demokratske odgovornosti. On je ustav za slobodno kretanje kapitala.

TTIP će biti “živi sporazum” koji će nastaviti utjecati na zakone čak i nakon njegova potpisivanja. Ako neki zakon ne bude po volji korporacija njihovi se lobisti ne trebaju bojati jer će prvenstveni cilj Komisije postati taj da im omogući veću ulogu u procesu sastavljanja zakona ili zaustavljanja njihova donošenja
Dokumenti koji su procurili iz Europske komisije otkrivaju da će TTIP biti “živi sporazum” koji će nastaviti utjecati na zakone čak i nakon njegova potpisivanja. Ako neki zakon ne bude po volji korporacija njihovi se lobisti ne trebaju bojati jer će prvenstveni cilj Komisije postati taj da im omogući veću ulogu u procesu sastavljanja zakona ili zaustavljanja njihova donošenja.

To je korporacijama vrlo prikladno, jer je rastuće protivljenje javnosti TTIP-u gurnulo neke politike u središte pozornosti – primjerice korištenje kemikalija pri preradi govedine i mesa peradi. “Živi sporazum” omogućit će da se odluke o ovakvim prijepornim pitanjima odlože do trenutka kada će nova pravila uvelike olakšati provođenje volje američkog agrobiznisa.

To konkretno znači da se Europska komisija zalaže za osnivanje institucije pod nazivom Vijeće za regulatornu suradnju. Ta bi se suradnja održavala između donositelja odluka i korporativnih lobista, koji su već ionako u međusobno srdačnom odnosu. Ti se lobisti već nekoliko godina zalažu za pravo da budu, rečeno njihovim riječima, “su-sastavljači zakonâ”. Iz dokumenata koji su procurili, a koji pokazuju kako je taj proces tekao u posljednje dvije godine, jasno je da im i Komisija želi dati takve ovlasti.

Valja se podsjetiti da je središnja svrha TTIP-a usklađivanje zakonskih propisa s obje strane Atlantika – bilo da se oni odnose na kemijsku industriju, standarde proizvodnje hrane ili zaštitu okoliša. Prema dokumentima koji su prvi put procurili krajem 2013., a to potvrđuju i oni koji su procurili kasnije, Europska komisija predlaže da taj proces usklađivanja ne završi s pregovaranjem. Umjesto toga, korporacije će dobiti zajamčen pristup raspravama o propisima duboko u budućnost, a donosioci propisa imat će obvezu da razmotre učinak svakog pojedinog propisa na interese investitorâ.

U jezgri ovih prijedloga Europske unije nalazi se Vijeće za regulatornu suradnju koje bi uključivalo donosioce propisa iz SAD-a i EU, ali i ‘dionike’. U Bruxellesu se izraz ‘dionici’ prvenstveno odnosi na korporativne lobiste. U 92 posto svih susreta Komisije s ‘dionicima’ u sklopu izrade TTIP-a radilo se upravo o tim lobistima.
Procjene utjecaja propisa prisilile bi donosioce propisa da uvijek imaju u vidu učinak određenog propisa na trgovinu i investicije; da razmatraju promjene koje žele napraviti s ciljem zaštite ljudi ili okoliša iz perspektive stranih ulagača

U prijedlogu Komisije izložena su “prava” ovih dionika. Prema njima, lobisti bi primili “rano upozorenje” o nadolazećim propisima. Na taj bi način korporacijama bilo zajamčeno pravo da utječu na formulaciju predloženih propisa, često prije nego što izabrani predstavnici uopće saznaju za njih. Oni bi također dobili mogućnost revizije već postojećih propisa. Konkretni prijedlozi lobista bili bi proslijeđeni i donosiocima propisa u SAD-u te “pažljivo razmotreni”.

Drugim riječima, Vijeće za regulatornu suradnju daje trajnu, zajamčenu ulogu velikim korporacijama u donošenju provedbenih politika.

Štoviše, procjene utjecaja propisa prisilile bi donosioce propisa da uvijek imaju u vidu učinak određenog propisa na trgovinu i investicije. Drugim riječima, dužnosnici bi trebali razmatrati promjene koje žele napraviti – s ciljem zaštite ljudi ili okoliša, na primjer – iz perspektive stranih ulagača.

To omogućuje TTIP-u da postane svojevrsni novi ustav – ali takav koji je osmišljen s ciljem zaštite interesa korporacija, a ne prava ljudi i planeta. Ovaj novi ustav činio bi polazišnu točku s koje bi naše vlade sagledavale zakone, propise i općenito političke procese. Kao da su stavili TTIP-jem obojane naočale – cijelo naše društvo nalikovalo bi igralištu velikih korporacija, a sve mjere naše zaštite izgledale bi kao prepreke njihovom profitu.


S engleskog preveo Damjan Rajačić




Adaptirana fotografija preuzeta sa stranice oneworld.org.



Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve