Događanja 25. ožujka 2015.

Promocija novog broja časopisa Čemu i zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”

Iz USF-a pozivaju na promociju 23. broja časopisa studenata filozofije Čemu te zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost” koja će se održati 26. ožujka 2015. godine u 17.30 sati u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Promocija novog broja časopisa Čemu (br. 23) i zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”


Pozivamo vas na promociju 23. broja časopisa studenata filozofije Čemu te zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost” koja će se održati 26. ožujka 2015. godine u 17.30 sati u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prošlo je godinu dana otkako se Čemu pojavio u tiskanom obliku, i to kao dvobroj. Ovaj put je riječ o jednom broju koji je tematski naslovljen kao Filozofija i jezik (vol.12, br. 23).

Isprva je ovaj temat trebao imati svoj podnaslov teorije moći, zrcala i duha čime se namjeravalo pokriti tri različite tradicije pristupa odnosu između filozofije i jezika. To se pokazalo pristupom koji previše teorije „stavlja u ladice“, te ne odražava dobro svu kompleksnost ovog teorijskog problema. Naslov temata tako je definiran mnogo šire – Filozofija i jezik, pri čemu je naglasak upravo na međuodnosu filozofije i jezika, a ne tek na refleksiji jezika unutar filozofije ili analizi filozofije kroz jezičnu prizmu. Stoga su obrađene teme veoma raznolike – od razmatranja temeljnih ontoloških i epistemoloških postavki lingvistike kao znanosti do opisa i tumačenja jezika kao filozofskog žargona pojedinih filozofa. Časopis se sastoji od jednog autorskog rada, šest prijevoda, jednog intervjua i pet prikaza recentnih naslova na hrvatskom jeziku koji sadržajno nisu nužno vezani uz temat. U nastanku časopisa su osim uredništva participirali i prevoditelji s engleskog, njemačkog i francuskog, lektori te grafički dizajner.

Ništa od toga ne bi bilo ostvarivo bez financijske pomoći Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i našeg matičnog Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ovime im još jednom srdačno zahvaljujemo!

U isto vrijeme će biti i promocija zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”. Zbornik radova problematizira odnos filozofije i znanosti u širem smislu, obuhvaćajući pitanja o ulozi filozofije s obzirom na prirodne i društvene znanosti, epistemičke probleme vezane uz metodologiju znanosti, mogućnosti znanstvenog objašnjenja i opravdanja spoznaje, pitanje religije i religioznosti u dominantno empirijski i racionalistički orijentiranome društvu, ideološke i političke dimenzije znanosti i tako dalje. Zbornik je kolaborativni rad organizacijskog tima simpozija i izlagača kojih je prošle godine bilo u velikom broju. Ovom prilikom se svima želimo zahvaliti na suradnji i trudu!

Radujemo se vašem odazivu na promociju novog broja časopisa i zbornika.


Uredništvo časopisa (Karlo Jurak, Nikola Cerovac, Josip Cmrečnjak, Đurđica Degač, Nino Kadić, Nikola Tomašegović).

Uredništvo zbornika (Nikola Cerovac, Đurđica Degač, Karlo Jurak, Nino Kadić, Nikola Tomašegović).






Tagovi:
,

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve