Promocija novog broja časopisa Čemu i zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”

Iz USF-a pozivaju na promociju 23. broja časopisa studenata filozofije Čemu te zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost” koja će se održati 26. ožujka 2015. godine u 17.30 sati u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Promocija novog broja časopisa Čemu (br. 23) i zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”


Pozivamo vas na promociju 23. broja časopisa studenata filozofije Čemu te zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost” koja će se održati 26. ožujka 2015. godine u 17.30 sati u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prošlo je godinu dana otkako se Čemu pojavio u tiskanom obliku, i to kao dvobroj. Ovaj put je riječ o jednom broju koji je tematski naslovljen kao Filozofija i jezik (vol.12, br. 23).

Isprva je ovaj temat trebao imati svoj podnaslov teorije moći, zrcala i duha čime se namjeravalo pokriti tri različite tradicije pristupa odnosu između filozofije i jezika. To se pokazalo pristupom koji previše teorije „stavlja u ladice“, te ne odražava dobro svu kompleksnost ovog teorijskog problema. Naslov temata tako je definiran mnogo šire – Filozofija i jezik, pri čemu je naglasak upravo na međuodnosu filozofije i jezika, a ne tek na refleksiji jezika unutar filozofije ili analizi filozofije kroz jezičnu prizmu. Stoga su obrađene teme veoma raznolike – od razmatranja temeljnih ontoloških i epistemoloških postavki lingvistike kao znanosti do opisa i tumačenja jezika kao filozofskog žargona pojedinih filozofa. Časopis se sastoji od jednog autorskog rada, šest prijevoda, jednog intervjua i pet prikaza recentnih naslova na hrvatskom jeziku koji sadržajno nisu nužno vezani uz temat. U nastanku časopisa su osim uredništva participirali i prevoditelji s engleskog, njemačkog i francuskog, lektori te grafički dizajner.

Ništa od toga ne bi bilo ostvarivo bez financijske pomoći Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i našeg matičnog Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ovime im još jednom srdačno zahvaljujemo!

U isto vrijeme će biti i promocija zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”. Zbornik radova problematizira odnos filozofije i znanosti u širem smislu, obuhvaćajući pitanja o ulozi filozofije s obzirom na prirodne i društvene znanosti, epistemičke probleme vezane uz metodologiju znanosti, mogućnosti znanstvenog objašnjenja i opravdanja spoznaje, pitanje religije i religioznosti u dominantno empirijski i racionalistički orijentiranome društvu, ideološke i političke dimenzije znanosti i tako dalje. Zbornik je kolaborativni rad organizacijskog tima simpozija i izlagača kojih je prošle godine bilo u velikom broju. Ovom prilikom se svima želimo zahvaliti na suradnji i trudu!

Radujemo se vašem odazivu na promociju novog broja časopisa i zbornika.


Uredništvo časopisa (Karlo Jurak, Nikola Cerovac, Josip Cmrečnjak, Đurđica Degač, Nino Kadić, Nikola Tomašegović).

Uredništvo zbornika (Nikola Cerovac, Đurđica Degač, Karlo Jurak, Nino Kadić, Nikola Tomašegović).






Vezani članci

  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve