Događanja 25. ožujka 2015.

Promocija novog broja časopisa Čemu i zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”

Iz USF-a pozivaju na promociju 23. broja časopisa studenata filozofije Čemu te zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost” koja će se održati 26. ožujka 2015. godine u 17.30 sati u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.


Promocija novog broja časopisa Čemu (br. 23) i zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”


Pozivamo vas na promociju 23. broja časopisa studenata filozofije Čemu te zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost” koja će se održati 26. ožujka 2015. godine u 17.30 sati u konferencijskoj dvorani na drugom katu knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Prošlo je godinu dana otkako se Čemu pojavio u tiskanom obliku, i to kao dvobroj. Ovaj put je riječ o jednom broju koji je tematski naslovljen kao Filozofija i jezik (vol.12, br. 23).

Isprva je ovaj temat trebao imati svoj podnaslov teorije moći, zrcala i duha čime se namjeravalo pokriti tri različite tradicije pristupa odnosu između filozofije i jezika. To se pokazalo pristupom koji previše teorije „stavlja u ladice“, te ne odražava dobro svu kompleksnost ovog teorijskog problema. Naslov temata tako je definiran mnogo šire – Filozofija i jezik, pri čemu je naglasak upravo na međuodnosu filozofije i jezika, a ne tek na refleksiji jezika unutar filozofije ili analizi filozofije kroz jezičnu prizmu. Stoga su obrađene teme veoma raznolike – od razmatranja temeljnih ontoloških i epistemoloških postavki lingvistike kao znanosti do opisa i tumačenja jezika kao filozofskog žargona pojedinih filozofa. Časopis se sastoji od jednog autorskog rada, šest prijevoda, jednog intervjua i pet prikaza recentnih naslova na hrvatskom jeziku koji sadržajno nisu nužno vezani uz temat. U nastanku časopisa su osim uredništva participirali i prevoditelji s engleskog, njemačkog i francuskog, lektori te grafički dizajner.

Ništa od toga ne bi bilo ostvarivo bez financijske pomoći Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu i našeg matičnog Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ovime im još jednom srdačno zahvaljujemo!

U isto vrijeme će biti i promocija zbornika radova s međunarodnog studentskog simpozija “Filozofija i znanost”. Zbornik radova problematizira odnos filozofije i znanosti u širem smislu, obuhvaćajući pitanja o ulozi filozofije s obzirom na prirodne i društvene znanosti, epistemičke probleme vezane uz metodologiju znanosti, mogućnosti znanstvenog objašnjenja i opravdanja spoznaje, pitanje religije i religioznosti u dominantno empirijski i racionalistički orijentiranome društvu, ideološke i političke dimenzije znanosti i tako dalje. Zbornik je kolaborativni rad organizacijskog tima simpozija i izlagača kojih je prošle godine bilo u velikom broju. Ovom prilikom se svima želimo zahvaliti na suradnji i trudu!

Radujemo se vašem odazivu na promociju novog broja časopisa i zbornika.


Uredništvo časopisa (Karlo Jurak, Nikola Cerovac, Josip Cmrečnjak, Đurđica Degač, Nino Kadić, Nikola Tomašegović).

Uredništvo zbornika (Nikola Cerovac, Đurđica Degač, Karlo Jurak, Nino Kadić, Nikola Tomašegović).






Tagovi:
,

Vezani članci

  • 10. siječnja 2021. Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta "Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."
  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? U osvrtu na nedavnu polemiku na književnoj sceni o klasi i autanju, autorica ukazuje na važnost daljnjeg razmatranja kompleksne uloge klasnog položaja u životnim odlukama. Strukturno određenje klase govori o tupoj, nepersonalnoj ekonomskoj prinudi ugrađenoj u kapitalističko društvo, ali ne objašnjava jednoznačno karakter pojedinke_ca. Iako povezana s identitetom, klasa se ne može mehanički derivirati iz identiteta, kao ni obratno.
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Ejblistički režimi u kapitalizmu Razmatrajući korporealnost ljudskog postojanja u kontekstu šireg razumijevanja rada socijalne reprodukcije koji održava i regenerira radnu snagu kao ključni element stvaranja profita, autorica iz historijsko-materijalističke perspektive ukazuje na koji se način u kapitalizmu tretiraju nenormativna tijela, s fokusom na osobe s invaliditetom.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve