Akademska prekarnost i šest posljedica osnivanja nove agencije za privremeni akademski rad pri Sveučilištu Warwick

Uz dosadašnju agenciju Unitemps, koja je namijenjena prekarnom zapošljavanju studenata na ‘privremene zadatke’, a koja se sa Sveučilišta Warwick već proširila na 13 drugih sveučilišta u Velikoj Britaniji, Sveučilište Warwick sada pokreće sličnu agenciju imena Teach Higher koja bi rad akademskih radnika učinila u potpunosti prekarnim. Ona bi ukinula ugovore o radu za predavače, a uspostavila one o obavljanju ‘zadataka’ i omogućila potpunu eliminaciju svih radnih prava koja proizlaze iz statusa zaposlenika. Tom se planu protive radnici i studenti Sveučilišta Warwick, a o uspjehu njihove borbe ovisit će i budućnost akademskog rada u Velikoj Britaniji.


Sveučilište Warwick namjerava isprobati novi način zapošljavanja osoblja plaćenog po satu. Shema pod nazivom „Teach Higher“ za sada je naišla na snažno protivljenje kako akademskog osoblja tako i studenata. No što nam uvođenje te sheme govori o suvremenoj prekarnosti u sustavu visokog obrazovanja?


1. Da bismo se trebali priviknuti na ideju „unutarnjeg outsourcinga

Prekarni rad u visokom obrazovanju vrlo će se vjerojatno u sve većoj mjeri kanalizirati kroz opskurne interne mehanizame kojima je cilj zbuniti, obmanuti i učiniti stvari nejasnima.

Shema Teach Higher jedan je od projekata Warwick grupe za zapošljavanje (WEG, Warwick Employment Group). WEG se sastoji od niza tvrtki-podružnica (i njihovih brandova) koje su sve u vlasništvu Sveučilišta Warwick. To znači da se WEG grupa nalazi pod unutarnjim vodstvom, financiranjem i kontrolom Sveučilišta, ali i to da ona istovremeno zadržava kompleksni tip autonomije koji omogućuje stvaranje uvjerljivog oblika poricanja. Grupa je unutarnja kada to odgovara upravi, a eksterna kada joj to ne odgovara.

To znači da Sveučilište u osnovi posjeduje vlastitu outsourcing tvrtku, što istovremeno također omogućuje upravi Warwicka da iznosi apsurdnu tvrdnju kako je Teach Higher u podjednakoj mjeri odjel Sveučilišta kao i bilo koji drugi.

No Teach Higher iz navedenih razloga nipošto nije odjel Sveučilišta. Teach Higher je unutarnja tvrtka osmišljena kako bi uvela novi oblik odnosa između poslodavca i zaposlenika kojim bi poslodavci nametnuli prekarne uvjete rada i smanjili troškove održavanja nastave. Drugim riječima – unutarnji outsourcing.

No „outsourcing“ je izraz koji, čini se, prestravljuje upravu Sveučilišta: ona uzastopno i uporno inzistira da se uopće ne radi o outsourcingu. Baš bi takav pristup uprave mogao aktivistima dati dodatan i presudan razlog da ustraju u analizi ovog problema upravo kao problema outsourcinga.

2. Da bismo se trebali oprostiti sa svojim ugovorom o radu!

Teach Higher neće nikoga izravno zapošljavati. Umjesto toga akademski će radnici prvo postati “kandidati“ s kojima će potom biti sklopljen “ugovor o djelu“ za svaki pojedini ‘zadatak’. Radi se o zaokretu prema ‘modelu zadataka’ – ekstremnom obliku prekarnog rada. Akademskom osoblju će doslovno biti uskraćeno pravo na bilo koji oblik formalnog zaposlenja te će ih se moći otpuštati bilo kada i iz bilo kojeg razloga. Ne samo da će izgubiti zakonska prava koja pripadaju zaposlenicima, nego je prema uvjetima i obavezama (koji su u međuvremenu uklonjeni s internetske stranice) brutalno jasno da će osoblje biti u potpunosti obespravljeno: „Teach Higher može raskinuti ovaj Ugovor, a Teach Higher ili njegov Klijent mogu otkazati bilo koji Zadatak u bilo koje vrijeme bez prethodne obavijesti ili mogućnosti žalbe.”

Tako postavljen radni odnos ne koristi se samo kao metoda smanjivanja troškova nastave – on je također i disciplinsko, stegovno sredstvo. Članovima osoblja koji su radili za Unitemps (još jednu podružnicu u punom vlasništvu Warwicka koja zapošljava prekarne studente-radnike na privremenim poslovima pri organiziranju konferencija te na prodajnim mjestima) otkazani su dodijeljeni ‘zadaci’ jer su sudjelovali u štrajku. Ako shema Teach Higher zaživi omogućit će ovakvu vrstu discipliniranja radnika u daleko većem razmjeru.

3. Da je riječ o rastućem poslovnom modelu

Warwick već dulje vrijeme ima sumnjivu privilegiju da predstavlja laboratorij za eksperimente u upravljanju visokoškolskim ustanovama. Još otkako je E.P. Thompson kritizirao uspon ‘poslovnog sveučilišta’ u obličju Warwick University Ltd.-a, Warwick nastoji postati najpodlijim izvršiteljem neoliberalnog tržišnog modela (marketizacije) u sektoru visokog obrazovanja.

Unitemps, unutarnji provoditelj outsourcinga studenata, već se raširio na trinaest drugih sveučilišta u Velikoj Britaniji. Iz zapisnika sa sjednice održane 2014. godine može se zaključiti da Warwick isto to namjerava učiniti i s Teach Higher shemom: aktivno preuzeti ulogu outsourcinga poslova podučavanja na drugim sveučilištima kako bi ispunio svoju “težnju da funkcionira kao komercijalna franšiza“. Ukoliko podbaci kampanja usmjerena protiv Teach Higher na Warwicku, ta će se shema bez sumnje ubrzo pojaviti i na drugim sveučilištima.

4. Da se pružanje usluga koristi kao kompenzacija

Warwick svojim prekarnim radnicima, u zamjenu za prihvaćanje napada na njihove uvjete rada, nudi priliku da ulažu u vlastiti ljudski kapital. Oni mogu koristiti resurse koji doprinose njihovom ‘Stalnom osobnom razvoju’ (CPD – Continuing Personal Development) i u sklopu tog procesa podebljati svoj životopis.

Ukratko, na taj se način nada osoblja da će jednoga dana možda uspjeti umaknuti prekarnim uvjetima rada iskorištava kao oruđe njihova vezivanja uz iste strukture koje su ih i učinile prekarnim radnicima.

5. Da nam ‘prodaju’ naše vlastite zahtjeve

Postdiplomski studenti Warwicka i Studentski savez Sveučilišta Warwick zahtijevaju jednakost (paritet) u plaćama i uvjetima rada na svim odjelima Sveučilišta već više od godine dana. Teach Higher shema na sva je zvona razglasila uvođenje tog pariteta – ali na način koji bi u potpunosti potkopao temeljne pretpostavke tog zahtjeva: umjesto da se bazira na univerzalnom ugovoru o plaćanju po satu on je utemeljen na univerzalnoj likvidaciji dosadašnjeg sustava ugovora o radu.

6. Da je kompromis mrtav

Primjer Sveučilišta Warwick ukazuje na rastući trend na britanskim sveučilištima. Socijaldemokratski ideal sveučilišta kao institucija na kojima svi dijele zajedničke ciljeve, zajedničke obveze i sudjeluju u kolektivnim procesima obrazovanja koji se usmjeravaju putem demokratskih struktura u potpunosti je izumro.

Umjesto toga demokraciju se sustavno eliminiralo, a u porastu je konfrontacijski i represivni pristup prema onima koji se tome protive. Policijska praksa višesatnog ograđivanja (kettling) studenata prilikom studentskih prosvjedâ 2010. godine i osvetnička kampanja represije na Sveučilištu u Birminghamu protiv negodujućih studentskih prosvjednika predstavljali su samo prve znake ove dubinske i nagle promjene. Napušteno je posredovanje i pregovaranje o različitim interesima, a svi pokušaji da se od menadžerskih despota visokog obrazovanja ishode ustupci doveli su do dugotrajnog antagonizma prema studentima.

Za izlazak iz ove situacije nije dovoljno tek da osmislimo mogućnosti izlaska. Bilo kakav napredak ovisit će o kolektivnim intervencijama u odnose i snage koje strukturiraju sveučilište.

Sve je vidljivija polarizacija u sveučilišnom životu – glasna i buntovna mladež protiv sveučilišnih menadžera.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Fotografija je preuzeta sa stranice wire.novaramedia.com i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 29. studenoga 2018. Fašisti pogoduju rastu dionica Međuratni europski fašizam bio je odgovor tradicionalnih elita i njihovih saveznika iz redova srednjih klasa na rastuću snagu eksploatiranih radničkih masa. Kako bi se suzbila mogućnost pružanja otpora neoliberalizmu, koji je u prethodnom desetljeću doveo do velike krize te pokazao svoje pravo lice čak i onima koji su polagali nade u njegov eventualni uspjeh, povijest se ponavlja i dolazi do ustoličenja autoritarnih prokapitalističkih političkih opcija, na koje prigodno reagiraju i tržišta dionica. Pročitajte komentar ekonomista Douga Henwooda.
  • 28. studenoga 2018. Platforma za novu politiku U listopadu ove godine u Tbilisiju u Gruziji održan je New Politics in Post-Socialist Europe and the Former Soviet Union, prvi sastanak progresivnih lijevih organizacija, partija i kolektiva iz zemalja Jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza s ciljem stvaranja platforme za drukčiju politiku. Pročitajte izvještaj Andreje Gregorine, jedne od govornica na panelu „Autoritativne tendencije, biopolitika i politička ekologija reprodukcije“, na kojem se iz feminističko-materijalističke perspektive raspravljalo o strategijama otpora protiv konzervativnih pokreta i inicijativa u zemljama Jugoistočne Europe te bivšeg Sovjetskog Saveza.
  • 26. studenoga 2018. Starija generacija – dežurni krivci Nakon raspada Jugoslavije, s početkom deindustrijalizacije, masovni odlazak u prijevremene mirovine korišten je kao mjera za ublažavanje mogućnosti širokih socijalnih prosvjeda. Istovremeno su mnoge starije osobe na prostoru Istočne Njemačke i Poljske, poglavito žene, prihvatile opciju prijevremenog umirovljenja kako bi uslijed propadanja sustava javnih vrtića pomogle svojoj djeci u skrbi o unučadi. Uslijed sve jačih neoliberalnih pritisaka na socijalnu državu, danas se umirovljenike općenito prikazuje kao teret društva, a one koji su odabrali opciju prijevremenog umirovljenja optužuje da je njihova lijenost i nesmotrenost dovela do neodrživosti javnog mirovinskog sustava. O medijskoj hajci na stariju generaciju u Sloveniji i realnim koordinatama problematike mirovinskog sustava pročitajte više u prijevodu teksta Lilijane Burcar.
  • 25. studenoga 2018. Statut i zapisnici I. i II. skupštine ŽKG-a iz Trsta Na današnji je dan 1925. godine u Labinu u 81 godini života umrla Giuseppina Martinuzzi, istarska revolucionarka, socijalistkinja i marksistkinja koja je život posvetila teorijsko-pedagoškom radu s djecom radnica i radnika, seljanki i seljaka te revolucionarnom omladinom. Članicom Komunističke partije Italije postaje odmah po njenom osnivanju u rujnu 1921., a ubrzo preuzima i vođenje Ženske komunističke grupe iz Trsta u vrijeme snažnih revolucionarnih radničkih gibanja, ali i jačanja talijanskog fašističkog pokreta. Pročitajte prijevod Statuta te zapisnikâ Prve i Druge skupštine Ženske komunističke grupe iz Trsta (1921-1922), a više o političkom djelovanju i ostavštini Giuseppine Martinuzzi doznajte u tekstu kojeg smo nedavno objavili.
  • 13. studenoga 2018. „Građanski antifašizam” na braniku Tuđmanove Hrvatske U trenutku dok desnica, s najekstremnijom agendom u zadnjih trideset godina, polako osvaja političke institucije i javne prostore, na ljevici je da koncipira progresivne i emancipatorne odgovore. Da taj proces ne ide baš glatko, pokazuje obrazovni program Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji nudi samo još jedno pražnjenje pojma antifašizma od socijalističkog političkog sadržaja i njegovo reapropriranje u duhu građanskih vrijednosti. No ovaj program odlazi i korak dalje, pa antifašizmom pravda i tuđmanistički projekt samostalne i nezavisne Hrvatske. Problematični aspekti ovakvog edukacijskog okvira u tekstu su analizirani s obzirom na njihove historijske, teorijske i političke implikacije.
  • 13. studenoga 2018. Podrška plenuma FFZG-a radnicima Uljanika i 3. maja Pristajući na diktat međunarodnih institucija, Hrvatska je zapostavila ulaganja u vlastitu industriju, prepuštajući istu privatnim investitorima. Situacija u kojoj se trenutno nalazi hrvatska brodogradnja tragičan je primjer izostanka gospodarske vizije, s obzirom na to da se radi o industrijskoj grani koja može biti profitabilna. Opetovano se pokazuje da kratkoročni interesi privatnog sektora nadjačavaju nužnost provođenja politika koje bi osigurale dugoročnu održivost domaće industrije i javnog sustava kojeg ista podržava. U nastavku možete pročitati studentsku podršku radnicima brodogradilišta.
  • 12. studenoga 2018. Imperijalna bilanca: Neispričana priča o britanskom gulagu u Keniji Prema uvriježenom narativu o totalitarizmima, ovi su nedemokratski i autoritarni režimi, sa svojim kršenjima ljudskih prava, presudno obilježili prošlo stoljeće. Unatoč dijametralno suprotnim politikama, desni i lijevi totalitarizam navodno su slični po represivnosti, čija je kruna bila uspostava sustava logora: s jedne strane Auschwitz, s druge Gulag. Ovaj narativ implicira da je pored totalitarnih režima postojao i slobodni svijet, u kojem bi takvi zločini bili nezamislivi. No taj su mit o sebi u najvećoj mjeri izmislili sami pobjednici Hladnog rata, zamećući tragove svojih zločina, poput gigantskog sustava logora kojeg je u Keniji uspostavila britanska kolonijalna vlast u pokušaju da tu zemlju sačuva za bijele koloniste. Razmjeri ovog zločina bili su gotovo nepoznati zapadnoj javnosti do 2005. godine, kada je američka historičarka Caroline Elkins objavila detaljnu studiju o britanskom sustavu logora u Keniji. Donosimo prijevod predgovora njezine knjige.
  • 1. studenoga 2018. Izvještaj s 217. plenuma FFZG-a Prema odluci 203. plenuma iz 2016. godine, na 217. plenumu primarno se raspravljalo se o autorizaciji dokumentarnog filma vezanog uz borbu studenata protiv klerikalizacije obrazovanja. Nakon odgledanog dokumentarca, plenum je autorizirao film i dao svoje sugestije autoru. Prilikom rasprave o davanju podrške radnicima 3. maja, otvorilo se pitanje funkcioniranja plenuma u narednom periodu, odnosno potrebi da se sastaje češće te počne djelovati kao aktivističko tijelo koje će ažurnije reagirati na društvena zbivanja. Uz to, naznačeno je da bi naredna obljetnička godina trebala biti obilježena događanjima vezanima uz borbu za besplatno obrazovanje. Na kraju plenuma iznesen je izvještaj o aktivnostima plenumskih radnih grupa i tekućim akademskim projektima koji su od interesa za plenum.
  • 18. listopada 2018. Zdravstvo kao potrošno dobro Jačanje tržišne usmjerenosti javnozdravstvenog sustava, vidljivo iz Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se trenutno vodi rasprava u Saboru, sastavni je dio zdravstvenih politika međunarodnih trgovinskih ugovora te politika Europske unije. O degradaciji štamparovskog socijalnog modela javnozdravstvenog sustava i sve većoj nedostupnosti temeljne zdravstvene skrbi velikom dijelu stanovništva, ulozi privatnog sektora u sistemskom onemogućivanju ulaganja u opremljenost javnih bolnica, opasnostima koje nam donose CETA i GATS, te suodnosu zdravstvenih politika i radnog zakonodavstva razgovarale smo sa Snježanom Ivčić, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve