Nick Dearden: Zašto je TTIP noćna mora – pogledajte primjer Kanade

Središnji dio trgovačkog i investicijskog sporazuma TTIP-a je mehanizam ISDS, odnosno pravna procedura za rješavanje sporova između investitora i država. Kanada podliježe tom mehanizmu u sklopu sporazuma NAFTA. U svojoj suštini ISDS je korporacijski sudski sustav koji omogućava multinacionalnim tvrtkama da tuže državu kad god im neki njezin propis zasmeta. Iako Europska komisija tvrdi da će se u sklopu TTIP-a naći reformirana pravila tog mehanizma te da stoga nema razloga za zabrinutost, ta bi reformirana pravila mogla biti i gora od onih kojima se već dulje vrijeme slamaju pokušaji Kanade da donosi vlastite odluke po pitanju ograničavanja djelovanja stranih korporacija.



Ako vas bilo tko pokuša uvjeriti da TTIP ne predstavlja prijetnju sposobnosti vlade da zaštiti svoje stanovništvo pokažite im primjer Kanade. Sredinom ožujka kanadska je vlada izgubila parnicu u kojoj je tužena zbog toga što se drznula odbiti otvaranje velikog rudnika štetnog po okoliš u saveznoj državi Nova Škotska (Nova Scotia).

Ovo je najnovija tužba u velikom popisu sličnih tužbi protiv Kanade koje su pokrenute pod okvirom Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) kako bi se spriječilo uvođenje mjera zaštite okoliša. Te tužbe pokreću se u sklopu istog mehanizma – poznatog kao ISDS ili
Najnovija presuda tiče se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoliš blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj Škotskoj. Američka korporacija Bilcon tvrdi je da je uložila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Međutim, studija o utjecaju na okoliš utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice”
rješavanje sporova između investitora i država – koji se nalazi u središtu TTIP-a.

ISDS je u suštini korporacijski pravosudni sistem. On omogućuje stranim korporacijama da tuže vlade na tajnim sudovima koje nadziru odvjetnici korporacija i na kojima ne postoji pravo na žalbu. Gubitak u parnici može zemlju skupo stajati.

Najnovija presuda tiče se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoliš blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj Škotskoj. To je područje ključno za razmnožavanje nekoliko ugroženih vrsta, uključujući i rijetke kitove. Američka korporacija Bilcon htjela je otvoriti kamenolom i tvrdi je da je uložila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Međutim, studija o utjecaju na okoliš utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice“.

Tvrtka tvrdi da kanadska vlada čak nije ni smjela pribjegavati studiji utjecaja na okoliša i sada traži 300 milijuna dolara odštete.

Dva aspekta ovog slučaja dokazuju ono što su kritičari oduvijek tvrdili o ovakvim korporacijskim sudovima. Prvi je taj da se ovaj slučaj ne odnosi na kršenje uvjeta ugovora niti na diskriminaciju tvrtke u korist domaće tvrtke. On se jednostavno odnosi na propis koji stranoj tvrtki nije po volji.

Drugi aspekt je taj da se ovim slučajem odriče Kanadi mogućnost da donosi odluke na temelju potrebe za zaštitom okoliša, kao što je istaknuo suprotstavljeni glas na ovom suđenju. Donald McRae je upozorio:
Kanada je učestala meta tužbi zbog svojih propisa zaštite okoliša. Prethodni slučajevi uključuju žestoku osudu Kanade zbog pokušaja da zabrani uvoz toksičnog otpada i pokušaja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slučaju Kanada je poništila zabranu
“nametnut će se strah komisijama za zaštitu okoliša koje će biti zabrinute da ne stave prevelik naglasak na socio-ekonomske probleme ili probleme ljudskog okoliša u onim slučajevima kada bi njihova procjena mogla dovesti do zahtjeva za naknadu štete prema uvjetima NAFTA-e”. Rekao je da će se presuda “pokazati velikim korakom unatrag u području zaštite okoliša” i “značajnim zadiranjem u nadležnost zemlje.”

Kanada je učestala meta tužbi zbog svojih propisa zaštite okoliša. Prethodni slučajevi uključuju žestoku osudu Kanade zbog pokušaja da zabrani uvoz toksičnog otpada i pokušaja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slučaju Kanada je poništila zabranu.

Samo nekoliko dana prije sudskog rješenja u korist Bilcona, Kanadi je upućena prijetnja kaznom zbog propisa koji je od naftnog diva Exxon Mobila zahtijevao da dio svojih profita od eksploatacije nafte na podmorju uloži u lokalno gospodarstvo. Prijetnjom se htjelo poručiti da će tužba protiv tog zahtjeva, ako on ne bude povučen, biti samo vrh sante leda u usporedbi s drugim ‘naknadama’ koje će se tražiti. To je još jedan primjer u kojem se posve umjerenom i razumnom državnom propisu suprotstavljaju i prijete neizabrani odvjetnici korporacija koje ne veže demokratska odgovornost.

Često se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo loše, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon što je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sličan TTIP-u. Ovi slučajevi trebaju predstavljati pouku europskim vladama.
Često se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo loše, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon što je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sličan TTIP-u

Europska komisija želi da povjerujemo da će pri sastavljanju TTIP-a provesti reformu pravila koja se odnose na korporacijski sudski postupak i da stoga nema razloga za zabrinutost. No ta bi reforma pravila, na temelju onoga što smo o takvim reformama vidjeli do sada, zapravo mogla pogoršati stvari. Todd Weiler, iskusni pravni arbitar specijaliziran za pitanja investicija, za taj je reformirani sustav pravila rekao: “Sjajan je taj novi sporazum Kanade i EU … prije smo morali raspravljati o svemu tome [pravima stranih ulagača] … A sada imamo ovaj veliki popis. Jednostavno obožavam kad pokušavaju objasniti stvari.”

U prijelomnom izvještaju kojeg je krajem ožujka objavio Odbor donjeg doma britanskog parlamenta za biznis (House of Commons Business Select Committee) stoji da Odbor nije uvjeren u postojanje potrebe za korporacijskim sudskim sustavom. ISDS-u se također protive Laburistička stranka, Škotska nacionalna stranka, Stranka zelenih (koja se u stvari protivi cijelom sporazumu) te 97 posto ispitanika u nedavnim konzultacijama koje je proveo Odbor. Nedavno je veći broj demokratskih članova američkog Senata označio ISDS kao razlog svojeg suprotstavljanja TTIP-u.

Primjer Kanade pokazuje zašto je važno da se svi ovi političari drže stavova koje su zauzeli. Korporacijski sudski sustav iz temelja podriva našu sposobnost da zaštitimo okoliš. Na koji god ga se način reformira, za njega nema mjesta u demokratskom društvu.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Nick Dearden voditelj je organizacije Global Justice Now (koja se prethodno zvala World Development Movement) i bivši direktor Jubilee Debt Campaign.




Fotografija Nicka Deardena je preuzeta sa stranice filma 97% Owned i prilagođena formi ikone.



Na temu TTIP-a možete pročitati i ovaj tekst:

Nick Dearden: Sjedinjene Države TTIP-a – ustav za velike korporacije u Europi


Vezani članci

  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.
  • 10. siječnja 2018. Detalj murala iz kompleksa Tepantitla u Teotihuacanu, Meksiko. Crtež prikazuje igrača s loptom kojemu iz usta izlazi svitak koji simbolizira govor, cca. 2. stoljeće (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci) Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, obratila nam se s reagiranjem na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo! Produktivni paradoks Deklaracije o zajedničkom jeziku“, koji smo na našim stranicama objavili 28. prosinca 2017. godine. Njezino reagiranje prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 31. prosinca 2017. Crtež Inesse Armand, Aleksandre Kollontai, Rose Luxemburg i Clare Zetkin koji je poslužio kao promotivni vizual za tribinu „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“. Autori vizuala: Dominik Brandibur i Leopold Rupnik Feminizam, revolucija, akademija Da je proizvodnja politiziranog vaninstitucionalnog znanja moguća, ali i prijeko potrebna, pokazao je i veliki interes za prvu iz ciklusa tribina koje organiziraju akterice i akteri okupljene/i oko Inicijative za feministički Filozofski, naslova „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“, na kojoj je bilo riječi o kompleksnoj ulozi žena te njihovu doprinosu revolucionarnoj borbi za vrijeme i nakon Oktobra. Autorica reflektira o uzajamnosti koncepata roda i klase u kontekstu socijalističkog projekta, gotovo nepostojećoj politizaciji akademskog djelovanja te drugim relevantnim pitanjima za širu teorijsko-aktivističku feminističku scenu, koja su se otvorila tijekom tribine i rasprave.
  • 31. prosinca 2017. Hells Kitchen and Sebastopol, New York, cca. 1890., fotografija Jacobsa Riisa koji je tih godina kao novinar pisao i dokumentirao o životu u njujorškim slamovima. (izvor) Razmišljati skromno Socijalistička Jugoslavija posebnu je pozornost posvećivala pitanju stambenih politika. Držalo se da je zadovoljavanje stambenih potreba stanovništva preduvjet za uspostavu egalitarnog društva. Raspadom Jugoslavije trendovi u polju stambenih politika sve više preuzimaju neoliberalne modele rješavanja ovog pitanja. Donosimo prijevod teksta F. T. Green, koji se bavi stambenom krizom u New Yorku u kontekstu aktualnih rasprava o (ne)prihvatljivosti „mikrojedinica“, minijaturnih urbanih nastambi koje postaju novi standard osiromašene populacije.
  • 31. prosinca 2017. Štrajk radnika/ca industrije brze hrane u Minneapolisu, 14. travnja 2016. godine (izvor: Fibonacci Blue prema Creative Commons licenci). Napojnice radnicama, ne šefovima Ministarstvo rada Trumpove administracije početkom je prosinca najavilo vraćanje kolektivnih napojnica u restoransku industriju. Ako se predložena izmjena, stavljena na javnu raspravu do 5. veljače 2018., usvoji, dovest će na sam rub egzistencije konobare/ice, odnosno radnike/ce koji/e rade za napojnice, a već primaju substandardne nadnice koje često idu ispod propisanog minimuma. Autorica ukazuje na posljedice koje će izmjena pravilnika, pod krinkom pravedne raspodjele napojnica, donijeti najugroženijem dijelu radništva u uslužnim djelatnostima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve