Zašto je TTIP noćna mora – pogledajte primjer Kanade

Središnji dio trgovačkog i investicijskog sporazuma TTIP-a je mehanizam ISDS, odnosno pravna procedura za rješavanje sporova između investitora i država. Kanada podliježe tom mehanizmu u sklopu sporazuma NAFTA. U svojoj suštini ISDS je korporacijski sudski sustav koji omogućava multinacionalnim tvrtkama da tuže državu kad god im neki njezin propis zasmeta. Iako Europska komisija tvrdi da će se u sklopu TTIP-a naći reformirana pravila tog mehanizma te da stoga nema razloga za zabrinutost, ta bi reformirana pravila mogla biti i gora od onih kojima se već dulje vrijeme slamaju pokušaji Kanade da donosi vlastite odluke po pitanju ograničavanja djelovanja stranih korporacija.



Ako vas bilo tko pokuša uvjeriti da TTIP ne predstavlja prijetnju sposobnosti vlade da zaštiti svoje stanovništvo pokažite im primjer Kanade. Sredinom ožujka kanadska je vlada izgubila parnicu u kojoj je tužena zbog toga što se drznula odbiti otvaranje velikog rudnika štetnog po okoliš u saveznoj državi Nova Škotska (Nova Scotia).

Ovo je najnovija tužba u velikom popisu sličnih tužbi protiv Kanade koje su pokrenute pod okvirom Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) kako bi se spriječilo uvođenje mjera zaštite okoliša. Te tužbe pokreću se u sklopu istog mehanizma – poznatog kao ISDS ili
Najnovija presuda tiče se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoliš blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj Škotskoj. Američka korporacija Bilcon tvrdi je da je uložila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Međutim, studija o utjecaju na okoliš utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice”
rješavanje sporova između investitora i država – koji se nalazi u središtu TTIP-a.

ISDS je u suštini korporacijski pravosudni sistem. On omogućuje stranim korporacijama da tuže vlade na tajnim sudovima koje nadziru odvjetnici korporacija i na kojima ne postoji pravo na žalbu. Gubitak u parnici može zemlju skupo stajati.

Najnovija presuda tiče se odluke Kanade da nakon provedene studije o utjecaju projekta na okoliš blokira izgradnju bazaltnog kamenoloma na 152 hektara u Novoj Škotskoj. To je područje ključno za razmnožavanje nekoliko ugroženih vrsta, uključujući i rijetke kitove. Američka korporacija Bilcon htjela je otvoriti kamenolom i tvrdi je da je uložila vrijeme i novac u njegovo pokretanje. Međutim, studija o utjecaju na okoliš utvrdila je da je projekt u suprotnosti s “temeljnim vrijednostima zajednice“.

Tvrtka tvrdi da kanadska vlada čak nije ni smjela pribjegavati studiji utjecaja na okoliša i sada traži 300 milijuna dolara odštete.

Dva aspekta ovog slučaja dokazuju ono što su kritičari oduvijek tvrdili o ovakvim korporacijskim sudovima. Prvi je taj da se ovaj slučaj ne odnosi na kršenje uvjeta ugovora niti na diskriminaciju tvrtke u korist domaće tvrtke. On se jednostavno odnosi na propis koji stranoj tvrtki nije po volji.

Drugi aspekt je taj da se ovim slučajem odriče Kanadi mogućnost da donosi odluke na temelju potrebe za zaštitom okoliša, kao što je istaknuo suprotstavljeni glas na ovom suđenju. Donald McRae je upozorio:
Kanada je učestala meta tužbi zbog svojih propisa zaštite okoliša. Prethodni slučajevi uključuju žestoku osudu Kanade zbog pokušaja da zabrani uvoz toksičnog otpada i pokušaja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slučaju Kanada je poništila zabranu
“nametnut će se strah komisijama za zaštitu okoliša koje će biti zabrinute da ne stave prevelik naglasak na socio-ekonomske probleme ili probleme ljudskog okoliša u onim slučajevima kada bi njihova procjena mogla dovesti do zahtjeva za naknadu štete prema uvjetima NAFTA-e”. Rekao je da će se presuda “pokazati velikim korakom unatrag u području zaštite okoliša” i “značajnim zadiranjem u nadležnost zemlje.”

Kanada je učestala meta tužbi zbog svojih propisa zaštite okoliša. Prethodni slučajevi uključuju žestoku osudu Kanade zbog pokušaja da zabrani uvoz toksičnog otpada i pokušaja da zabrani dodavanje opasne kemikalije MMT u benzin. U potonjem slučaju Kanada je poništila zabranu.

Samo nekoliko dana prije sudskog rješenja u korist Bilcona, Kanadi je upućena prijetnja kaznom zbog propisa koji je od naftnog diva Exxon Mobila zahtijevao da dio svojih profita od eksploatacije nafte na podmorju uloži u lokalno gospodarstvo. Prijetnjom se htjelo poručiti da će tužba protiv tog zahtjeva, ako on ne bude povučen, biti samo vrh sante leda u usporedbi s drugim ‘naknadama’ koje će se tražiti. To je još jedan primjer u kojem se posve umjerenom i razumnom državnom propisu suprotstavljaju i prijete neizabrani odvjetnici korporacija koje ne veže demokratska odgovornost.

Često se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo loše, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon što je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sličan TTIP-u. Ovi slučajevi trebaju predstavljati pouku europskim vladama.
Često se tvrdi da su na meti korporacijskih sudova ‘samo’ zemlje u razvoju u kojima su zakonski standardi nepouzdani i neizvjesni. To bi samo po sebi bilo loše, no Kanada nije zemlja u razvoju, a ipak je izgubila milijune dolara na ovim korporacijskim sudovima nakon što je s SAD-om potpisala investicijski sporazum sličan TTIP-u

Europska komisija želi da povjerujemo da će pri sastavljanju TTIP-a provesti reformu pravila koja se odnose na korporacijski sudski postupak i da stoga nema razloga za zabrinutost. No ta bi reforma pravila, na temelju onoga što smo o takvim reformama vidjeli do sada, zapravo mogla pogoršati stvari. Todd Weiler, iskusni pravni arbitar specijaliziran za pitanja investicija, za taj je reformirani sustav pravila rekao: “Sjajan je taj novi sporazum Kanade i EU … prije smo morali raspravljati o svemu tome [pravima stranih ulagača] … A sada imamo ovaj veliki popis. Jednostavno obožavam kad pokušavaju objasniti stvari.”

U prijelomnom izvještaju kojeg je krajem ožujka objavio Odbor donjeg doma britanskog parlamenta za biznis (House of Commons Business Select Committee) stoji da Odbor nije uvjeren u postojanje potrebe za korporacijskim sudskim sustavom. ISDS-u se također protive Laburistička stranka, Škotska nacionalna stranka, Stranka zelenih (koja se u stvari protivi cijelom sporazumu) te 97 posto ispitanika u nedavnim konzultacijama koje je proveo Odbor. Nedavno je veći broj demokratskih članova američkog Senata označio ISDS kao razlog svojeg suprotstavljanja TTIP-u.

Primjer Kanade pokazuje zašto je važno da se svi ovi političari drže stavova koje su zauzeli. Korporacijski sudski sustav iz temelja podriva našu sposobnost da zaštitimo okoliš. Na koji god ga se način reformira, za njega nema mjesta u demokratskom društvu.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Nick Dearden voditelj je organizacije Global Justice Now (koja se prethodno zvala World Development Movement) i bivši direktor Jubilee Debt Campaign.




Fotografija Nicka Deardena je preuzeta sa stranice filma 97% Owned i prilagođena formi ikone.



Na temu TTIP-a možete pročitati i ovaj tekst:

Nick Dearden: Sjedinjene Države TTIP-a – ustav za velike korporacije u Europi


Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve