Protivnici frackinga u pravu – studija pronašla toksične kemikalije u vodi za piće

Crpljenje plina i nafte metodom tzv. frackinga iz geoloških formacija škriljevca izrazito je rasprostranjeno u SAD-u, u kojem se 67 posto plina i 43 posto nafte proizvodi na taj način. Naftne i plinske korporacije već dulji niz godina pokušavaju uvesti fracking i u druge zemlje. Pritom se susreću s različitim stupnjem uspjeha koji prvenstveno ovisi o snazi pokreta koji se protivi toj opasnoj metodi. Da su protivnici frackinga u pravu pokazuje i nova znanstvena studija o utjecaju kemikalija koje se koriste u sklopu te metode na pitku vodu stanovništva koje živi na područjima gdje se ona primjenjuje.


Nova znanstvena studija stavlja pred nas pitanje: Hoće li problem čvrstoće bušotina postati “Ahilova peta industrije frackinga“?


U vodi za piće u kućanstvima Pennsylvanije pronađena je toksična kemikalija koju se koristi pri kontroverznoj praksi crpljenja plina poznatoj pod nazivom fracking (tj. hidrauličko frakturiranje), objavljeno je u ponedjeljak 4. svibnja u znanstvenom članku u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS).

Kako prenosi list Pittsburgh Post-Gazette, kemikalija 2-butoksietanol ili 2BE, za koju je dokazano da uzrokuje tumore u glodavaca, pojavila se u kućanstvima kao “bijela pjena” za koju je jedan od istraživača rekao da nalikuje “sapunici za pranje suđa”.

U toj se znanstvenoj studiji, koja je u časopisu PNAS objavljena pod nazivom ‘Procjena incidenata kontaminacije zaliha podzemnih voda uslijed crpljenja plina iz škriljevca Marcelus’, tvrdi da je tekućina koja se koristi pri crpljenju plina pobjegla iz uske vertikalne bušotine pri početku bušenja te da se potom poprečno pomicala uz neposredne dubinske pukotine i tako završila u podzemnom vodonosniku iz kojeg se kućanstva opskrbljuju pitkom vodom.

“Ovo je prva studija koja daje potpuni prikaz toga kako su organski spojevi koji se koriste pri crpljenju plina iz škriljevca otkriveni u izvorima vode u kućanstvima”, rekla je geologinja Susan Brantley sa Sveučilišta Penn State, jedna od autorica studije.

Dodatno je pojasnila u izjavi za internetski portal Lancaster Online: “Ovo je prvi dokumentirani i objavljeni prikaz načina na koji toksični spojevi istječu iz nezatvorenih bušotina u plinskim škriljevcima i prolaze velike udaljenosti” te završavaju u zalihama vode za piće.

To znači da, kao što je Andy Rowell objasnio u objavi na blogu Oil Change International, “znanstvenici smatraju da do zagađenja dolazi zbog manjka čvrstoće u bušotini u onom njenom dijelu u kojem prolazi kroz podzemni vodonosnik, a ne zbog samog procesa frackinga koji se odvija na većim dubinama.”

Rowell je tome dodao sljedeće:

“Ako je tome tako, to opravdava zabrinutost lokalnih zajednica od SAD-a do Velike Britanije zbog toga što industrija frackinga često mora bušiti kroz vodonosnike pitke vode kako bi dosegla plin ili naftu iz škriljevca.”

“A mnogi ljudi vjeruju da bi problem čvrstoće bušotine mogao biti Ahilova peta industrije frackinga.”

Na Twitteru su okolišne grupe i aktivisti rekli da ova vijest potvrđuje ono što su protivnici frackinga već znali – da je ta praksa crpljenja loša za javno zdravlje i lokalne ekosustave.


Samo mjesec dana ranije, istraživači su u Pennsylvaniji zabilježili da je koncentracija radona – radioaktivnog i kancerogenog plina – u domaćinstvima i poslovnim zgradama koje se nalaze u blizini mjesta na kojima se vrši fracking dramatično porasla tijekom posljednjeg desetljeća.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Fotografija je preuzeta sa stranice Common Dreams (Foto: Chesapeake Climate/flickr/cc) i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve