EU se nalazi u stanju neodrživosti, nepravde i nejednakosti

Donosimo prijevod kratkog intervjua s Johnom Barryem, profesorom zelene političke ekonomije na Queen’s University u Belfastu i autorom četiri knjige iz područja politike i ekonomije okoliša. Njegova najnovija knjiga naslova The Politics of Actually Existing Unsustainability u cijelosti je dostupna ovdje. U intervjuu naglašava da EU mora krenuti od pozicije da “kao i mnoge druge zemlje u svijetu, živi u stanju neodrživosti. Ona također živi u stanju nepravde i nejednakosti. Mora započeti od razmatranja kako bi političke mjere trebale izgledati kada ne polazimo od ideja o održivosti i održivom razvoju, nego od toga kako da se preusmjerimo sa sadašnje putanje neodrživosti prema održivosti.” Barry će sudjelovati na okruglom stolu “Crveno-zeleni (ne)sporazumi: Transformacije uvjeta društvene reprodukcije i emancipacije” (11.5., 17h, Kino Europa/Dvorana Müller) u sklopu ovogodišnjeg Subversive foruma, na kojem će govoriti i Kostas Loukeris, Bor Kirn, Yiannis Bornous, Vladimir Lay, Denis Geto i Marko Milošević.

Što smatrate najbitnijim mjerama koje je EU poduzela kako bi pomogla zaštititi okoliš?

EU je poduzela puno toga s ciljem zaštite okoliša u sklopu svojih akcijskih planova za okoliš. Mislim da njezina podrška istraživanjima okolišnih problema, a također i mnoge ekonomske i druge politike koje je donijela, pomažu približavanju niskougljičnoj ekonomiji.

No smatram da trebamo početi postavljati sljedeće pitanje – EU ne treba obratiti pažnju samo na okoliš nego prije svega na socijalno-ekonomsku tranformaciju kako bi se stvorilo zeleno društvo i ekonomija.

Bitan i neizostavan dio toga je zaštita okoliša. Mnoge EU direktive svakako pomažu zaštiti okoliša, štite biorazolikost, pogotovo u Irskoj. Također, zbog toga što mnogi zakoni o okolišu na razini pojedinih zemalja članica imaju izvor u Europi, možemo reći da je Europa bez sumnje pomogla mnogim svojim članicama, pogotovo zemljama na periferiji koje su u tom pogledu zaostajale (poput Irske, Španjolske i Grčke), da dosegnu jedan daleko zeleniji stupanj.

Koji su najveći izazovi koji se nalaze pred Europskom unijom u pogledu njene politike zaštite okoliša?

Najveći izazov pred EU svakako je to da se Europska unija počne kretati prema zelenoj ekonomskoj platformi, zbog toga što će 21. stoljeće biti doba tranzicije u niskougljičnu ekonomiju.

Bit će potrebno uhvatiti se ukoštac s klimatskim promjenama, ali i s problemima vrhunca proizvodnje nafte i plina. Stoga će bez sumnje energetski i klimatski problemi biti najvažniji izazovi za Europsku uniju. Pritom su također neizostavna geopolitička pitanja i pitanja odnosa među zemaljama članicama. Između ostalog, bitno je da preko raznih direktiva i sličnih mjera koje EU ima očuvamo prirodni kapital i bioraznolikost unutar Europske unije – no to je nužno, ali nije dostatno.

Ono što Europska unija mora napraviti jest da počne artikulirati kako bi trebala izgledati zelena, niskougljična, visoko prosperitetna ekonomija s manjom društveno-ekonomskom nejednakošću.

Koji bi trebali biti prioriteti Europske unije u njenom doprinosu izgradnji zelene ekonomije i društva?

Smatram da joj prioritet mora biti fundamentalna revizija prevlasti modela ekonomskog rasta, konkurencije i nadmoći financijskog sektora – modela kakav danas postoji u Europskoj uniji i njenim zemljama članicama. Ona mora početi artikulirati novi ekonomski model koji je u skladu s potrebama 21. stoljeća.

Također mora krenuti od pozicije da Europska unija, kao i mnoge druge zemlje u svijetu, živi u stanju neodrživosti. Ona također živi u stanju nepravde i nejednakosti. Mora započeti od razmatranja kako bi političke mjere trebale izgledati kada ne polazimo od ideja o održivosti i održivom razvoju, nego od toga kako da se preusmjerimo sa sadašnje putanje neodrživosti prema održivosti.

S engleskog preveo Damjan Rajačić
Intervju s Johnom Barryem nastao je u sklopu multidisciplinarne radionice naziva Greening Economics, Greening Society: What is the Role of the EU? (Ozelenjavanje ekonomske znanosti, ozelenjavanja društva: koja je uloga EU?). Radionica je održana 9. i 10. svibnja 2013. na Sveučilištu Surrey (University of Surrey), a na njoj je John Barry sudjelovao kao jedan od izlagača. Intervju je objavljen 15. svibnja. 2013. na YouTube kanalu tog Sveučilišta.

John Barry je profesor na fakultetu School of Politics, International Studies, and Philosophy pri Sveučilištu Queen’s University u Belfastu.

Vezani članci

  • 15. veljače 2025. Jedan svijet, kolektivna borba Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve