Prosvjednici prijete “poplaviti sustav“ u borbi za klimatsku i planetarnu pravdu

Ove će jeseni pod parolom “Poplavimo sustav” (“Flood the System”) aktivisti širom Sjeverne Amerike organizirati niz prosvjeda i direktnih akcija. Na taj se način žele suprotstaviti “korijenskim uzrocima” ekološke i ekonomske krize: “kapitalizmu, bjelačkoj nadmoći, patrijarhatu i kolonijalizmu”. Očekuju da “bilo koji rezultati” UN-ovih klimatskih pregovora krajem godine “neće biti dostatni za smisleno rješavanje klimatske krize i osiguravanje pravde za većinu stanovništva svijeta”. Stoga im je cilj povezati borbe koje se odupiru tim korijenskim, sistemskim uzrocima globalne krize i pružiti otpor na lokalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini.

Organizacija Rising Tide North America poziva na masovne akcije ove jeseni s ciljem “zaustavljanja rada ekonomskih i političkih sustava koji ugrožavaju naš opstanak”.
Od katranskih pijesaka kanadske pokrajine Alberte preko luke u Seattleu do naselja koja se nalaze u zoni visokog rizika od eksplozija vlakova koji prevoze naftu, organizatori diljem Sjeverne Amerike pozivaju na “val otpora” ove jeseni, kojem je cilj “zaustaviti rad ekonomskih i političkih sustava koji ugrožavaju naš opstanak”.

Taj se “val otpora” organizira pod parolom “Poplavimo sustav” (“Flood the System”). Njega je u srijedu 20. svibnja najavila organizacija Rising Tide North America, koja je dio međunarodne mreže za klimatsku pravdu. Masovne akcije, najavljene za rujan i studeni, tempirane su tako da budu uvod UN-ovom summitu o klimatskim promjenama (COP21), koji će se održati u Parizu u studenom i prosincu.

Prava je meta daleko veća od bilo kojeg pojedinačnog događaja ili međunarodnog tijela. “Moramo se osloboditi korijenskih uzroka klimatskih promjena – kapitalizma, bjelačke nadmoći, patrijarhata i kolonijalizma. Ovi sustavi omogućuju dominaciju nad ljudima i Zemljom. Oni stavljaju dobitke elite ispred dobrobiti naših zajednica”

Organizatori kažu da ciljaju na taj međunarodni skup kako bi istaknuli što točno ne funkcionira. “Proces Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) kooptirali su elitni interesi i … bilo koji rezultati summita u Parizu neće biti dostatni za smisleno rješavanje klimatske krize i osiguravanje pravde za većinu stanovništva svijeta”, stoji u izjavi za medije.

No prava je meta daleko veća od bilo kojeg pojedinačnog događaja ili međunarodnog tijela. “Moramo se osloboditi korijenskih uzroka klimatskih promjena – kapitalizma, bjelačke nadmoći, patrijarhata i kolonijalizma”, piše ta organizacija u svom pozivu na akciju. “Ovi sustavi omogućuju dominaciju nad ljudima i Zemljom. Oni stavljaju dobitke elite ispred dobrobiti naših zajednica”.

Stoga će Flood the System provesti direktne akcije diljem Sjeverne Amerike u isto vrijeme kad se ljudi širom svijeta mobiliziraju i zahtijevaju značajnu promjenu na pregovorima u Parizu te ističu grassroots rješenja.

Sandy Nurse, organizatorica u podružnici Rising Tidea u New Yorku, izjavila je za Common Dreams da mreža poziva ljude da svoje aktivnosti isplaniraju na lokalnoj razini i da se koordiniraju regionalno i kontinentalno kroz vijeća predstavnika grupa (spokescouncils), koja se formiraju kada se grupe afiniteta okupe oko zajedničkog cilja. Nurse je rekla da, iako akcije još nisu predstavljene javnosti: “ima puno ideja. Grupe mogu blokirati vlakove koji prevoze naftu, mogu blokirati destruktivne aktivnosti povezane s fosilnim gorivima”.

Organizatori iz SAD-a i Kanade s grupama iz Meksika održavaju “inicijalne razgovore” o koordiniranim akcijama.

Ako prosuđujemo na temelju prethodnih akcija ovih grupa, Flood the System će privući veliku pažnju javnosti.

Podružnica Rising Tidea u Seattleu jedna je od organizacija koja stoji iza prošlotjednog niza direktnih akcija, na kopnu i na moru, kojima se prosvjedovalo protiv flote u vlasništvu korporacije Shell Oil-a koja je namijenjena crpljenju fosilnih goriva na Arktiku i stacionirana u luci Seattle.

Organizatori kažu da se Flood the System inspirira drugim pokretima, posebice onima “koje vode niskoplaćeni radnici, imigranti i zajednice koje se protive policijskoj brutalnosti”, a mnogi su organizatori Rising Tidea ili izravno uključeni u te borbe ili u savezništvu s njima

Povrh toga, mnogi od onih koji organiziraju Flood the System bili su uključeni u organiziranje prošlogodišnjeg Narodnog klimatskog marša (People’s Climate March) u New Yorku, kojem je prisustvovalo više od 400.000 ljudi i nakon kojega je uslijedio prosvjed i sit-in pod nazivom “Poplavimo Wall Street” (“Flood Wall Street”), na kojem je – u financijskoj četvrti donjeg Manhattana, središtu globalnog kapitalizma – sudjelovalo tisuće ljudi.

Organizatori kažu da se Flood the System inspirira drugim pokretima, posebice onima “koje vode niskoplaćeni radnici, imigranti i zajednice koje se protive policijskoj brutalnosti”, a mnogi su organizatori Rising Tidea ili izravno uključeni u te borbe ili u savezništvu s njima.

“Postoji jak dojam da se sada događa puno značajnih i osnažujućih stvari koje pokreću grassroots pokreti”, kaže Nurse. “Ljudi izražavaju ljutnju, izlaze na ulice. Pritom nisu ustrašeni i vrlo su aktivni na način koji je privukao pažnju i potaknuo maštu cijele zemlje i mnogih mjesta širom svijetu”.

“Zajednice koje su izravno pogođene crpljenjem fosilnih goriva snažno se odupiru tome”, u priopćenju je rekao Ahmed Gaya, organizator u podružnici Rising Tidea u Seattleu. “Od Seattlea preko Alberte do gorja Apalači, ljudi su se organizirali da bi se suprotstavili crpljenju i poduzimaju akcije da bi iskorijenili sustave koji uzrokuju krizu”.
S engleskog preveo Damjan Rajačić

Fotografija je preuzeta sa stranice Common Dreams (Foto: floodwallstreet.net) i prilagođena formi ikone.

Vezani članci

  • 27. rujna 2024. Solidarnost kao uzajamna pomoć Ako se solidarnost nastoji misliti i prakticirati prije svega kao politika, onda je uzajamna pomoć – kao jedan od oblika solidarnosti ‒ model pomoći koji ne samo da izbavlja ljude iz kriza koje proizvode kapitalistički uvjeti i strukture, nego ih i politizira, i to u pravcu emancipatornih društvenih promjena. U knjizi „Mutual Aid: Building Solidarity During This Crisis (and the Next)‟ (Uzajamna pomoć: Izgradnja solidarnosti tijekom ove (i sljedeće) krize), Dean Spade objašnjava što je uzajamna pomoć, koji su njezini historijski i aktualni primjeri, te kako se ona razlikuje od uvriježenih državnih, neprofitnih i „charity‟ modela pomoći, ali daje i praktična poglavlja, upitnike i orijentire za izbjegavanje zamki u grupnom organiziranju te u pravcu rješavanja sukoba u grupama. Stoga je ova knjiga i priručnik za organiziranje, ne samo uzajamne pomoći nego svih društvenih pokreta koji vode borbe za društvene transformacije i izgradnju svijeta oko ljudskih potreba.
  • 23. rujna 2024. Michel Foucault, “post” – izam i neoliberalizam Na tragu odredbi Erica Hobsbawma o dvama historiografskim pristupima – teleskopskom i mikroskopskom – autor kroz prvu leću prati neke Foucaultove misaone zaokrete, prividno kontradiktorne: od Foucaulta kao otpadnika strukturalizma nakon 1968. godine, do intelektualca koji se uklapa u poststrukturalističko odbacivanje znanosti, objektivnosti i istine te postaje misliocem novog somatizma; od Foucaulta kao „ikone radikala“ i onog koji flertuje s ljevičarenjem, do Foucaulta koji krajem 1970-ih drži predavanja o neoliberalizmu, a marksizam smatra povijesno prevladanim, pretvarajući se u zagovornika konvencionalnog „ljudskopravaštva“. Dubinsku dimenziju Foucaultova mišljenja i djelovanja obilježava nietzscheovstvo (njegov „aristokratski radikalizam“), a u predavanjima o neoliberalizmu, pak, izostaje jasna kritika. Foucaultova retorički nekonformna misao ipak ostaje sadržajno konformna i savršeno usklađena s vladajućim mislima i trendovima njegova doba.
  • 10. rujna 2024. Zapadni kanon i kontrakanon: nedostatak historijsko-materijalističke analize u književnoj kritici U tekstu se razmatraju manjkavosti zapadnog "kanona" i alternativnog "kontrakanona" u književnoj kritici i teoriji. I dok konzervativni branitelji uspostavljenog zapadnog kanona konstruiraju sakralni status za zaslužne ''genije'' i ''velikane", produbljujući larpurlartističke pretpostavke o tobožnjoj autonomiji umjetnosti obrisanoj od svakog traga politike, ni kontrakanonska kritika koja je nastala zamahom tzv. Nove Ljevice ne usmjerava se na političko-ekonomske dinamike, već prije svega na jezik i tekst. Unutar radikalne književne kritike (poststrukturalizma, feminističke kritike inspirirane Lacanom, postmarksističke kritike itsl.), posebno mjesto zauzimaju postkolonijalna kritika i na njoj utemeljene subalterne studije, jer preispituju uspostavu zapadnog kanona na leđima imperijalizma i kolonijalizma. Međutim, i postkolonijalna učenja su ustrajala na tomu da marksistička tumačenja ne mogu obuhvatiti korporealnost života na Istoku. Na tragu marksističkog književnog kritičara Aijaza Ahmada i teoretičara Viveka Chibbera, tekst stoga kritički propituje i postkolonijalni pristup Edwarda Saida (i drugih).
  • 5. rujna 2024. Nema većeg Nijemca od Antinijemca Autor analizira tzv. „antinjemačku” frakciju njemačko-austrijske ljevice, koja se iz povijesnih i političkih razloga snažno zalaže za podršku Izraelu, što ju odvaja od globalne ljevice koja uglavnom podržava borbu za slobodnu Palestinu. Ova frakcija smatra njemački nacionalizam i antisemitizam duboko ukorijenjenim problemima germanofonih društava, a u anticionizmu vidi rizik antisemitizma, te svoje proizraelsko stajalište opravdava kao nužno u kontekstu povijesne odgovornosti Njemačke za Holokaust. Takav stav izaziva sukobe na lijevoj sceni u Njemačkoj i Austriji, pri čemu antinjemački ljevičari druge ljevičarske skupine smatraju regresivnima zbog njihove podrške Palestini.
  • 25. kolovoza 2024. Oteta revolucija i prepreke emancipaciji: Iran na ivici Knjiga „Iran on the Brink: Rising of Workers and Threats of War‟ („Iran na ivici: radnička pobuna i prijetnje ratom‟), napisana u koautorstvu Andreasa Malma i Shore Esmailian, donosi historijski pregled Irana kroz klasnu analizu i globalnu geopolitiku. Konkretna analiza historijskih događaja i radikalno-demokratskih tradicija prije svega pokazuje kako se od Iranske revolucije 1979., kao najmasovnije revolucije i radničke borbe u svjetskoj povijesti, došlo do uspostavljanja Islamske republike te zaoštravanja odnosa SAD-a i Izraela s Iranom. Zauzimajući značajno mjesto u „palestinskom pitanju‟, odnosima s Libanom i Irakom, ova historija je značajna i radi razumijevanja suvremene situacije, te daje orijentire za internacionalnu ljevicu koja bi solidarnost s iranskim narodom gradila u pravcu emancipacije.
  • 23. kolovoza 2024. Izraelska kampanja protiv palestinskih stabala masline Autorica u ovome članku razmatra izraelsko sustavno uklanjanje palestinskih stabala masline, koje značajno utječe na palestinsku ekonomiju i kulturu. Masline su ključne za životne prihode mnogih obitelji te simbol otpora i kulturnog identiteta. Osim što se stabla uklanjaju, priječi se i ograničava njihova ponovna sadnja, što dodatno pogoršava ekonomsku nesigurnost naroda Palestine. Unatoč naporima da se maslinici obnove, dugotrajni rast ovih stabala otežava njihov oporavak.
  • 21. kolovoza 2024. Novi iracionalizam Tekst se bavi iracionalizmom u filozofiji, znanosti, historiji i ideologiji 19. i 20. stoljeća, pokazujući kako ova struja ima duboko reakcionaran i defetistički karakter. Iracionalizam u filozofiji i društvenoj teoriji nije slučajna pojava. György Lukács mu je u „Razaranju uma‟ pristupao kao sastavnom djelu mišljenja i djelovanja u uvjetima imperijalizma i kapitalističke ekspanzije. Bellamy Foster se na tom tragu osvrće na ključne figure moderne i suvremene filozofije iracionalizma, osvjetljujući njihovu reakcionarnu i apologetsku funkciju. Pored potiskivanja marksističke teorije i analize, te indirektne apologetike kapitalističkih društvenih odnosa, u ovim učenjima pod maskom radikalne kritike krije se mistifikacija tih odnosa i zakriva potreba za prevladavanjem kapitalizma. Autor se zalaže za racionalno orijentirani pristup, koji nosi potencijal za promjenom i ukidanjem sistema zasnovanog na eksploataciji, dominaciji, otuđenju, uništenju životnog prostora, iscrpljivanju prirodnih bogatstava i sveukupnom podrivanju opstanka čovječanstva.
  • 28. lipnja 2024. Kada je kamera oružje? Osvrnuvši se na pobjednički dokumentarni film ovogodišnjeg Berlinaea No Other Land, u režiji palestinsko-izraelskog kolektiva, koji je nastajao prije eskalacije 7. listopada, prateći odnos dvojice prijatelja-filmaša i reflektirajući kroz njihov odnos nasilje izraelskog aparthejda, autorica polemički pristupa programatskoj ideji kamere kao oružja Treće kinematografije. Problematizirajući načine na koje danas cirkuliraju slike (kako arhivski, tako i novosnimljeni materijali) u audiovizualnom polju posredovanom novim medijima i tehnologijom, razmatra kako drukčije organizirati njihovu distribuciju da bi se umaknulo komodifikaciji i sačuvalo njihov društveno-transformativni potencijal.
  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve