Prosvjednici prijete “poplaviti sustav“ u borbi za klimatsku i planetarnu pravdu

Ove će jeseni pod parolom “Poplavimo sustav” (“Flood the System”) aktivisti širom Sjeverne Amerike organizirati niz prosvjeda i direktnih akcija. Na taj se način žele suprotstaviti “korijenskim uzrocima” ekološke i ekonomske krize: “kapitalizmu, bjelačkoj nadmoći, patrijarhatu i kolonijalizmu”. Očekuju da “bilo koji rezultati” UN-ovih klimatskih pregovora krajem godine “neće biti dostatni za smisleno rješavanje klimatske krize i osiguravanje pravde za većinu stanovništva svijeta”. Stoga im je cilj povezati borbe koje se odupiru tim korijenskim, sistemskim uzrocima globalne krize i pružiti otpor na lokalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini.

Organizacija Rising Tide North America poziva na masovne akcije ove jeseni s ciljem “zaustavljanja rada ekonomskih i političkih sustava koji ugrožavaju naš opstanak”.
Od katranskih pijesaka kanadske pokrajine Alberte preko luke u Seattleu do naselja koja se nalaze u zoni visokog rizika od eksplozija vlakova koji prevoze naftu, organizatori diljem Sjeverne Amerike pozivaju na “val otpora” ove jeseni, kojem je cilj “zaustaviti rad ekonomskih i političkih sustava koji ugrožavaju naš opstanak”.

Taj se “val otpora” organizira pod parolom “Poplavimo sustav” (“Flood the System”). Njega je u srijedu 20. svibnja najavila organizacija Rising Tide North America, koja je dio međunarodne mreže za klimatsku pravdu. Masovne akcije, najavljene za rujan i studeni, tempirane su tako da budu uvod UN-ovom summitu o klimatskim promjenama (COP21), koji će se održati u Parizu u studenom i prosincu.

Prava je meta daleko veća od bilo kojeg pojedinačnog događaja ili međunarodnog tijela. “Moramo se osloboditi korijenskih uzroka klimatskih promjena – kapitalizma, bjelačke nadmoći, patrijarhata i kolonijalizma. Ovi sustavi omogućuju dominaciju nad ljudima i Zemljom. Oni stavljaju dobitke elite ispred dobrobiti naših zajednica”

Organizatori kažu da ciljaju na taj međunarodni skup kako bi istaknuli što točno ne funkcionira. “Proces Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) kooptirali su elitni interesi i … bilo koji rezultati summita u Parizu neće biti dostatni za smisleno rješavanje klimatske krize i osiguravanje pravde za većinu stanovništva svijeta”, stoji u izjavi za medije.

No prava je meta daleko veća od bilo kojeg pojedinačnog događaja ili međunarodnog tijela. “Moramo se osloboditi korijenskih uzroka klimatskih promjena – kapitalizma, bjelačke nadmoći, patrijarhata i kolonijalizma”, piše ta organizacija u svom pozivu na akciju. “Ovi sustavi omogućuju dominaciju nad ljudima i Zemljom. Oni stavljaju dobitke elite ispred dobrobiti naših zajednica”.

Stoga će Flood the System provesti direktne akcije diljem Sjeverne Amerike u isto vrijeme kad se ljudi širom svijeta mobiliziraju i zahtijevaju značajnu promjenu na pregovorima u Parizu te ističu grassroots rješenja.

Sandy Nurse, organizatorica u podružnici Rising Tidea u New Yorku, izjavila je za Common Dreams da mreža poziva ljude da svoje aktivnosti isplaniraju na lokalnoj razini i da se koordiniraju regionalno i kontinentalno kroz vijeća predstavnika grupa (spokescouncils), koja se formiraju kada se grupe afiniteta okupe oko zajedničkog cilja. Nurse je rekla da, iako akcije još nisu predstavljene javnosti: “ima puno ideja. Grupe mogu blokirati vlakove koji prevoze naftu, mogu blokirati destruktivne aktivnosti povezane s fosilnim gorivima”.

Organizatori iz SAD-a i Kanade s grupama iz Meksika održavaju “inicijalne razgovore” o koordiniranim akcijama.

Ako prosuđujemo na temelju prethodnih akcija ovih grupa, Flood the System će privući veliku pažnju javnosti.

Podružnica Rising Tidea u Seattleu jedna je od organizacija koja stoji iza prošlotjednog niza direktnih akcija, na kopnu i na moru, kojima se prosvjedovalo protiv flote u vlasništvu korporacije Shell Oil-a koja je namijenjena crpljenju fosilnih goriva na Arktiku i stacionirana u luci Seattle.

Organizatori kažu da se Flood the System inspirira drugim pokretima, posebice onima “koje vode niskoplaćeni radnici, imigranti i zajednice koje se protive policijskoj brutalnosti”, a mnogi su organizatori Rising Tidea ili izravno uključeni u te borbe ili u savezništvu s njima

Povrh toga, mnogi od onih koji organiziraju Flood the System bili su uključeni u organiziranje prošlogodišnjeg Narodnog klimatskog marša (People’s Climate March) u New Yorku, kojem je prisustvovalo više od 400.000 ljudi i nakon kojega je uslijedio prosvjed i sit-in pod nazivom “Poplavimo Wall Street” (“Flood Wall Street”), na kojem je – u financijskoj četvrti donjeg Manhattana, središtu globalnog kapitalizma – sudjelovalo tisuće ljudi.

Organizatori kažu da se Flood the System inspirira drugim pokretima, posebice onima “koje vode niskoplaćeni radnici, imigranti i zajednice koje se protive policijskoj brutalnosti”, a mnogi su organizatori Rising Tidea ili izravno uključeni u te borbe ili u savezništvu s njima.

“Postoji jak dojam da se sada događa puno značajnih i osnažujućih stvari koje pokreću grassroots pokreti”, kaže Nurse. “Ljudi izražavaju ljutnju, izlaze na ulice. Pritom nisu ustrašeni i vrlo su aktivni na način koji je privukao pažnju i potaknuo maštu cijele zemlje i mnogih mjesta širom svijetu”.

“Zajednice koje su izravno pogođene crpljenjem fosilnih goriva snažno se odupiru tome”, u priopćenju je rekao Ahmed Gaya, organizator u podružnici Rising Tidea u Seattleu. “Od Seattlea preko Alberte do gorja Apalači, ljudi su se organizirali da bi se suprotstavili crpljenju i poduzimaju akcije da bi iskorijenili sustave koji uzrokuju krizu”.
S engleskog preveo Damjan Rajačić

Fotografija je preuzeta sa stranice Common Dreams (Foto: floodwallstreet.net) i prilagođena formi ikone.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.