Prosvjednici prijete “poplaviti sustav“ u borbi za klimatsku i planetarnu pravdu

Ove će jeseni pod parolom “Poplavimo sustav” (“Flood the System”) aktivisti širom Sjeverne Amerike organizirati niz prosvjeda i direktnih akcija. Na taj se način žele suprotstaviti “korijenskim uzrocima” ekološke i ekonomske krize: “kapitalizmu, bjelačkoj nadmoći, patrijarhatu i kolonijalizmu”. Očekuju da “bilo koji rezultati” UN-ovih klimatskih pregovora krajem godine “neće biti dostatni za smisleno rješavanje klimatske krize i osiguravanje pravde za većinu stanovništva svijeta”. Stoga im je cilj povezati borbe koje se odupiru tim korijenskim, sistemskim uzrocima globalne krize i pružiti otpor na lokalnoj, regionalnoj i kontinentalnoj razini.


Organizacija Rising Tide North America poziva na masovne akcije ove jeseni s ciljem “zaustavljanja rada ekonomskih i političkih sustava koji ugrožavaju naš opstanak”.


Od katranskih pijesaka kanadske pokrajine Alberte preko luke u Seattleu do naselja koja se nalaze u zoni visokog rizika od eksplozija vlakova koji prevoze naftu, organizatori diljem Sjeverne Amerike pozivaju na “val otpora” ove jeseni, kojem je cilj “zaustaviti rad ekonomskih i političkih sustava koji ugrožavaju naš opstanak”.

Taj se “val otpora” organizira pod parolom “Poplavimo sustav” (“Flood the System”). Njega je u srijedu 20. svibnja najavila organizacija Rising Tide North America, koja je dio međunarodne mreže za klimatsku pravdu. Masovne akcije, najavljene za rujan i studeni, tempirane su tako da budu uvod UN-ovom summitu o klimatskim promjenama (COP21), koji će se održati u Parizu u studenom i prosincu.
Prava je meta daleko veća od bilo kojeg pojedinačnog događaja ili međunarodnog tijela. “Moramo se osloboditi korijenskih uzroka klimatskih promjena – kapitalizma, bjelačke nadmoći, patrijarhata i kolonijalizma. Ovi sustavi omogućuju dominaciju nad ljudima i Zemljom. Oni stavljaju dobitke elite ispred dobrobiti naših zajednica”

Organizatori kažu da ciljaju na taj međunarodni skup kako bi istaknuli što točno ne funkcionira. “Proces Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama (UNFCCC) kooptirali su elitni interesi i … bilo koji rezultati summita u Parizu neće biti dostatni za smisleno rješavanje klimatske krize i osiguravanje pravde za većinu stanovništva svijeta”, stoji u izjavi za medije.

No prava je meta daleko veća od bilo kojeg pojedinačnog događaja ili međunarodnog tijela. “Moramo se osloboditi korijenskih uzroka klimatskih promjena – kapitalizma, bjelačke nadmoći, patrijarhata i kolonijalizma”, piše ta organizacija u svom pozivu na akciju. “Ovi sustavi omogućuju dominaciju nad ljudima i Zemljom. Oni stavljaju dobitke elite ispred dobrobiti naših zajednica”.

Stoga će Flood the System provesti direktne akcije diljem Sjeverne Amerike u isto vrijeme kad se ljudi širom svijeta mobiliziraju i zahtijevaju značajnu promjenu na pregovorima u Parizu te ističu grassroots rješenja.

Sandy Nurse, organizatorica u podružnici Rising Tidea u New Yorku, izjavila je za Common Dreams da mreža poziva ljude da svoje aktivnosti isplaniraju na lokalnoj razini i da se koordiniraju regionalno i kontinentalno kroz vijeća predstavnika grupa (spokescouncils), koja se formiraju kada se grupe afiniteta okupe oko zajedničkog cilja. Nurse je rekla da, iako akcije još nisu predstavljene javnosti: “ima puno ideja. Grupe mogu blokirati vlakove koji prevoze naftu, mogu blokirati destruktivne aktivnosti povezane s fosilnim gorivima”.

Organizatori iz SAD-a i Kanade s grupama iz Meksika održavaju “inicijalne razgovore” o koordiniranim akcijama.

Ako prosuđujemo na temelju prethodnih akcija ovih grupa, Flood the System će privući veliku pažnju javnosti.

Podružnica Rising Tidea u Seattleu jedna je od organizacija koja stoji iza prošlotjednog niza direktnih akcija, na kopnu i na moru, kojima se prosvjedovalo protiv flote u vlasništvu korporacije Shell Oil-a koja je namijenjena crpljenju fosilnih goriva na Arktiku i stacionirana u luci Seattle.
Organizatori kažu da se Flood the System inspirira drugim pokretima, posebice onima “koje vode niskoplaćeni radnici, imigranti i zajednice koje se protive policijskoj brutalnosti”, a mnogi su organizatori Rising Tidea ili izravno uključeni u te borbe ili u savezništvu s njima

Povrh toga, mnogi od onih koji organiziraju Flood the System bili su uključeni u organiziranje prošlogodišnjeg Narodnog klimatskog marša (People’s Climate March) u New Yorku, kojem je prisustvovalo više od 400.000 ljudi i nakon kojega je uslijedio prosvjed i sit-in pod nazivom “Poplavimo Wall Street” (“Flood Wall Street”), na kojem je – u financijskoj četvrti donjeg Manhattana, središtu globalnog kapitalizma – sudjelovalo tisuće ljudi.

Organizatori kažu da se Flood the System inspirira drugim pokretima, posebice onima “koje vode niskoplaćeni radnici, imigranti i zajednice koje se protive policijskoj brutalnosti”, a mnogi su organizatori Rising Tidea ili izravno uključeni u te borbe ili u savezništvu s njima.

“Postoji jak dojam da se sada događa puno značajnih i osnažujućih stvari koje pokreću grassroots pokreti”, kaže Nurse. “Ljudi izražavaju ljutnju, izlaze na ulice. Pritom nisu ustrašeni i vrlo su aktivni na način koji je privukao pažnju i potaknuo maštu cijele zemlje i mnogih mjesta širom svijetu”.

“Zajednice koje su izravno pogođene crpljenjem fosilnih goriva snažno se odupiru tome”, u priopćenju je rekao Ahmed Gaya, organizator u podružnici Rising Tidea u Seattleu. “Od Seattlea preko Alberte do gorja Apalači, ljudi su se organizirali da bi se suprotstavili crpljenju i poduzimaju akcije da bi iskorijenili sustave koji uzrokuju krizu”.


S engleskog preveo Damjan Rajačić



Fotografija je preuzeta sa stranice Common Dreams (Foto: floodwallstreet.net) i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 9. svibnja 2024. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju četvrti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja, rasprave i radionice kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 26. svibnja 2024. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 3. do 9. lipnja 2024. Vidimo se!
  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 5. prosinca 2023. Čekaonica za detranziciju Medicinska i pravna tranzicija kompleksni su i dugotrajni procesi, čak i kada nisu predmet legislativnih napada diljem svijeta. Uz dijagnozu, neki od preduvjeta za zakonsko priznanje roda u brojnim su zemljama još uvijek prisilni razvod braka i sterilizacija. Pored niza birokratskih zavrzlama, nerijetko podrazumijevaju i beskonačne liste čekanja. Jaz između transmedikalističke perspektive i borbe za pravo na samoodređenje roda mogao bi navesti na propitivanje primjera drugačijih tranzicijskih modela, koji usmjeravaju borbu izvan skučenih okvira trenutnih rasprava i spinova.
  • 4. prosinca 2023. Psihologija kao potiskivanje politike, teorije i psihoanalize Emocije, afekti i mentalni fenomeni ujedno su društvene i kulturne prakse, ali njihova sveopća psihologizacija i privatizacija gura ih u polje koje je omeđeno kao individualno i kojem se pretežno pristupa kroz psihološka razvrstavanja i tipologizacije. Pritom se određeni psihološki pristupi nameću kao dominantni, dok se drugi istiskuju kao nepoželjni (posebice psihoanaliza). Kada se psihologija prelije i na druga društvena polja, te nastoji biti zamjena za teoriju i politiku, onda i psihologizirani aktivizam klizi u prikrivanje političke i teorijske impotencije, nerazumijevanja, neznanja i dezorganiziranosti, a kolektivno djelovanje brka se s kvazi-kolektivnom praksom razmjene osobnih iskustava. Prikriva se i ključni ulog psihologije i psihoterapije u reprodukciji kapitalizma, osobito kroz biznis temeljen na obećanju „popravljanja“ psihe, a onda i radnih tijela, te uvećanju njihove funkcionalnosti, a onda i produktivnosti. Psihologija i psihoterapija ipak ne mogu nadomjestiti posvećeno političko djelovanje i rigoroznu teorijsku proizvodnju. Ljevica bi brigu o mentalnom zdravlju prvenstveno trebala usmjeriti u borbu za podruštvljenje zdravstva i institucija mentalne skrbi koje će biti dostupne svima.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve