Poziv na tribinu: Zajednički odozdo: perspektiva solidarnog povezivanja LGBT i radničkog pokreta

U utorak, 23. lipnja 2015., s početkom u 20:30 sati (vrata: 20h), u sklopu Filmskih večeri u Močvari u suorganizaciji s Udruženjem za razvoj kulture “URK”, ZG Prideom i organizacijom BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), održat će se rasprava o mogućnostima povezivanja LGBT i radničkog pokreta uz dokumentarac “All out! Dancing in Dulais” koji tematizira solidarnost između londonske LGBT zajednice i velških rudara tijekom velikog rudarskog štrajka osamdesetih godina. O zajedničkim pitanjima na kojima danas mogu surađivati LGBT i radnički pokret govorit će i raspravljati gosti tribine Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata, Nikola Zdunić iz Organizacijskog odbora Povorke ponosa te Sara Lalić iz Centra za mirovne studije.


FILMSKE VEČERI U MOČVARI


Zajednički odozdo: perspektiva solidarnog povezivanja LGBT i radničkog pokreta



UTORAK 23.06.2015. • VRATA 20:00 • POČETAK 20:30 • UPAD 0 KN

Klub Močvara, Trnjanski nasip bb, 10000 Zagreb, Croatia


Gosti: MIJAT STANIĆ (Nezavisni cestarski sindikat, Zagreb), NIKOLA ZDUNIĆ (Organizacijski odbor Povorke ponosa, Zagreb), SARA LALIĆ (Centar za mirovne studije, Zagreb).

Moderatorica: JELENA MILOŠ (BRID/Pravo na grad, Zagreb).

U sklopu Filmskih večeri u Močvari nastavljamo raspravu o mogućnostima povezivanja LGBT i radničkog pokreta uz dokumentarac “All out! Dancing in Dulais” koji tematizira solidarnost između londonske LGBT zajednice i velških rudara tijekom velikog rudarskog štrajka osamdesetih godina. Snimljen kamerom aktivističke skupine “Lesbians and gays support the miners”, film donosi autentične iskaze protagonista koji svjedoče o dojmljivoj solidarnosti, zajedničkim akcijama i trajnom povezivanju dviju naizgled sasvim različitih grupa.

Je li takvo povezivanje i danas moguće i koja su to zajednička pitanja na kojima danas mogu surađivati LGBT i radnički pokret komentirat će gosti tribine: Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata, Nikola Zdunić iz Organizacijskog odbora Povorke ponosa te Sara Lalić iz Centra za mirovne studije. Na tribini ćemo razgovarati o konkretnim modelima suradnje, potrebnim koracima da bi se ona ostvarila i načinima na koje bi se mogla realizirati u bliskoj budućnosti. Navratite na filmsko-aktivističku večer u Močvari i pridružite nam se u diskusiji!

Filmske večeri i tribinu su zajedničkim snagama organizirali Udruženje za razvoj kulture “URK”, klub Močvara, ZG pride i organizacija BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju).

Web organizacija:

www.mochvara.hr (Močvara)






Fotografija je preuzeta sa stranice jasam.hr i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek "Iole ozbiljnija i ambicioznija politička analiza, za koju Juričan nema interesa, a sudeći po dosadašnjem višegodišnjem radu, ni kompetencija, pokušala bi se barem pomaknuti od paušalnih generalizacija i iskaza poput „ljudi su mala smeća koja vole korupciju“. Savjestan politički pristup nastojao bi barem saznati zašto su ljudi egzistencijalno prisiljeni pristajati na koruptivne aranžmane, čak i kada su očito usmjereni protiv njihovih vlastitih interesa; o kojim je mrežama političke moći riječ te kako politički i društveni establishment na to odgovara."
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? "Strukturnim određenjem klasa se više objašnjava, istorijsko-sociologističkim određenjem klasa se više opisuje. Prema strukturnom određenju klasni položaj konstituira se bez obzira jesu li klasni akteri*ke uopće svjesni koji i kakav je to položaj, dok istorijsko-sociologističko određenje upućuje na to da može da postoji svijest o klasi ili neko iskustvo klase. Strukturnim određenjem objašnjavaju se logika i anatomija funkcioniranja sistema proizvodnje, stoga je riječ o „trajnijoj“ klasnoj konfiguraciji kojom se objašnjava specifičnost kapitalističkog sistema proizvodnje, dok istorijski pristup klasi opisuje kontingentna i promenjiva klasna grupisanja koja se odvijaju u kapitalizmu zajedno sa drugim odnosima dominacije, podčinjavanja i discipliniranja."
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ika pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.
  • 27. prosinca 2020. Neoliberalna država globalnog Juga (1): kako je kulturni nacionalizam pobijedio sekularni Prvi u nizu tekstova o globalnom Jugu nastao je kao bilješka za pripremu razgovora s teoretičarkom Radhikom Desai, koji se ove godine održao u sklopu Subversive festivala, a u njemu ćemo na primjeru Indije prikazati politički obrat između sekularnog i kulturnog nacionalizma, što je tema kojom se Desai bavila u svojim publikacijama u jeku dolaska na vlast BJP-a u Indiji i rasta Hindutve kao fundamentalističkog društvenog pokreta u Indiji.
  • 27. prosinca 2020. Biopolitika kao kritika „nove normalnosti“ "Uvođenje demokracije u raspravu o biopolitici, kako to čini Sotiris, svakako je potez u pravom smjeru, osobito u svjetlu činjenice da je Foucault prethodno formulirao neka biopolitička pitanja bez detaljne razrade filozofije biopolitike. To otvara mogućnost daljnjeg istraživanja u tom smjeru, ali istovremeno nas vraća na uvjetno rečeno stara pitanja epistemologije i političke teorije. Mnogi primjeri intelektualnog debakla u doba pandemije COVID-19 ukazuju da nedomišljenost temeljnih pretpostavki u kombinaciji s nedostatkom specifičnih znanja jamči intelektualnu regresiju. Teorijska i politička budućnost demokratske biopolitike u značajnoj mjeri ovisi o izbjegavanju uočenih zamki."
  • 20. prosinca 2020. Filipini: paralelne strukture u džunglama Na Filipinima i dalje traje jedan od najdugotrajnijih svjetskih revolucionarnih ustanaka, a uz nepoštivanje radničkih prava u zadnje vrijeme pojačana je i nasilna eksproprijacija zemlje autohtonih naroda, kao i ubojstva boraca i borkinja za zaštitu njihovih prava, te okolišnih aktivista. Kako komunistički gerilci opstaju u žrvnju između domaće fašistoidne vlasti Rodriga Dutertea i interesa stranih korporacija?
  • 20. prosinca 2020. „Budimo odgovorni_e“ Drugi val epidemije COVID-19 vladajuća garnitura u Sloveniji dočekala je uz prepune, neadekvatno opremljene bolnice i domove za starije, te istrage povezane uz indicije o korupciji pri nabavama maski i respiratora. Sve navedeno svjedoči o antisocijalnim politikama vlade i posljedica je višedesetljetne privatizacije zdravstvenog sustava, a nastavlja se kroz nove modele koncesija i privatizacija elemenata javne sfere. Autorica teksta, ujedno radnica visokoobrazovne ustanove, upozorava na licemjerni pristup ministarstva zdravstva, koje devet mjeseci nakon početka pandemije upućuje prosvjetnim radnicima i radnicama notu u kojoj se kroz opća mjesta objašnjava kako stati na kraj tobožnjoj neodgovornosti mladeži kao glavnom faktoru transmisije virusa.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve