Katerina Duda: Alternativni turistički vodič: “Zagreb: turisti, trgovine, terase trgovi – Od trga Europe do nacionalne riznice”, 16.-31.8.2015.

U sklopu UrbanFestivala, festivala umjetničkih intervencija u javnom prostoru koje istražuju svoj prostorni kontekst i društvene procese koji ga proizvode, od 16.-31. kolovoza svaki dan s početkom u 18h na Trgu Europe popratite alternativni turistički vodič “Zagreb: turisti, trgovine, terase trgovi – Od trga Europe do nacionalne riznice” kojim Katerina Duda propituje javnu funkciju prostora tako da u šetnji kroz sedam trgova užeg centra komentira transformaciju Zagreba izazvanu jačanjem turizma: “Prolazeći uskim prolazom koji su nam ostavile otvorene terase, kroz praktički nepostojeće trgove, možemo postaviti pitanje gdje je tu javni prostor na kojem možemo participirati svi, bez obzira na rod, dob ili klasu; prostor koji pruža različite sadržaje i omogućuje različite načine korištenja. Na kraju, čiji je centar grada?”



Katerina Duda za UrbanFestival13:

“Zagreb: turisti, trgovine, terase, trgovi”

alternativni turistički vodič


*svaki dan od 16. do 31.8.2015. s početkom u 18h na Trgu Europe*


“Zagreb: turisti, trgovine, terase trgovi – Od trga Europe do nacionalne riznice” u formi vodiča kroz sedam trgova užeg centra komentira transformaciju Zagreba izazvanu jačanjem turizma. Alternativni turistički vodič, namijenjen prije svega stanovnicima Zagreba, dostupan je online, a umjetnica će ga u periodu od 16. do 31. kolovoza svakodnevno dijeliti na izabranim trgovima svaki dan počevši na Trgu Europe u 18 h. Svi zainteresirani pozvani su da u navedenom periodu dođu po svoj primjerak, prošeću rutom iz vodiča, razgovaraju s umjetnicom o javnom prostoru centra grada i podijele svoje viđenje turističkih transformacija.

“Šetnju gradom namijenjenu njegovim stanovnicima usmjeravam prema trgovima u centru grada. Fiktivnu turu po trgovima koji na iskustvenoj razini “prepričavaju” odnos turizma i grada sažimam na prospekte koji estetikom podsjećaju na turističke publikacije. Prospekte dijelim na trgovima, ponovno koristeći motive promotora masovnog turizma, a sama akcija je podloga za istraživanje i povod za razgovor s prolaznicima, stanovnicima grada.

Prolazeći uskim prolazom koji su nam ostavile otvorene terase, kroz praktički nepostojeće trgove, možemo postaviti pitanje gdje je tu javni prostor na kojem možemo participirati svi, bez obzira na rod, dob ili klasu; prostor koji pruža različite sadržaje i omogućuje različite načine korištenja. Na kraju, čiji je centar grada?” (KD)

UrbanFestival je festival umjetničkih intervencija u javnom prostoru koje istražuju svoj prostorni kontekst i društvene procese koji ga proizvode.

organizator: [BLOK]

kustosice: Ivana Hanaček i Ana Kutleša

donatori:

Austrijski kulturni forum
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske
Zaklada Kultura nova
Ured za obrazovanje, kulturu i šport Grada Zagreba

BLOK je korisnik institucionalne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.


medijski pokrovitelj:
kulturpunkt.hr




Vezani članci

  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve