Mreža emancipacije E-net: Reagiranje zbog napada na kolegu Hrvoja Šimičevića

Mreža emancipacije E-net osuđuje napad na kolegu novinara Hrvoja Šimićevića u srijedu navečer u Rijeci nakon dokumentarne predstave „Drugi rat“. Naglašavamo iznimno lošu reakciju policije koja je kao nadležni organ propustila adekvatno osigurati događaj, te neprihvatljivo podizanje tenzija u medijima: “Pridružujemo se Hrvatskom novinarskom društvu u strogoj osudi medija koji su uoči ove antiratne predstave neizravno pozvali na nasilje, nazivajući je „Kontra-Olujom“ – Slobodnu Dalmaciju, koja je skovala ovaj manipulativan i netočan naziv, a onda i one koji su ga nastavili koristiti, posve ignorirajući sadržaj predstave te svjesno potičući nesnošljivost. Rezultat ovakvog podizanja tenzija u užarenoj atmosferi uoči vojnog mimohoda i godišnjice početka vojno-redarstvene akcije „Oluja“, na žalost, ovaj put je napad na našega kolegu i ostale gledatelje predstave, čiji je jedini zločin što su pokazali interes za civilne žrtve rata.”




Izvor: Index.hr

Mreža emancipacije E-net
reagiranje zbog napada na kolegu Hrvoja Šimičevića

– medijima –


Mreža emancipacije E-net zgrožena je napadom na kolegu Hrvoja Šimičevića, novinara portala Lupiga.com, u srijedu navečer u Rijeci nakon dokumentarne predstave „Drugi rat“, koja je održana u HNK-u Ivana pl. Zajca. Na njega je, kao i na još nekoliko gledatelja predstave, u divljačkom pohodu fizički nasrnulo više osoba, koje je policija tek djelomično identificirala.

Izražavamo zabrinutost ponašanjem policije, koja je prilikom incidenta, ali i tijekom cijelog popodneva, besposleno gledala kako skupina nasilnika s istaknutom neofašističkom insignijom vrijeđa, prijeti i otvoreno fašistički pozdravlja građane na ulazu u HNK te u neposrednoj blizini kazališta.

Ovo nije prvi put da se ovakve scene viđaju na događajima koji se bave kulturom sjećanja i pomirenja te smatramo da je propust osiguranja ovog skupa rezultat pomanjkanja volje da se ovakvi događaji efikasno spriječe. Pritom naglašavamo da se pojedinci opetovano pojavljuju kao protagonisti sličnih verbalnih napada, nerijetko bez ikakvih kazneno-pravnih posljedica.

Pridružujemo se Hrvatskom novinarskom društvu u strogoj osudi medija koji su uoči ove antiratne predstave neizravno pozvali na nasilje, nazivajući je „Kontra-Olujom“ – Slobodnu Dalmaciju, koja je skovala ovaj manipulativan i netočan naziv, a onda i one koji su ga nastavili koristiti, posve ignorirajući sadržaj predstave te svjesno potičući nesnošljivost.

Rezultat ovakvog podizanja tenzija u užarenoj atmosferi uoči vojnog mimohoda i godišnjice početka vojno-redarstvene akcije „Oluja“, na žalost, ovaj put je napad na našega kolegu i ostale gledatelje predstave, čiji je jedini zločin što su pokazali interes za civilne žrtve rata.

Podsjećamo da je novinarima među ostalim dužnost braniti ljudska prava, dostojanstvo i slobode te da im je zajamčeno slobodno izražavanje u obavljanju njihova posla. Napad na novinara Šimičevića stoga smatramo najgrubljim kršenjem te slobode.


Zagreb, 7. kolovoza 2015.


Mreža emancipacije E-net/ Lupiga.com, Forum.tm, Le Monde diplomatique, Tris.com.hr, Crol.hr, Slobodni Filozofski, Zarez, Prosvjeta, Radio student, Nepokoreni grad i Radio 808






Fotografija napada preuzeta je sa snimke koju je objavio Index.hr i prilagođena formi ikone.




Vezani članci

  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve