Reagiranje zbog napada na kolegu Hrvoja Šimičevića

Mreža emancipacije E-net osuđuje napad na kolegu novinara Hrvoja Šimićevića u srijedu navečer u Rijeci nakon dokumentarne predstave „Drugi rat“. Naglašavamo iznimno lošu reakciju policije koja je kao nadležni organ propustila adekvatno osigurati događaj, te neprihvatljivo podizanje tenzija u medijima: “Pridružujemo se Hrvatskom novinarskom društvu u strogoj osudi medija koji su uoči ove antiratne predstave neizravno pozvali na nasilje, nazivajući je „Kontra-Olujom“ – Slobodnu Dalmaciju, koja je skovala ovaj manipulativan i netočan naziv, a onda i one koji su ga nastavili koristiti, posve ignorirajući sadržaj predstave te svjesno potičući nesnošljivost. Rezultat ovakvog podizanja tenzija u užarenoj atmosferi uoči vojnog mimohoda i godišnjice početka vojno-redarstvene akcije „Oluja“, na žalost, ovaj put je napad na našega kolegu i ostale gledatelje predstave, čiji je jedini zločin što su pokazali interes za civilne žrtve rata.”




Izvor: Index.hr

Mreža emancipacije E-net
reagiranje zbog napada na kolegu Hrvoja Šimičevića

– medijima –


Mreža emancipacije E-net zgrožena je napadom na kolegu Hrvoja Šimičevića, novinara portala Lupiga.com, u srijedu navečer u Rijeci nakon dokumentarne predstave „Drugi rat“, koja je održana u HNK-u Ivana pl. Zajca. Na njega je, kao i na još nekoliko gledatelja predstave, u divljačkom pohodu fizički nasrnulo više osoba, koje je policija tek djelomično identificirala.

Izražavamo zabrinutost ponašanjem policije, koja je prilikom incidenta, ali i tijekom cijelog popodneva, besposleno gledala kako skupina nasilnika s istaknutom neofašističkom insignijom vrijeđa, prijeti i otvoreno fašistički pozdravlja građane na ulazu u HNK te u neposrednoj blizini kazališta.

Ovo nije prvi put da se ovakve scene viđaju na događajima koji se bave kulturom sjećanja i pomirenja te smatramo da je propust osiguranja ovog skupa rezultat pomanjkanja volje da se ovakvi događaji efikasno spriječe. Pritom naglašavamo da se pojedinci opetovano pojavljuju kao protagonisti sličnih verbalnih napada, nerijetko bez ikakvih kazneno-pravnih posljedica.

Pridružujemo se Hrvatskom novinarskom društvu u strogoj osudi medija koji su uoči ove antiratne predstave neizravno pozvali na nasilje, nazivajući je „Kontra-Olujom“ – Slobodnu Dalmaciju, koja je skovala ovaj manipulativan i netočan naziv, a onda i one koji su ga nastavili koristiti, posve ignorirajući sadržaj predstave te svjesno potičući nesnošljivost.

Rezultat ovakvog podizanja tenzija u užarenoj atmosferi uoči vojnog mimohoda i godišnjice početka vojno-redarstvene akcije „Oluja“, na žalost, ovaj put je napad na našega kolegu i ostale gledatelje predstave, čiji je jedini zločin što su pokazali interes za civilne žrtve rata.

Podsjećamo da je novinarima među ostalim dužnost braniti ljudska prava, dostojanstvo i slobode te da im je zajamčeno slobodno izražavanje u obavljanju njihova posla. Napad na novinara Šimičevića stoga smatramo najgrubljim kršenjem te slobode.


Zagreb, 7. kolovoza 2015.


Mreža emancipacije E-net/ Lupiga.com, Forum.tm, Le Monde diplomatique, Tris.com.hr, Crol.hr, Slobodni Filozofski, Zarez, Prosvjeta, Radio student, Nepokoreni grad i Radio 808






Fotografija napada preuzeta je sa snimke koju je objavio Index.hr i prilagođena formi ikone.




Vezani članci

  • 31. prosinca 2019. Jugoslavija nije Galsko selo U javnim istupima kojima je cilj afirmacija antifašističkih vrijednosti i Narodnooslobodilačke borbe nerijetko imamo prilike čuti floskule koje prenaglašavaju posebnosti jugoslavenskog partizanskog pokreta. „Partizani su se oslobodili sami“ ili „Jugoslavija je bila jedina oslobođena država u okupiranoj Europi“ najčešće su formulacije ovakvih dezinformacija, a društvenim mrežama kruži i netočna karta koja ih potkrepljuje. Nasuprot takvim tvrdnjama, povijesna je činjenica da su domaći partizani mogli računati na solidarnost i konkretnu pomoć iz drugih zemalja i nikada nisu djelovali posve sami. Negacijom emancipatornih borbi širom svijeta ne činimo uslugu antirevizionističkim naporima u vlastitom dvorištu.
  • 31. prosinca 2019. O diferenciranom jedinstvu prirode i društva "Prije svega, nužno je da razumijemo na koji se način akumulacija kapitala historijski odvija kroz mrežu života, a ne na mreži života, kako se to uglavnom tumači. Priroda nije samo stvar, odnosno resurs ili, u slučaju ljudske prirode, izvor neplaćenog ili najamnog rada. Na djelu je puno aktivniji i dinamičniji proces. Kapitalizam prolazi kroz mrežu života i sudjeluje u stvaranju prirode, dok istovremeno mreža života prolazi kroz kapitalizam i oblikuje ga. Radi se o koprodukciji."
  • 31. prosinca 2019. Spašavanje klase od kulturnog zaokreta "Ako se cjelokupno društveno djelovanje fokusira na značenje, prijeti li materijalističkom razmatranju klase propast? Čini se da veliki broj, ako ne i većina društvenih teoretičarki i teoretičara smatra da je tome tako, te da su napustili strukturnu teoriju klase u prilog teoriji koja klasu predstavlja kao kulturni konstrukt. Ovaj rad pokazuje da je moguće prihvatiti temeljne uvide kulturnog zaokreta, istovremeno uvažavajući materijalističku teoriju klasne strukture i klasne formacije."
  • 31. prosinca 2019. Socijalni transferi na udaru fiskalnog konzervativizma U kontekstu jačanja privatizacijskih tendencija u sustavu primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj i zemljama regije, donosimo intervju iz studenog 2017. godine s filozofom, aktivistom i članom kolektiva Gerusija, drugom i suborcem Ivanom Radenkovićem. Razgovarali smo o posljedicama komercijalizacije državnog apotekarskog sektora u Srbiji na dostupnost lijekova i farmaceutskih usluga te načinima na koje se restriktivna fiskalna politika srpskih vlada odrazila na sustav javnog zdravstva i ostalih socijalnih usluga.
  • 31. prosinca 2019. Seksualni rad nasuprot rada "Prepoznati seksualni rad kao rad za neke je liberalni čin koji se izjednačava s trgovanjem tijelima. Protivno takvoj, pogrešnoj ideji, Morgane Merteuil predlaže razmatranje seksualnog rada kao jednog aspekta reproduktivnog rada radne snage i uspostavlja poveznice koje ujedinjuju kapitalističku proizvodnju, eksploataciju najamnog rada i opresiju nad ženama. Ona zorno prikazuje kako je borba seksualnih radnica moćna poluga koja dovodi u pitanje rad u njegovoj cjelini, te kako represija putem seksualnog rada nije ništa drugo doli oruđe klasne dominacije u internacionalnoj (rasističkoj) podjeli rada i stigmatizaciji prostitutke, koje hrani patrijarhat." Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Ane Mrnarević u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 2019, uz mentorstvo dr. sc. Maje Solar.
  • 31. prosinca 2019. Foucault i revizija liberalizma "Foucaultova predavanja o liberalizmu i neoliberalizmu nisu teorijska slijepa ulica (poput njegovih ranijih eksperimentiranja s arheologijom znanja), dok nam produbljena historijska obrada, proizašla iz drugog vala recepcije, omogućuje da idemo onkraj samog Foucaulta, do ključnih pitanja za suvremenu ljevicu."
  • 31. prosinca 2019. Protiv recikliranja "Individualno recikliranje samo po sebi jednostavno nije dovoljno za spas planeta. Čak i najrevnosniji i najodgovorniji reciklatori, moderne Susan Spotlesses, suočavaju se sa strukturnim preprekama pri smanjivanju svojeg otpadnog otiska. Čak i ako smo svi Susan Spotlesses i sustavi za recikliranje rade besprijekorno, sredstva za proizvodnju američkog industrijskog kapitalizma i dalje će beskonačno generirati otpad koji će sudjelovati u procesu proizvodnje."
  • 31. prosinca 2019. Kurdsko pitanje nekada i danas "Politički kaos koji u posljednje vrijeme dominira Bliskim Istokom izražava se, između ostalog, i nasilnom reaktualizacijom kurdskog pitanja. Kako analizirati opseg kurdskih težnji za autonomijom, neovisnošću i jedinstvom u ovim novim uvjetima? Možemo li analizom zaključiti da ove težnje moraju podržati sve demokratske i progresivne snage u regiji i svijetu?"
  • 31. prosinca 2019. Ekosocijalizam ili klimatski barbarizam "U situaciji degradiranja osnovnih materijalnih preduvjeta za uspostavu održivog i pravednog postkapitalističkog društva, socijalistička ljevica mora redefinirati svoj odnos s prirodom i neljudskim životinjama, te u skladu s time i količinu, ali i sadržaj potrošnje. Istovremeno treba imati u vidu da je zahtjev za univerzalnošću različitih – radničkih, ekoloških, antiimperijalističkih, feminističkih, queer, antirasnih, antispecističkih – borbi otvorio politički prostor za osmišljavanje komunističke alternative kao jedinog pravog i održivog rješenja trenutne ekološke krize."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve