Reagiranje zbog napada na kolegu Hrvoja Šimičevića

Mreža emancipacije E-net osuđuje napad na kolegu novinara Hrvoja Šimićevića u srijedu navečer u Rijeci nakon dokumentarne predstave „Drugi rat“. Naglašavamo iznimno lošu reakciju policije koja je kao nadležni organ propustila adekvatno osigurati događaj, te neprihvatljivo podizanje tenzija u medijima: “Pridružujemo se Hrvatskom novinarskom društvu u strogoj osudi medija koji su uoči ove antiratne predstave neizravno pozvali na nasilje, nazivajući je „Kontra-Olujom“ – Slobodnu Dalmaciju, koja je skovala ovaj manipulativan i netočan naziv, a onda i one koji su ga nastavili koristiti, posve ignorirajući sadržaj predstave te svjesno potičući nesnošljivost. Rezultat ovakvog podizanja tenzija u užarenoj atmosferi uoči vojnog mimohoda i godišnjice početka vojno-redarstvene akcije „Oluja“, na žalost, ovaj put je napad na našega kolegu i ostale gledatelje predstave, čiji je jedini zločin što su pokazali interes za civilne žrtve rata.”




Izvor: Index.hr

Mreža emancipacije E-net
reagiranje zbog napada na kolegu Hrvoja Šimičevića

– medijima –


Mreža emancipacije E-net zgrožena je napadom na kolegu Hrvoja Šimičevića, novinara portala Lupiga.com, u srijedu navečer u Rijeci nakon dokumentarne predstave „Drugi rat“, koja je održana u HNK-u Ivana pl. Zajca. Na njega je, kao i na još nekoliko gledatelja predstave, u divljačkom pohodu fizički nasrnulo više osoba, koje je policija tek djelomično identificirala.

Izražavamo zabrinutost ponašanjem policije, koja je prilikom incidenta, ali i tijekom cijelog popodneva, besposleno gledala kako skupina nasilnika s istaknutom neofašističkom insignijom vrijeđa, prijeti i otvoreno fašistički pozdravlja građane na ulazu u HNK te u neposrednoj blizini kazališta.

Ovo nije prvi put da se ovakve scene viđaju na događajima koji se bave kulturom sjećanja i pomirenja te smatramo da je propust osiguranja ovog skupa rezultat pomanjkanja volje da se ovakvi događaji efikasno spriječe. Pritom naglašavamo da se pojedinci opetovano pojavljuju kao protagonisti sličnih verbalnih napada, nerijetko bez ikakvih kazneno-pravnih posljedica.

Pridružujemo se Hrvatskom novinarskom društvu u strogoj osudi medija koji su uoči ove antiratne predstave neizravno pozvali na nasilje, nazivajući je „Kontra-Olujom“ – Slobodnu Dalmaciju, koja je skovala ovaj manipulativan i netočan naziv, a onda i one koji su ga nastavili koristiti, posve ignorirajući sadržaj predstave te svjesno potičući nesnošljivost.

Rezultat ovakvog podizanja tenzija u užarenoj atmosferi uoči vojnog mimohoda i godišnjice početka vojno-redarstvene akcije „Oluja“, na žalost, ovaj put je napad na našega kolegu i ostale gledatelje predstave, čiji je jedini zločin što su pokazali interes za civilne žrtve rata.

Podsjećamo da je novinarima među ostalim dužnost braniti ljudska prava, dostojanstvo i slobode te da im je zajamčeno slobodno izražavanje u obavljanju njihova posla. Napad na novinara Šimičevića stoga smatramo najgrubljim kršenjem te slobode.


Zagreb, 7. kolovoza 2015.


Mreža emancipacije E-net/ Lupiga.com, Forum.tm, Le Monde diplomatique, Tris.com.hr, Crol.hr, Slobodni Filozofski, Zarez, Prosvjeta, Radio student, Nepokoreni grad i Radio 808






Fotografija napada preuzeta je sa snimke koju je objavio Index.hr i prilagođena formi ikone.




Vezani članci

  • 16. prosinca 2018. O kulturnom radu, njegovom globalnom karakteru i lokalnom aspektu Kako stoji u Strateškom planu Ministarstva Kulture RH za 2019-2021, država trenutno subvencionira socijalne doprinose za 9,58 posto samostalnih umjetnika_ca, odnosno samo 1349 osoba. Nadalje, plan je ne povećavati broj samostalnih umjetnika_ca, te ih definirati kao one „koji su ostvarili izniman doprinos hrvatskoj kulturi i umjetnosti“. Što sa svima ostalima koji djeluju u iznimno prekariziranom sektoru kulture? O strukturnim preprekama koje onemogućavaju nadilaženje individualizacije i atomiziranosti kulturnog radništva pročitajte u tekstu Maria Kikaša.
  • 14. prosinca 2018. Duh fašizma pušten je iz boce Unutar globalnog konteksta aktualne socioekonomske krize, višedesetljetna praksa neobuzdanog historijskog revizionizma poprima, iz inicijalno proliberalnog, sve otvoreniji profašistički karakter. Nakon sramežljivih inicijativa za tzv. nacionalnom pomirbom u 80-ima, te tranzicijskog zagovaranja rehabilitacije lokalnih fašista kroz fokusiranje na poslijeratna ubijanja, u Sloveniji su se prakse komemoracija ubijanja fašističkih kolaboracionista posljednjih godina intenzivirale i kvalitativno zaoštrile, počevši s onom u čast lokalnih fašista poginulih tijekom samog Drugog svjetskog rata u borbi protiv slovenskih partizana u Grahovu. U nastavku donosimo isječak iz nadolazeće knjige Gala Kirna The Partisan Counter Archive.
  • 29. studenoga 2018. Fašisti pogoduju rastu dionica Međuratni europski fašizam bio je odgovor tradicionalnih elita i njihovih saveznika iz redova srednjih klasa na rastuću snagu eksploatiranih radničkih masa. Kako bi se suzbila mogućnost pružanja otpora neoliberalizmu, koji je u prethodnom desetljeću doveo do velike krize te pokazao svoje pravo lice čak i onima koji su polagali nade u njegov eventualni uspjeh, povijest se ponavlja i dolazi do ustoličenja autoritarnih prokapitalističkih političkih opcija, na koje prigodno reagiraju i tržišta dionica. Pročitajte komentar ekonomista Douga Henwooda.
  • 28. studenoga 2018. Platforma za novu politiku U listopadu ove godine u Tbilisiju u Gruziji održan je New Politics in Post-Socialist Europe and the Former Soviet Union, prvi sastanak progresivnih lijevih organizacija, partija i kolektiva iz zemalja Jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza s ciljem stvaranja platforme za drukčiju politiku. Pročitajte izvještaj Andreje Gregorine, jedne od govornica na panelu „Autoritativne tendencije, biopolitika i politička ekologija reprodukcije“, na kojem se iz feminističko-materijalističke perspektive raspravljalo o strategijama otpora protiv konzervativnih pokreta i inicijativa u zemljama Jugoistočne Europe te bivšeg Sovjetskog Saveza.
  • 26. studenoga 2018. Starija generacija – dežurni krivci Nakon raspada Jugoslavije, s početkom deindustrijalizacije, masovni odlazak u prijevremene mirovine korišten je kao mjera za ublažavanje mogućnosti širokih socijalnih prosvjeda. Istovremeno su mnoge starije osobe na prostoru Istočne Njemačke i Poljske, poglavito žene, prihvatile opciju prijevremenog umirovljenja kako bi uslijed propadanja sustava javnih vrtića pomogle svojoj djeci u skrbi o unučadi. Uslijed sve jačih neoliberalnih pritisaka na socijalnu državu, danas se umirovljenike općenito prikazuje kao teret društva, a one koji su odabrali opciju prijevremenog umirovljenja optužuje da je njihova lijenost i nesmotrenost dovela do neodrživosti javnog mirovinskog sustava. O medijskoj hajci na stariju generaciju u Sloveniji i realnim koordinatama problematike mirovinskog sustava pročitajte više u prijevodu teksta Lilijane Burcar.
  • 25. studenoga 2018. Statut i zapisnici I. i II. skupštine ŽKG-a iz Trsta Na današnji je dan 1925. godine u Labinu u 81 godini života umrla Giuseppina Martinuzzi, istarska revolucionarka, socijalistkinja i marksistkinja koja je život posvetila teorijsko-pedagoškom radu s djecom radnica i radnika, seljanki i seljaka te revolucionarnom omladinom. Članicom Komunističke partije Italije postaje odmah po njenom osnivanju u rujnu 1921., a ubrzo preuzima i vođenje Ženske komunističke grupe iz Trsta u vrijeme snažnih revolucionarnih radničkih gibanja, ali i jačanja talijanskog fašističkog pokreta. Pročitajte prijevod Statuta te zapisnikâ Prve i Druge skupštine Ženske komunističke grupe iz Trsta (1921-1922), a više o političkom djelovanju i ostavštini Giuseppine Martinuzzi doznajte u tekstu kojeg smo nedavno objavili.
  • 13. studenoga 2018. „Građanski antifašizam” na braniku Tuđmanove Hrvatske U trenutku dok desnica, s najekstremnijom agendom u zadnjih trideset godina, polako osvaja političke institucije i javne prostore, na ljevici je da koncipira progresivne i emancipatorne odgovore. Da taj proces ne ide baš glatko, pokazuje obrazovni program Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji nudi samo još jedno pražnjenje pojma antifašizma od socijalističkog političkog sadržaja i njegovo reapropriranje u duhu građanskih vrijednosti. No ovaj program odlazi i korak dalje, pa antifašizmom pravda i tuđmanistički projekt samostalne i nezavisne Hrvatske. Problematični aspekti ovakvog edukacijskog okvira u tekstu su analizirani s obzirom na njihove historijske, teorijske i političke implikacije.
  • 13. studenoga 2018. Podrška plenuma FFZG-a radnicima Uljanika i 3. maja Pristajući na diktat međunarodnih institucija, Hrvatska je zapostavila ulaganja u vlastitu industriju, prepuštajući istu privatnim investitorima. Situacija u kojoj se trenutno nalazi hrvatska brodogradnja tragičan je primjer izostanka gospodarske vizije, s obzirom na to da se radi o industrijskoj grani koja može biti profitabilna. Opetovano se pokazuje da kratkoročni interesi privatnog sektora nadjačavaju nužnost provođenja politika koje bi osigurale dugoročnu održivost domaće industrije i javnog sustava kojeg ista podržava. U nastavku možete pročitati studentsku podršku radnicima brodogradilišta.
  • 12. studenoga 2018. Imperijalna bilanca: Neispričana priča o britanskom gulagu u Keniji Prema uvriježenom narativu o totalitarizmima, ovi su nedemokratski i autoritarni režimi, sa svojim kršenjima ljudskih prava, presudno obilježili prošlo stoljeće. Unatoč dijametralno suprotnim politikama, desni i lijevi totalitarizam navodno su slični po represivnosti, čija je kruna bila uspostava sustava logora: s jedne strane Auschwitz, s druge Gulag. Ovaj narativ implicira da je pored totalitarnih režima postojao i slobodni svijet, u kojem bi takvi zločini bili nezamislivi. No taj su mit o sebi u najvećoj mjeri izmislili sami pobjednici Hladnog rata, zamećući tragove svojih zločina, poput gigantskog sustava logora kojeg je u Keniji uspostavila britanska kolonijalna vlast u pokušaju da tu zemlju sačuva za bijele koloniste. Razmjeri ovog zločina bili su gotovo nepoznati zapadnoj javnosti do 2005. godine, kada je američka historičarka Caroline Elkins objavila detaljnu studiju o britanskom sustavu logora u Keniji. Donosimo prijevod predgovora njezine knjige.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve