Odgovor na rezoluciju Demokratskog nacionalnog odbora

Prenosimo izjavu mreže pokreta Black Lives Matter kojom se ograđuju od potpore koju im u predizbornoj godini pruža središnje tijelo američke Demokratske stranke – Demokratski nacionalni odbor, naglašavajući kako se do prave promjene ne dolazi kroz deklaracije, već putem konkretnih političkih mjera, što “zahtijeva stvarnu borbu, koja će se odvijati na ulici, predvođena narodnim snagama, a ne političkom strankom”. Black Lives Matter je pokret koji je u SAD-u izrastao kao odgovor na rasizam koji je i dalje duboko ukorijenjen u američkim institucijama i društvu, i to nakon opetovanih slučajeva policijskog nasilja nad Crnim osobama.




Izjava koja slijedi u nastavku je odgovor na rezoluciju kojom Demokratski nacionalni odbor (Democratic National Committee – DNC), izražava podršku pokretu Black Lives Matter (Životi crnih ljudi su bitni). Izjavu potpisuje Black Lives Matter mreža, zajedno s naših 26 podružnica diljem zemlje.

„Rezolucija kojom se ukazuje na to da Demokratski nacionalni odbor podupire ideju da su životi crnih ljudi bitni, ni na koji način ne podrazumijeva i podršku Black Lives Matter mreže Demokratskom nacionalnom odboru, niti je ista rezolucija sastavljena u dogovoru s nama. Mi trenutno ne podupiremo, niti smo ikada podupirali ili bili povezani uz Demokratsku stranku, kao ni uz bilo koju drugu stranku. Demokratska stranka, poput Republikanske stranke i ostalih političkih stranaka, ima povijest pokušaja kontroliranja ili obuzdavanja napora Crnih osoba za vlastitim oslobođenjem. Istinska promjena zahtijeva stvarnu borbu, koja će se odvijati na ulici, predvođena narodnim snagama, a ne političkom strankom.

Preciznije, Black Lives Matter mreža jasno naznačuje da rezolucija Demokratskog nacionalnog odbora neće dovesti do promjena koje tražimo. Rezolucije bez konkretnih promjena znače da se sve nastavlja po starom. Obećanja nisu političke mjere. Zahtijevamo slobodu za tijela Crnih osoba, pravdu za živote Crnih osoba, sigurnost za zajednice Crnih osoba, i prava za Crne osobe. Od onih koji tvrde da stoje uz nas zahtijevamo djela, a ne riječi.

Iako Black Lives Matter mreža pozdravlja političku promjenu koja vodi prema tome da se svijet učini sigurnijim za živote Crnih osoba, naša jedina podrška ide prosvjednom pokretu koji smo izgradili zajedno s Crnim osobama diljem zemlje – ne kandidatima koji su zainteresirani samo za sebe, strankama ili političkoj mašineriji koja traži naš glas.“


Nedjelja, 30. kolovoza 2015.




S engleskog preveo: Martin Beroš



Fotografija je preuzeta s Facebook stranice pokreta Black Lives Matter i prilagođena formi ikone.



Na temu rasizma u SAD-u možete pročitati i ove tekstove:

Salar Mohandesi: Tko je ubio Erica Garnera?
Alex Gourevitch: Zvuk policije
Marija Ćaćić: Crne pantere: preživljavanje i istoimeni terenski rad
Lee Sustar: Naslijeđe Martina Luthera Kinga
Bill Quigley: Deset šokantnih činjenica o Baltimoreu




Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 2. prosinca 2023. Nevidljivi aspekt moći: nijema prinuda proizvodnih odnosa Unatoč nerazrješivim kontradikcijama i krizama, kapitalizam 21. stoljeća nastavlja opstajati. Kako bismo razumjeli paradoksalnu ekspanziju i opstojnost kapitala usred kriza i nemira, potrebno nam je razumijevanje specifičnih povijesnih oblika apstraktne i nepersonalne moći koja je pokrenuta podvrgavanjem društvenog života profitnom imperativu. Nadograđujući kritičku rekonstrukciju Marxove nedovršene kritike političke ekonomije i nadovezujući se na suvremenu marksističku teoriju, Søren Mau u svojoj knjizi obrazlaže kako kapital steže svoj obruč oko društvenog života, na način da stalno preoblikuje materijalne uvjete društvene reprodukcije.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 20. studenoga 2023. Lezbijke nisu žene: materijalistički lezbijski feminizam Monique Wittig Recepcija materijalističkog feminizma kod nas, koji nastaje sintetiziranjem marksističkih i radikalnofeminističkih tumačenja naravi, granica i funkcije roda, sužena je uglavnom na eseje Monique Wittig. Marksistička terminologija u njima je dekontekstualizirana iz Marxovih i Engelsovih pojašnjenja, gubeći svoja značenja u metaforama i analogijama kojima se nastojala prevladati nekomplementarnost s radikalnofeminističkim atomističkim viđenjima roda. No Wittigini eseji predstavljaju i iskorak iz toga korpusa, ukazujući na potrebu za strukturiranijim razmatranjem roda (kao režima) i povijesnom analizom njegova razvoja te, najvažnije, pozivajući na aboliciju roda, što i danas predstavljaju temeljni zahtjev kvir marksističkog feminizma. Učeći iz lezbijstva i drugih oblika koje rod stječe, Wittig podsjeća na relevantnost obuhvatne i razgranate empirijske analize da bi se kompleksni fenomeni koji strukturiraju našu svakodnevnicu mogli razumjeti.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve