Odgovor na rezoluciju Demokratskog nacionalnog odbora

Prenosimo izjavu mreže pokreta Black Lives Matter kojom se ograđuju od potpore koju im u predizbornoj godini pruža središnje tijelo američke Demokratske stranke – Demokratski nacionalni odbor, naglašavajući kako se do prave promjene ne dolazi kroz deklaracije, već putem konkretnih političkih mjera, što “zahtijeva stvarnu borbu, koja će se odvijati na ulici, predvođena narodnim snagama, a ne političkom strankom”. Black Lives Matter je pokret koji je u SAD-u izrastao kao odgovor na rasizam koji je i dalje duboko ukorijenjen u američkim institucijama i društvu, i to nakon opetovanih slučajeva policijskog nasilja nad Crnim osobama.




Izjava koja slijedi u nastavku je odgovor na rezoluciju kojom Demokratski nacionalni odbor (Democratic National Committee – DNC), izražava podršku pokretu Black Lives Matter (Životi crnih ljudi su bitni). Izjavu potpisuje Black Lives Matter mreža, zajedno s naših 26 podružnica diljem zemlje.

„Rezolucija kojom se ukazuje na to da Demokratski nacionalni odbor podupire ideju da su životi crnih ljudi bitni, ni na koji način ne podrazumijeva i podršku Black Lives Matter mreže Demokratskom nacionalnom odboru, niti je ista rezolucija sastavljena u dogovoru s nama. Mi trenutno ne podupiremo, niti smo ikada podupirali ili bili povezani uz Demokratsku stranku, kao ni uz bilo koju drugu stranku. Demokratska stranka, poput Republikanske stranke i ostalih političkih stranaka, ima povijest pokušaja kontroliranja ili obuzdavanja napora Crnih osoba za vlastitim oslobođenjem. Istinska promjena zahtijeva stvarnu borbu, koja će se odvijati na ulici, predvođena narodnim snagama, a ne političkom strankom.

Preciznije, Black Lives Matter mreža jasno naznačuje da rezolucija Demokratskog nacionalnog odbora neće dovesti do promjena koje tražimo. Rezolucije bez konkretnih promjena znače da se sve nastavlja po starom. Obećanja nisu političke mjere. Zahtijevamo slobodu za tijela Crnih osoba, pravdu za živote Crnih osoba, sigurnost za zajednice Crnih osoba, i prava za Crne osobe. Od onih koji tvrde da stoje uz nas zahtijevamo djela, a ne riječi.

Iako Black Lives Matter mreža pozdravlja političku promjenu koja vodi prema tome da se svijet učini sigurnijim za živote Crnih osoba, naša jedina podrška ide prosvjednom pokretu koji smo izgradili zajedno s Crnim osobama diljem zemlje – ne kandidatima koji su zainteresirani samo za sebe, strankama ili političkoj mašineriji koja traži naš glas.“


Nedjelja, 30. kolovoza 2015.




S engleskog preveo: Martin Beroš



Fotografija je preuzeta s Facebook stranice pokreta Black Lives Matter i prilagođena formi ikone.



Na temu rasizma u SAD-u možete pročitati i ove tekstove:

Salar Mohandesi: Tko je ubio Erica Garnera?
Alex Gourevitch: Zvuk policije
Marija Ćaćić: Crne pantere: preživljavanje i istoimeni terenski rad
Lee Sustar: Naslijeđe Martina Luthera Kinga
Bill Quigley: Deset šokantnih činjenica o Baltimoreu




Vezani članci

  • 27. prosinca 2022. Inflacija i prikrivena nejednakost Jedinstvena stopa inflacije nema smisla, jer inflacija na različite načine pogađa kućanstva s različitim prihodima i potrošnjama. Odredba inflacije kao općeg rasta cijena stoga prikriva porast nejednakosti, dok je redefinicija inflacije ekonomista Johna Weeksa ‒ kao procesa u kojem nejednaka povećanja cijena roba i usluga imaju različite posljedice na potrošačke skupine ovisno o obrascima njihove potrošnje ‒ ispravnija. Nove metodologije razvijaju mjerenja indikatora troškova specifičnih kućanstva, pa se pokazuje kako je u kućanstvima u najnižem dohodovnom kvintilu inflacija najveća za hranu i energente, a u onima u najvišem kvintilu za rekreaciju i transport. Međutim, politiziranje inflacije ne tiče se samo promjena statistike, već i boljeg razumijevanja uzroka, kao i društvenih odgovora na inflacijsku nejednakost.
  • 26. prosinca 2022. Redefiniranje muzeja 21. stoljeća: karike koje nedostaju "Od kraja hladnog rata revolucije nisu u modi, a velika većina muzeja, pa i muzealaca, nije zainteresirana za (pri)povijest(i) potlačenih. Upravo tada s našeg prostora nestaju svi Muzeji revolucije, a muzealci se gotovo unisono okreću identitetskim temama, posebice nacionalizmu koji kao ključna paradigma prožima nove stalne postave i privremene izložbene programe."
  • 25. prosinca 2022. „Ako to želiš, budi i ti“: klasa u animiranim dječjim filmovima "Fiktivno, privremeno preuzimanje pozicije druge klase postaje iznimno značajno ako se u obzir uzme revolucionarni potencijal dječje mašte, njihovi neokoštali stavovi i savitljive interpretativne sheme. Film može iskoristiti taj potencijal jedino ako je postavljen kao moralni laboratorij za razmišljanje o drugačijim životima, uzrocima i posljedicama individualnih i kolektivnih odluka i sličnim idejama s kojima dijete teško dolazi u direktni doticaj. Deesencijalizacija ekonomskih odnosa i društvenih pozicija, njihovo obrtanje i preoblikovanje u filmu mogu dovesti ne samo do poticanja kritičke svijesti, već i do boljih, zanimljivijih i slojevitijih priča."
  • 23. prosinca 2022. Moj sifilis Uvjerenje da je sifilis iskorijenjena bolest počiva na neznanstvenim i netočnim informacijama, a još je veći problem to što je liječenje ove bolesti znatno otežano u kontekstu privatizacije zdravstva, kao i snažne društvene stigme povodom spolno prenosivih bolesti, posebice onih koje se statistički više pojavljuju u krugovima MSM populacije. I dok je neimanje zdravstvene knjižice jedan od problema pristupa zdravstvenoj brizi koji osobito pogađa siromašne i rasijalizirane (posebno Rome_kinje bez dokumenata), tu su i preduga čekanja u potkapacitiranim i urušenim javnim institucijama zdravstva, te ograničen pristup liječenju u privatnim klinikama. Dok radimo na izgradnji novog socijalizma i prateće mreže dostupnog i kvalitetnog javnog zdravstva, već se sada možemo usredotočiti na seksualno i zdravstveno obrazovanje koje bi bilo pristupačno za sve.
  • 21. prosinca 2022. Na Netflixu ništa novo Umjesto antiratnih filmova koji bi jasno reprezentirali dehumanizirajuće učinke ratova, srednjostrujaški ratni filmovi (ne samo američki, već i ruski i drugi) nastavljaju (novo)hladnoratovsku propagandu umjetničkim sredstvima: dominantni narativ o ratu je herojski, romantizirajući, patriotsko-nacionalistički i huškački, dok se momenti tragike također pojavljuju u svrhe spektakularnih prikaza herojstva. Ovogodišnji film njemačkog redatelja Edwarda Bergera Na zapadu ništa novo već je proglašen novim antiratnim klasikom kinematografije, međutim, u potpunosti zanemaruje revolucionarne događaje i vojničke pobune u pozadini povijesnih događaja koje prikazuje, dok su likovi desubjektivirani i pasivizirani.
  • 20. prosinca 2022. Gerilske metode Treće kinematografije "Treća kinematografija ne slijedi tradiciju kina kao sredstva osobnog izražavanja, redatelja tretira kao dio kolektiva umjesto kao autora i obraća se masama s namjerom da reprezentira istinu i nadahnjuje revolucionarni aktivizam. Treća kinematografija vidi film i kino kao sredstvo borbe, često stvara anonimno, upriličuje kino-događaje koje prate razgovori i debate, te inzistira na dokumentarizmu kao jedinom revolucionarnom i angažiranom žanru."
  • 19. prosinca 2022. Rad na određeno: od iznimke prema pravilu Hrvatska je jedna od europskih zemalja koje prednjače po broju zaposlenih na određeno, kao i po kratkoći ugovora privremeno zaposlenih osoba, napominje se u publikaciji Raditi na određeno: raširenost, regulacija i iskustva rada putem ugovora na određeno vrijeme u Hrvatskoj. Ova forma zaposlenja, pored visoke zastupljenosti u privatnom sektoru, sve više se primjenjuje i u javnom sektoru. Širenje rada na određeno, platformskog rada, kao i drugih oblika nestandardnog rada, produbljuje prekarnost i potplaćenost, dodatno srozava razinu radničkih prava, otežava sindikalno organiziranje, olakšava diskriminaciju na radnom mjestu, ukida brojne beneficije, onemogućuje bilo kakvo dugoročnije planiranje i doprinosi urušavanju mentalno-emotivnog i fizičkog zdravlja radnika_ca.
  • 16. prosinca 2022. Feminizam, da, ali koji?
    Uvod u teoriju socijalne reprodukcije
    Teorija socijalne reprodukcije (TSR) je feminističko-marksistička radna teorija vrijednosti. Kao ekspanzija marksizma i klasne teorije ona recentrira analizu rada u kapitalizmu na obuhvatniji način, pokazujući nužnu uvezanost opresija, eksploatacije i otuđenja. Tako se kroz kritiku političke ekonomije objašnjava i kako se orodnjena opresija, zajedno s drugim opresijama, sukonstituira sa stvaranjem viška vrijednosti. TSR ne objašnjava samo rodnu dimenziju socijalne reprodukcije, kako se to pretpostavlja u reduktivnim feminizmima koji izostavljaju rasu, klasu, starosnu dob, tjelesno-emotivno-mentalne sposobnosti, migrantski status i druge kategorije, već nastoji pokazati kako su različite opresije konstitutivne za radne odnose, iskustva i klasna mjesta. Kao teorija, politika, iskustvo i borba, socijalno-reproduktivni feminizam pokazuje vezu logike klasnih odnosa, društveno-opresivnih sila i življenih iskustava, dok je istovremeno usidren u horizont revolucionarne promjene svijeta.
  • 14. prosinca 2022. Ključne riječi: magični voluntarizam "Kada se ljudi suočavaju s prekarnim zaposlenjem, obavijestima o deložaciji, ili se bore da prehrane svoju djecu, uloga terapije razgovorom i vještina samopomoći znatno je oslabljena. (...) U konačnici, magični nas voluntarizam gura u zamku umanjivanja utjecaja materijalnog nezadovoljstva. Zanemarujući društvene uzroke i one vrste nedaća koje mogu biti endemske za živote ljudi iz radničke klase, nehotično doprinosimo depolitizaciji mentalnog zdravlja."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve