Mirovni studiji 2015-2016: Upisi u novu školsku godinu

“Od 28. rujna do 12. listopada otvorene su prijave za Mirovne studije 2015-2016. Mirovni studiji su obrazovni program Centra za mirovne studije koji se provodi u kontinuitetu od 1997. I ove godine uključujemo nove nemirne građane koji žele doprinijeti izgradnji društva s više pravde i manje društvenih i ekonomskih nejednakosti. Program traje od listopada do lipnja, provodi se utorkom i četvrtkom u popoddnevnim satima. Pridružite se!” Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.

MIROVNI STUDIJI 2015-2016: Upisi u novu školsku godinu

Mirovni studiji su interdisciplinarno obrazovno područje koje se oslanja na teoriju većeg broja znanosti i direktna iskustva predavača i sudionika, kako bi se: (1) shvatili uzroci nasilnih sukoba, (2) razvili pristupi za razumijevanje i zaustavljanje nasilja, rata i teških kršenja ljudskih prava, (3) izgradio održiv mir – pravedni sustavi, društva koja se mogu oduprijeti direktnom i strukturnom nasilju, isključivanju, nejednakosti i usmjerena su na solidarnost i suradnju. Negativan mir shvaćen kao odsustvo nasilja, rata i održavanje ravnoteže straha, mijenjamo pozitivnim mirom – integracijom društva i orijentacijom na uklanjanje uzroka sukoba.

Mirovni studiji CMS-a su prostor analize, kritičkog promišljanja i dijaloga o prošlim, aktualnim i mogućim sukobima u društvu. Uz teoriju, strategije i zakonske okvire Mirovni studiji bave se praksom društvene promjene. Artikuliranjem postojeće aktivističke prakse, na Mirovnim studijima educiramo se i međusobno osnažujemo za razumijevanje direktnog i strukturnog nasilja, transformaciju nejednakih odnosa moći, potičemo na organiziranje i uključivanje, solidarnost i suradnju za društvenu promjenu. Koristimo učenje koje uključuje kritičko promišljanje, uvažavanje iskustva predavača i sudionika/ca i potiče participaciju, angažman i suradnju, kako u procesu učenja, tako i u društvu.

Sudionici/e Mirovnih studija su nemirni građani koji žele aktivno sudjelovati u izgradnji društva s manje nasilja i isključenosti, a više jednakosti i pravde:

– ako društvo i sustav u kojem živimo izazivaju kod vas nemir i zabrinutost i želite ga mijenjati u suradnji s drugima,
– dosadile su vam rasprave unutar vaša 4 zida o domaćoj i globalnoj nepravdi, želite saznati što kaže teorija, kakvi su zakoni, a što poduzimaju ljudi opredijeljeni za promjenu sustava i razvijanje alternativa
– imate barem 20 godina
– imate više od 30, 40 i 50 godina
– želite znati više o temama iz programa i to znanje aktivno koristiti u svojoj okolini
– rado bi s drugima podijelili svoje strahove i kritike, a spremni ste čuti tuđe i zajednički tražiti rješenja
– možete izdvojiti vrijeme za program (do dva puta tjedno poslijepodne + 1 vikend mjesečno)

KAKO SE PRIJAVITI

1. Informirajte se o programu u programskim dokumentima (Programska brošura u prilogu)
2. Predajte prijavu, motivacijsko pismo i analizu jednog društvenog problema po izboru
3. Telefonskim putem dogovorite vrijeme intervjua Kontakt: 01.482.00.94 ili 091.33.00.183
4. Vidimo se!
Participacija u troškovima programa iznosi 1.500 kuna (za zaposlene), 1.000 kuna (za studente, umirovljenike, nezaposlene, osobe na stručnom osposobljavanju). Pola navedenog iznosa može se odraditi kroz pomoć u programu i aktivnostima Mirte, Centra za mirovne studije i drugih partnera.
Metode rada reflektiraju vrijednosti za koje se zalažemo – omogućuju uključivanje, razmjenu iskustava i sudjelovanje. Pristup iskustvenog i participativnog učenja pretpostavlja da svatko dolazi s određenim iskustvom i znanjem, da je znanje među nama, te da nas razmjena i kritičko propitivanje osnažuju za djelovanje. Teorija se propituje u kombinaciji s praktičnim i iskustvenim učenjem kroz širok spektar metoda: analize stručnih tekstova i medijskih sadržaja, diskusije, prezentacije, rad u manjim skupinama, igre uloga i druge iskustvene vježbe, oluje ideja, barometre stavova i brojne druge.
Moduli kolegiji 2015.-2016.
I: Uvod u mirovne studije

1. Uvod u mirovno obrazovanje
2. Razumijevanje i transformacija sukoba
3. Uvod u nenasilno djelovanje
II: Ljudska prava

4. Vrijednosti ljudskih prava
5. Međunarodni sustavi ljudskih prava
6. Spol-rod-queer
III: Izgradnja mira

7. Osnove izgradnje mira
8. Suočavanje s prošlošću
9. Ljudska sigurnost
IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije

10. Postkolonijalizam i migracije
11. Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva
V: Društvena solidarnost

12. Globalno društvo i održivi razvoj
13. Ekonomska nejednakost i radnička prava
14. Feminizam-ekonomija-politika
15. Aktivističke prakse i civilno društvo

MS_15_16_PRIJAVNI_OBRAZAC.docx (42.8 KB)

MS_15_16_LETAK_WEB.pdf (1.28 MB)

MS_15_16_BROSURA.pdf (3.05 MB)

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve