Mirovni studiji 2015-2016: Upisi u novu školsku godinu

“Od 28. rujna do 12. listopada otvorene su prijave za Mirovne studije 2015-2016. Mirovni studiji su obrazovni program Centra za mirovne studije koji se provodi u kontinuitetu od 1997. I ove godine uključujemo nove nemirne građane koji žele doprinijeti izgradnji društva s više pravde i manje društvenih i ekonomskih nejednakosti. Program traje od listopada do lipnja, provodi se utorkom i četvrtkom u popoddnevnim satima. Pridružite se!” Više o programu i postupku prijave pročitajte u nastavku.


MIROVNI STUDIJI 2015-2016: Upisi u novu školsku godinu

Mirovni studiji su interdisciplinarno obrazovno područje koje se oslanja na teoriju većeg broja znanosti i direktna iskustva predavača i sudionika, kako bi se: (1) shvatili uzroci nasilnih sukoba, (2) razvili pristupi za razumijevanje i zaustavljanje nasilja, rata i teških kršenja ljudskih prava, (3) izgradio održiv mir – pravedni sustavi, društva koja se mogu oduprijeti direktnom i strukturnom nasilju, isključivanju, nejednakosti i usmjerena su na solidarnost i suradnju. Negativan mir shvaćen kao odsustvo nasilja, rata i održavanje ravnoteže straha, mijenjamo pozitivnim mirom – integracijom društva i orijentacijom na uklanjanje uzroka sukoba.

Mirovni studiji CMS-a su prostor analize, kritičkog promišljanja i dijaloga o prošlim, aktualnim i mogućim sukobima u društvu. Uz teoriju, strategije i zakonske okvire Mirovni studiji bave se praksom društvene promjene. Artikuliranjem postojeće aktivističke prakse, na Mirovnim studijima educiramo se i međusobno osnažujemo za razumijevanje direktnog i strukturnog nasilja, transformaciju nejednakih odnosa moći, potičemo na organiziranje i uključivanje, solidarnost i suradnju za društvenu promjenu. Koristimo učenje koje uključuje kritičko promišljanje, uvažavanje iskustva predavača i sudionika/ca i potiče participaciju, angažman i suradnju, kako u procesu učenja, tako i u društvu.

Sudionici/e Mirovnih studija su nemirni građani koji žele aktivno sudjelovati u izgradnji društva s manje nasilja i isključenosti, a više jednakosti i pravde:

– ako društvo i sustav u kojem živimo izazivaju kod vas nemir i zabrinutost i želite ga mijenjati u suradnji s drugima,
– dosadile su vam rasprave unutar vaša 4 zida o domaćoj i globalnoj nepravdi, želite saznati što kaže teorija, kakvi su zakoni, a što poduzimaju ljudi opredijeljeni za promjenu sustava i razvijanje alternativa
– imate barem 20 godina
– imate više od 30, 40 i 50 godina
– želite znati više o temama iz programa i to znanje aktivno koristiti u svojoj okolini
– rado bi s drugima podijelili svoje strahove i kritike, a spremni ste čuti tuđe i zajednički tražiti rješenja
– možete izdvojiti vrijeme za program (do dva puta tjedno poslijepodne + 1 vikend mjesečno)


KAKO SE PRIJAVITI


1. Informirajte se o programu u programskim dokumentima (Programska brošura u prilogu)
2. Predajte prijavu, motivacijsko pismo i analizu jednog društvenog problema po izboru
3. Telefonskim putem dogovorite vrijeme intervjua Kontakt: 01.482.00.94 ili 091.33.00.183
4. Vidimo se!

Participacija u troškovima programa iznosi 1.500 kuna (za zaposlene), 1.000 kuna (za studente, umirovljenike, nezaposlene, osobe na stručnom osposobljavanju). Pola navedenog iznosa može se odraditi kroz pomoć u programu i aktivnostima Mirte, Centra za mirovne studije i drugih partnera.


Metode rada reflektiraju vrijednosti za koje se zalažemo – omogućuju uključivanje, razmjenu iskustava i sudjelovanje. Pristup iskustvenog i participativnog učenja pretpostavlja da svatko dolazi s određenim iskustvom i znanjem, da je znanje među nama, te da nas razmjena i kritičko propitivanje osnažuju za djelovanje. Teorija se propituje u kombinaciji s praktičnim i iskustvenim učenjem kroz širok spektar metoda: analize stručnih tekstova i medijskih sadržaja, diskusije, prezentacije, rad u manjim skupinama, igre uloga i druge iskustvene vježbe, oluje ideja, barometre stavova i brojne druge.


Moduli kolegiji 2015.-2016.


I: Uvod u mirovne studije

1. Uvod u mirovno obrazovanje
2. Razumijevanje i transformacija sukoba
3. Uvod u nenasilno djelovanje
II: Ljudska prava

4. Vrijednosti ljudskih prava
5. Međunarodni sustavi ljudskih prava
6. Spol-rod-queer
III: Izgradnja mira

7. Osnove izgradnje mira
8. Suočavanje s prošlošću
9. Ljudska sigurnost
IV: Suzbijanje rasizma i ksenofobije

10. Postkolonijalizam i migracije
11. Emancipacija kulturnog pluralizma u vrijeme izbjeglištva
V: Društvena solidarnost

12. Globalno društvo i održivi razvoj
13. Ekonomska nejednakost i radnička prava
14. Feminizam-ekonomija-politika
15. Aktivističke prakse i civilno društvo

MS_15_16_PRIJAVNI_OBRAZAC.docx (42.8 KB)

MS_15_16_LETAK_WEB.pdf (1.28 MB)

MS_15_16_BROSURA.pdf (3.05 MB)






Vezani članci

  • 7. kolovoza 2019. Spomenik nacionalističkoj pomirbi Revizionističkim konceptom narodne, odnosno nacionalne pomirbe nastoji se prekrojiti povijest zemalja s iskustvom građanskog rata. Bilo da je riječ o SAD-u, Rusiji, Španjolskoj ili zemljama bivše Jugoslavije, primjena ovog načela je neumoljiva. U Sloveniji, gdje je ideja narodne pomirbe dobila zalet u liberalno-disidentskim krugovima osamdesetih, partizanske borce odnedavno se „Spomenikom žrtvama svih ratova“ komemorira zajedno s fašističkim kolaboracionistima protiv kojih su se borili, po ključu „nije bitno jesmo li komunisti ili nacionalisti, sve dok je nacija na prvom mjestu“.
  • 31. srpnja 2019. Skvotiranje je deo stambenog pokreta Teorijska i politička razmatranja praksi skvotiranja moraju uzeti u obzir sve veći broj ljudi koji ostaje bez krova nad glavom zbog nemogućnosti otplate stambenih kredita, preniskih plaća te vrtoglavog rasta cijena najma, kao i historijske borbe za stanovanje te organiziranje u lokalnim zajednicama. Izostanak adekvatne socijalne raspodjele stambenog prostora i sve učestalije deložacijske prijetnje u Srbiji su pokrenule val recentnih borbi koje ukazuju na važnost uspostavljanja saveza militantnih i drugih oblika skvoterskih praksi te politički snažnog stambenog pokreta.
  • 31. srpnja 2019. Igra prijestolja i Khaleesi od liberala Jesu li kraljevi i kraljice češće bili nositelji emancipatornih ili retrogradnih tendencija? Jesu li usporedbe između Daenerys Targaryen i današnjih političkih liderica nakon dramatičnog završetka Igre prijestolja izgubile ili dobile na težini? Pozivajući se na karakteristike feudalnih vlastodržaca iz stvarne povijesti, James Crossley, profesor na Sveučilištu u Twickenhamu koji se bavi temama politike i religije, ističe kako je kraj serije barem u historijsko-političkom smislu očekivan, a bijes dijela obožavatelja neopravdan.
  • 31. srpnja 2019. Tko su ultrakonzervativci? Djelovanje ultrakonzervativnih inicijativa, udruga i stranaka u Hrvatskoj, ali i diljem Europe i svijeta, govori nam da se ne radi o vjerskim organizacijama, već o sve snažnijim elementima dobro umreženih političkih pokreta čiji štetni, protusocijalni i antidemokratski programi udaraju po najslabijim društvenim grupama. Sa stranice društvenog kolektiva za demokraciju i socijalizam ISKRA prenosimo FAQ o ultrakonzervativcima.
  • 30. srpnja 2019. Spiritualnost kapitalizma Iako new age spiritualnom šminkom zakriva društvene koordinate kapitalizma kao sustava proizvodnje fokusiranog na oplođivanje novca, njegove tehnike i prakse korespondiraju potrebi da se pojedinačno nosimo s nestalnošću i prolaznošću u razvijenom kapitalizmu, odnosno napustimo ideju o trajnom vezivanju uz stvari i ljude uime vježbanja spremnosti za neprestane promjene i odricanja.
  • 19. srpnja 2019. Na braniku kluba, kvarta i antifašizma Solidarnost s lokalnom zajednicom, napadački nogomet, rezultatski usponi i padovi, politički angažman i podrška vjernih ultrasa Bukanerosa, sukobi s upravom – sve ovo dio je svakodnevnice španjolskog drugoligaša Raya Vallecana, jednog od simbola antisistemske borbe u sportu, koji uskoro kreće u novu sezonu. Koegzistencija progresivnih vrijednosti, navijača i kluba nastalog usred siromašnog madridskog kvarta Vallecasa u vrijeme revolucionarnih previranja, opetovano apostrofira da su borbe i inicijative van terena barem jednako bitne kao i nadmetanje igrača na njemu.
  • 17. srpnja 2019. Syriza je poražena, ali Tsiprasov pohod na lijevi centar se nastavlja Na nedavnim prijevremenim grčkim općim izborima pobijedila je desna stranka Nova demokracija. Stranka Alexisa Tsiprasa, Syriza, napušta vlast, ali na osnovu izbornog rezultata od 31,5% ostaje u parlamentu, gdje će svoj imidž pokušati graditi hegemonizacijom lijevog centra, u svrhu čega su već implementirana određena kadrovska rješenja te marketinško-ideološki rebrending. Najveći izazov predstavlja joj iznalaženje kompenzacije za aktivnost u stranačkoj bazi, koju je ova „kartel-stranka“ neutralizirala još tijekom Tsiprasova konsolidiranja unutarstranačke moći oko uskog kruga suradnika.
  • 9. srpnja 2019. Tragovima devedeset devete: između imperijalizma i nacionalizma Nedavno je navršeno 20 godina od završetka rata na Kosovu, posljednjeg poglavlja tragičnih devedesetih. Dugogodišnji napori srpskih i jugoslavenskih političkih elita da Albancima oduzmu pravo na samoopredjeljenje stvorili su napete međuetničke odnose koji se otada nisu bitno poboljšavali, a samim ratom i imperijalističkom agresijom na Srbiju već dugi niz godina uspješno manipuliraju vladajuće nacionalističke garniture. Naši sugovornici_ce razmatraju kako bi se progresivne snage trebale suprotstaviti dominantnim narativima i zauzeti stav naspram dobro poznatih neprijatelja ljevice na ovim prostorima: imperijalizma i nacionalizma.
  • 30. lipnja 2019. O povijesnoj genezi autorskih prava Naturalizacija legalističkog pristupa pitanju autorstva, koja u javnom diskursu i danas hrani mit o umjetniku kao geniju, počiva na marginalizaciji historijata konceptualnih prijepora i društveno-političkih borbi koje su još u 18. stoljeću oblikovale i iznjedrile institut autora i autorskih prava.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve