Poziv na projekciju filma i razgovor: Sport: sluga nacionalizma ili u inat nacionalistima

“Koristi li se sport dominatno za promociju nacionalizma ili on ima potencijal za poticanje solidarnosti među različitim nacijama? Je li sport početak i nastavak rata drugim sredstvima ili može biti zajednički nazivnik u izgradnji boljih odnosa? Je li je sport sredstvo razdvajanja ili ujedinjavanja? Na ova pitanja pokušat će odgovoriti gosti iz Novog Sada i Sarajeva, novinari Dinko Gruhonjić i Arijana Saračević Helać, producent i autorica dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“. (…) U razgovoru poslije filma sudjelovat će i povjesničar Dragan Markovina i Ivan Ergić, nekadašnji nogometaš, koji će iz različitih perspektiva pokušati odgovoriti na pitanje koja je uloga sporta dosada bila i kakva ona može biti. Pridružite nam se projekciji dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovoru s gostima u petak 30.10. od 19 do 21h u kinu Europa (Varšavska 3, Zagreb), dvorana Müller. Ulaz je slobodan.”


Projekcija dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovor

SPORT: SLUGA NACIONALIZMA ILI U INAT NACIONALISTIMA


Koristi li se sport dominantno za promociju nacionalizma ili on ima potencijal za poticanje solidarnosti među različitim nacijama? Je li sport početak i nastavak rata drugim sredstvima ili može biti zajednički nazivnik u izgradnji boljih odnosa? Je li je sport sredstvo razdvajanja ili ujedinjavanja?

Na ova pitanja pokušat će odgovoriti gosti iz Novog Sada i Sarajeva, novinari Dinko Gruhonjić i Arijana Saračević Helać, producent i autorica dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“. Film je dio serijala od pet dokumentaraca, nastalih u okviru projekta „Živ(j)eti zajedno“ koji provode Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Udruženje BH novinari i organizacija forumZFD. Svi dokumentarni filmovi donose svijetle primjere solidarnosti i hrabrosti iz ratova devedesetih, a ovaj govori o tragičnoj sudbini Gorana Čengića, sportaša i velikog čovjeka, nekadašnjeg rukometnog reprezentativca SFRJ i dugogodišnjeg igrača Bosne i Crvene Zvezde, koji je sredinom 1992. godine brutalno ubijen u sarajevskom naselju Grbavica dok je pokušavao spasiti susjeda. Film donosi inspirativne ljudske priče Mirze Delibašića, Bogdana Tanjevića, Krešimira Ćosića, Dragana Kapičića, Dejana Bodiroge…, koji svjedoče o tome kako veze među velikim sportašima i ljudima nikada zapravo nisu ni bile pokidane, usprkos ratu.

U razgovoru poslije filma sudjelovat će i povjesničar Dragan Markovina i Ivan Ergić, nekadašnji nogometaš, koji će iz različitih perspektiva pokušati odgovoriti na pitanje koja je uloga sporta dosada bila i kakva ona može biti.

Pridružite nam se projekciji dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovoru s gostima u petak 30.10. od 19 do 21h u kinu Europa (Varšavska 3, Zagreb), dvorana Muller.

Ulaz je slobodan.

Za sve dodatne informacije obratite se Svenu Milekiću (svenmilekic@gmail.com, 091/5709307).




Fotografija Gorana Čengića je preuzeta iz najave filma ‘Znam šta je ofsajd’ i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 11. svibnja 2018. Mark Zuckerberg drži izlaganje na godišnjoj konferenciji Facebook developera „F8“, San Jose, 2017. (izvor: 
Anthony Quintano
 @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci). Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Američke trupe paradiraju Vladivostokom ispred zgrade koju su zauzeli pripadnici Čehoslovačke legije, pored postrojenih japanskih marinaca, Sibir, kolovoz, 1918. (izvor: Wikipedia.org) Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Članovi Nezavisne radničke partije Jugoslavije (NRPJ) i nezavisnih sindikata pred kinom Balkan u Zagrebu, na proslavi 1. maja 1924. godine (izvor: Zbornik sećanja aktivista jugoslovenskog revolucionarnog radničkog pokreta, knjiga prva, str. 170, Beograd 1960., Wikimedia Commons) Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.
  • 21. travnja 2018. Aleksa Bjeliš prilikom studentske akcije upada na sjednicu Senata Sveučilišta u Zagrebu 8. lipnja 2010. godine u borbi za javno financirano visoko obrazovanje (foto: SkriptaTV) Naizgled odvojeni svjetovi Skoro desetljeće od studentskih prosvjeda u borbi za javno financirano visoko obrazovanje i devet godina nakon prve blokade na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istim ciljem, donosimo kratku historizaciju djelovanja tadašnjih institucionalnih aktera u visokoobrazovnom polju, sve do recentnije krize upravljanja najvećim hrvatskim Sveučilištem. Pročitajte tekst Igora Lasića o kontinuitetu liberalno-ekonomskog rastakanja visokog obrazovanja i sistemske demontaže akademske zajednice, koji traje sve do danas.
  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve