Poziv na projekciju filma i razgovor: Sport: sluga nacionalizma ili u inat nacionalistima

“Koristi li se sport dominatno za promociju nacionalizma ili on ima potencijal za poticanje solidarnosti među različitim nacijama? Je li sport početak i nastavak rata drugim sredstvima ili može biti zajednički nazivnik u izgradnji boljih odnosa? Je li je sport sredstvo razdvajanja ili ujedinjavanja? Na ova pitanja pokušat će odgovoriti gosti iz Novog Sada i Sarajeva, novinari Dinko Gruhonjić i Arijana Saračević Helać, producent i autorica dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“. (…) U razgovoru poslije filma sudjelovat će i povjesničar Dragan Markovina i Ivan Ergić, nekadašnji nogometaš, koji će iz različitih perspektiva pokušati odgovoriti na pitanje koja je uloga sporta dosada bila i kakva ona može biti. Pridružite nam se projekciji dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovoru s gostima u petak 30.10. od 19 do 21h u kinu Europa (Varšavska 3, Zagreb), dvorana Müller. Ulaz je slobodan.”


Projekcija dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovor

SPORT: SLUGA NACIONALIZMA ILI U INAT NACIONALISTIMA


Koristi li se sport dominantno za promociju nacionalizma ili on ima potencijal za poticanje solidarnosti među različitim nacijama? Je li sport početak i nastavak rata drugim sredstvima ili može biti zajednički nazivnik u izgradnji boljih odnosa? Je li je sport sredstvo razdvajanja ili ujedinjavanja?

Na ova pitanja pokušat će odgovoriti gosti iz Novog Sada i Sarajeva, novinari Dinko Gruhonjić i Arijana Saračević Helać, producent i autorica dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“. Film je dio serijala od pet dokumentaraca, nastalih u okviru projekta „Živ(j)eti zajedno“ koji provode Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Udruženje BH novinari i organizacija forumZFD. Svi dokumentarni filmovi donose svijetle primjere solidarnosti i hrabrosti iz ratova devedesetih, a ovaj govori o tragičnoj sudbini Gorana Čengića, sportaša i velikog čovjeka, nekadašnjeg rukometnog reprezentativca SFRJ i dugogodišnjeg igrača Bosne i Crvene Zvezde, koji je sredinom 1992. godine brutalno ubijen u sarajevskom naselju Grbavica dok je pokušavao spasiti susjeda. Film donosi inspirativne ljudske priče Mirze Delibašića, Bogdana Tanjevića, Krešimira Ćosića, Dragana Kapičića, Dejana Bodiroge…, koji svjedoče o tome kako veze među velikim sportašima i ljudima nikada zapravo nisu ni bile pokidane, usprkos ratu.

U razgovoru poslije filma sudjelovat će i povjesničar Dragan Markovina i Ivan Ergić, nekadašnji nogometaš, koji će iz različitih perspektiva pokušati odgovoriti na pitanje koja je uloga sporta dosada bila i kakva ona može biti.

Pridružite nam se projekciji dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovoru s gostima u petak 30.10. od 19 do 21h u kinu Europa (Varšavska 3, Zagreb), dvorana Muller.

Ulaz je slobodan.

Za sve dodatne informacije obratite se Svenu Milekiću (svenmilekic@gmail.com, 091/5709307).




Fotografija Gorana Čengića je preuzeta iz najave filma ‘Znam šta je ofsajd’ i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 17. siječnja 2021. U čijim se rukama nalazi globalno bogatstvo? "Gornjih 1 posto na globalnoj razini posjeduje 43 posto ukupnog osobnog bogatstva, dok donjih 50 posto ima tek 1 posto. Gornjih 1 posto su svi milijunaši prema neto bogatstvu (nakon dugova), i ima ih 52 milijuna. Unutar ovih 1 posto je i 175 000 ultra-bogatih ljudi, koji posjeduju preko 50 milijuna dolara neto vrijednosti po glavi – dakle, sićušan broj ljudi (manje od 0,1 posto) posjeduje 25 posto svjetskog bogastva!"
  • 17. siječnja 2021. Radnice i radnici ustaju protiv nasilja ekstremne desnice Radnice i radnici različitih sektora i njihovi sindikati pobunili su se protiv Trumpovih ekstremista nakon njihova nasilnog upada u Kongres SAD-a. Uz zahtjev sindikata kabinskog osoblja da se sudionike nasilnih nereda zadrži na tlu i mjere poput odbijanja prijevoza nasilnim putnicima te onima koji ne nose maske, niz američkih aviokompanija zabranio je oružje na svojim letovima, dok je državni regulator najavio poduzimanje pravnih koraka protiv onih koji ugrožavaju sigurnost zaposlenih. Slični impulsi dolaze od radnica i radnika iz gradskog i željezničkog prijevoza, hotelijerstva, i tehnoloških kompanija odnosno društvenih mreža.
  • 10. siječnja 2021. Kapitalizam uzrokuje izumiranje vrsta "Na nesreću za čovječanstvo i sve žive organizme na našoj planeti, živimo u kapitalističkom sistemu koji nije u stanju spriječiti gubitak bioraznolikosti. Kapitalizam uzrokuje gubitak vrsta ne samo neobuzdanim korištenjem fosilnih goriva, rezultirajućim zagađenjem te klimatskim promjenama, već i svojom halapljivošću za sirovinama poput drvene građe i poljoprivrednog zemljišta."
  • 9. siječnja 2021. Ljevica mora prestati vjerovati desnici da je pridobila radničku klasu "Već je 2016. godine bilo jasno da izbor Trumpa ne predstavlja proboj radničke klase, kako su ga mnogi najavljivali. Kako sam već demonstrirao s Aaronom Winterom, iako je Trump među onima s nižim primanjima prošao bolje od dva prethodna republikanska kandidata, njegov je uspjeh imao više veze s krajnjim neuspjehom Hillary Clinton. Dapače, Trumpova privlačnost bila je vrlo slična onoj Georgea W. Busha 2004. godine. Iako su obojica privukla one s nižim prihodima, više nego John McCain 2008. i Mitt Romney 2012. godine, glavnina glasova i dalje je došla iz tradicionalno republikanske populacije, tj. bogatijih bijelaca."
  • 8. siječnja 2021. Policija je omogućila hordi ekstremnih desničara da nasilno nagrne u zgradu Kongresa Pokušaj dijela Trumpove ekstremno desne baze da spriječi prebrojavanje elektoralnih glasova nasilnim upadom u zgradu Kongresa dočekan je s mlakom reakcijom policijskih snaga. Američki represivni aparat još je jednom pokazao da ne tretira na jednak način prosvjednike desnih i lijevih opcija.
  • 31. prosinca 2020. Kumek Filmski redatelj i performer Dario Juričan imao je krajem prošle godine premijeru novog dugometražnog dokumentarnog filma Kumek, o gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću. Međutim, redatelj nije uspio kapitalizirati ozbiljni četverogodišnji istraživački novinarski rad i prevesti ga u ambiciozniju političku analizu, zadržavajući repetitivni narativ na razini esencijalističkog moralnog prokazivanja, površnih generalizacija uz izlete u urbani rasizam i prijezira prema narodu koji je i sam navodno sklon korupciji te biranju vlastodržaca po svojoj mjeri i kada idu protiv njegovih interesa.
  • 31. prosinca 2020. Feminizam i transfobija Recentno jačanje transfobije u feminističkim i kvir prostorima očituje se u osnivanju trans-isključujućih organizacija ili preokretanjem politika postojećih u tom smjeru, kako bi se ucrtale granice između feminizma i LGB aktivizma u odnosu na trans organiziranje na međunarodnoj (LGB Alliance u Velikoj Britaniji s ograncima u Brazilu, Australiji, SAD-u...) i regionalnoj razini (Marks21, Lezbejska i gej solidarna mreža...). Transfobne politike nedavno je javno prigrlio i Centar za ženske studije u Zagrebu. Te se politike nastoje racionalizirati nizom pojednostavljenih tvrdnji koje apeliraju na „zdravi razum“ i opća uvjerenja, onkraj teorijskih i empirijskih uvida. Ovaj tekst nas u formi FAQ-a, s uvodnim osvrtom, vodi kroz diskurs i logiku kojima se ta racionalizacija odvija, a nastao je u kontekstu ad hoc antikapitalističke kvir inicijative feministkinja i feminista protiv transfobije.
  • 31. prosinca 2020. Klasa i identitet: ljubomržnja ili sukonstitucija? U osvrtu na nedavnu polemiku na književnoj sceni o klasi i autanju, autorica ukazuje na važnost daljnjeg razmatranja kompleksne uloge klasnog položaja u životnim odlukama. Strukturno određenje klase govori o tupoj, nepersonalnoj ekonomskoj prinudi ugrađenoj u kapitalističko društvo, ali ne objašnjava jednoznačno karakter pojedinke_ca. Iako povezana s identitetom, klasa se ne može mehanički derivirati iz identiteta, kao ni obratno.
  • 31. prosinca 2020. Nerazradivost seksualnosti u radikalnom feminizmu Organiziranje i iskustva seksualnih radnica_ka pomaknuti su na margine feminističkih solidarnosti i promišljanja kada im se pristupa s abolicionističkim zahtjevima koji dolaze iz radikalnog feminizma, a koji se s lakoćom, u redukcionizmu i banalnosti pristupa tim temama, stapaju s državnim i kapitalističkim interesima. Iz tih raspuklih (pa i gotovo iščezlih) savezništva moguće je izvući i raspetljati uglavnom zaobilaženu i potiskivanu povijest u rukavce koji će voditi u smjeru zakonodavstva, medicine ili rada, no koji će uvijek vraćati prema istim problemima i rupama koji sačinjavaju radikalnofeminističke politike i teorije. Tekst zahvaća crtice ove povijesti, ukazujući kako su se današnje rasprave o seksualnom radu oblikovale i na čemu se temelje.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve