Poziv na projekciju filma i razgovor: Sport: sluga nacionalizma ili u inat nacionalistima

“Koristi li se sport dominatno za promociju nacionalizma ili on ima potencijal za poticanje solidarnosti među različitim nacijama? Je li sport početak i nastavak rata drugim sredstvima ili može biti zajednički nazivnik u izgradnji boljih odnosa? Je li je sport sredstvo razdvajanja ili ujedinjavanja? Na ova pitanja pokušat će odgovoriti gosti iz Novog Sada i Sarajeva, novinari Dinko Gruhonjić i Arijana Saračević Helać, producent i autorica dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“. (…) U razgovoru poslije filma sudjelovat će i povjesničar Dragan Markovina i Ivan Ergić, nekadašnji nogometaš, koji će iz različitih perspektiva pokušati odgovoriti na pitanje koja je uloga sporta dosada bila i kakva ona može biti. Pridružite nam se projekciji dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovoru s gostima u petak 30.10. od 19 do 21h u kinu Europa (Varšavska 3, Zagreb), dvorana Müller. Ulaz je slobodan.”


Projekcija dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovor

SPORT: SLUGA NACIONALIZMA ILI U INAT NACIONALISTIMA


Koristi li se sport dominantno za promociju nacionalizma ili on ima potencijal za poticanje solidarnosti među različitim nacijama? Je li sport početak i nastavak rata drugim sredstvima ili može biti zajednički nazivnik u izgradnji boljih odnosa? Je li je sport sredstvo razdvajanja ili ujedinjavanja?

Na ova pitanja pokušat će odgovoriti gosti iz Novog Sada i Sarajeva, novinari Dinko Gruhonjić i Arijana Saračević Helać, producent i autorica dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“. Film je dio serijala od pet dokumentaraca, nastalih u okviru projekta „Živ(j)eti zajedno“ koji provode Nezavisno društvo novinara Vojvodine, Udruženje BH novinari i organizacija forumZFD. Svi dokumentarni filmovi donose svijetle primjere solidarnosti i hrabrosti iz ratova devedesetih, a ovaj govori o tragičnoj sudbini Gorana Čengića, sportaša i velikog čovjeka, nekadašnjeg rukometnog reprezentativca SFRJ i dugogodišnjeg igrača Bosne i Crvene Zvezde, koji je sredinom 1992. godine brutalno ubijen u sarajevskom naselju Grbavica dok je pokušavao spasiti susjeda. Film donosi inspirativne ljudske priče Mirze Delibašića, Bogdana Tanjevića, Krešimira Ćosića, Dragana Kapičića, Dejana Bodiroge…, koji svjedoče o tome kako veze među velikim sportašima i ljudima nikada zapravo nisu ni bile pokidane, usprkos ratu.

U razgovoru poslije filma sudjelovat će i povjesničar Dragan Markovina i Ivan Ergić, nekadašnji nogometaš, koji će iz različitih perspektiva pokušati odgovoriti na pitanje koja je uloga sporta dosada bila i kakva ona može biti.

Pridružite nam se projekciji dokumentarnog filma „Znam šta je ofsajd“ i razgovoru s gostima u petak 30.10. od 19 do 21h u kinu Europa (Varšavska 3, Zagreb), dvorana Muller.

Ulaz je slobodan.

Za sve dodatne informacije obratite se Svenu Milekiću (svenmilekic@gmail.com, 091/5709307).




Fotografija Gorana Čengića je preuzeta iz najave filma ‘Znam šta je ofsajd’ i prilagođena formi ikone.



Vezani članci

  • 15. rujna 2018. Klasna borba, a ne klasna suradnja O važnosti teorijskog i pedagoškog rada za revolucionarnu praksu čitajte u tekstu o životu i djelovanju istarske revolucionarke Giuseppine Martinuzzi, članice Komunističke partije Italije i političke sekretarke Ženske komunističke grupe u Trstu u razdoblju jačanja fašizma i revolucionarnog radničkog pokreta u Istri i Italiji. Tekst Andreje Gregorine nadovezuje se na nedavno objavljeni članak o borbi njemačke marksistkinje Clare Zetkin protiv fašizma, imperijalizma i kapitalizma nakon Prvog svjetskog rata.
  • 24. kolovoza 2018. Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) Donosimo novi prilog raspravi o jeziku, potaknutoj Deklaracijom o zajedničkom jeziku. Lingvistkinja Snježana Kordić odgovara filozofu i publicistu Borisu Budenu na njegov posljednji tekst „Šamar, letva, kamen, znanost, jezik / Odgovor Snježani Kordić“. Odgovor prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 24. kolovoza 2018. Dok je kapitalizma, bit će i fašizma Historijska povezanost fašizama i krize kapitalističkog načina proizvodnje, te antifašističkog pokreta i međunarodne borbe radništva, rijetko se spominje u raspravama o jačanju suvremenih ekstremno desnih političkih opcija. Donosimo tekst Andreje Gregorine o komunističkom nasljeđu antifašističke borbe kroz teorijski i praktični rad revolucionarke i marksističke feministkinje Clare Zetkin, autorice prve plauzibilne analize o borbi protiv fašizma koju je Kominterna u formi rezolucije usvojila 1923. godine. U narednom tekstu, autorica će se osvrnuti na političko djelovanje Giuseppine Martinuzzi, istarske revolucionarke i članice talijanske socijalističke i komunističke partije, s naglaskom na razdoblje jačanja talijanskog fašističkog pokreta.
  • 8. kolovoza 2018. Šamar, letva, kamen, znanost, jezik
    Odgovor Snježani Kordić
    Donosimo nastavak polemike o Deklaraciji o zajedničkom jeziku [*]. O „znanstvenosti“ polazišta Deklaracije i (ne)političnosti njezine temeljne pozicije, pročitajte u odgovoru Borisa Budena na reagiranje Snježane Kordić na tekst u kojem autor spor oko jezika pozicionira unutar konkretnih političkih, historijskih i ideoloških procesa, a izvan konteksta tzv. znanstvenog polja.
  • 9. srpnja 2018. Prema kraju socijaliziranog zdravstva Prijedlogom Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koji je krajem lipnja Vlada uputila u saborsku proceduru, potiče se daljnji proces komercijalizacije i privatizacije javnog zdravstvenog sustava, započet početkom devedesetih godina prošlog stoljeća. Pročitajte razgovor s Anom Vračar, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo, o važnosti demokratizacije upravljanja zdravstvenim sustavom i urušavanju modela socijalne medicine, te posljedicama koje uvođenje koncesija u sustav primarne zdravstvene zaštite, pogoršanje radnih uvjeta u zdravstvenom sustavu i promišljanje istog izvan šireg socioekonomskog konteksta ima na stabilnost i kvalitetu javne zdravstvene zaštite.
  • 10. lipnja 2018. Prilog izučavanju klasa u Hrvatskoj Akademska prevlast ahistorijskih socioloških analiza političko-ekonomskih procesa, te njima suprotstavljeno pozivanje na historijsko-materijalistički, strukturalistički model klasne analize, iziskuju rekonceptualizaciju pojma klase kao dinamizirane društvene kategorije. O procesu formiranja buržoaskih frakcija te povezanom derogiranju društvenog vlasništva tijekom različitih faza tzv. tranzicije postsocijalističke Hrvatske, odnosno restauracije kapitalizma na prostoru SFRJ, piše Srećko Pulig.
  • 11. svibnja 2018. Nevidljiva ruka Facebooka Informacije o milijunima korisnika/ca koje se trenutno nalaze u posjedu Facebooka ne služe samo za izvlačenje profita uz pomoć sadržaja koji bi trebao biti u funkciji javnog interesa, već i otvaraju prostor za nedemokratske političke procese. O nedavnim događanjima vezanima uz poslovanje firme Cambridge Analytica, koja je podatke prikupljene putem Facebooka pretvorila u alat za mikrosegmentirano političko oglašavanje, piše Boris Postnikov, ukazujući na problematičnost ahistorijskih analiza socioekonomskih tema i nedostatnost prijedloga koji ne idu dalje od strože zakonske regulacije internetskih monopola.
  • 6. svibnja 2018. Odjeci Oktobra Diskusije o povijesnoj i političkoj važnosti Oktobra, koje su se prošle godine povodom obilježavanja stogodišnjice Velike sovjetske revolucije pojavile unutar znanstvenog i neakademskog polja, vidljivim su učinile ne samo metodološke probleme historiografije, nego i kontingentnost promišljanja važnih povijesnih događaja u širim javnim raspravama. Povjesničar Krešimir Zovak u tekstu se osvrće na problematičnost upotrebe dekontekstualizacije i komparacije kao alata u analizi povijesnih procesa te političke instrumentalizacije na taj način dobivenih rezultata.
  • 1. svibnja 2018. Podrijetlo Prvog maja Odluka o internacionalnom protestnom obilježavanju Prvog maja donesena je na osnivačkom kongresu Druge internacionale 1889. godine u trenutku jačanja reformističkih tendencija unutar socijaldemokratskog pokreta. Donosimo prijevod teksta iz 1894. godine u kojem Rosa Luxemburg, marksistička revolucionarka i teoretičarka političke ekonomije govori o podrijetlu međunarodnog praznika rada, borbi proletarijata za osmosatni radni dan i njegovoj ulozi u kontekstu šire klasne borbe.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve