Događanja

Poziv na tribinu: Tustinim stopama: glazba kao fronta // 28.10. Močvara

Udruženje za razvoj kulture – URK, Klub Močvara i Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID) pozivaju na tribinu o Branku Črncu Tusti – pankeru, ali prije svega sindikalnom povjereniku – posvećenu glazbi s političkom porukom i glazbenicima/aktivistima koji je stvaraju: “O tome što znači živjeti politički rad kroz glazbu i ima li takva glazba šanse proizvesti kakav društveni efekt na tribini ćemo razgovarati s Andrejem Korovljevim, redateljem filma o Tusti, Rajkom Kutlačom, Tustinim sindikalnim kolegom i suborcem iz firme Uljanik, Tanjom Tomić, članicom aktivističkog zbora Praksa iz Pule i Matijom Vlašićem iz antifašističkog koncertnog kolektiva Torpedo Syndicate. Pridružite nam se u raspravi i kasnijem druženju!”

Filmske večeri u Močvari predstavljaju

TUSTINIM STOPAMA: GLAZBA KAO FRONTA

Klub Močvara, Trnjanski nasip b.b., Zagreb, SRIJEDA 28.10.2015 • VRATA 19:30 • POČETAK 20:00 • UPAD 0 KN

Gosti:
Andrej Korovljev, redatelj
Rajko Kutlača, Sindikat Istre i Kvarnera
Tanja Tomić, zbor Praksa
Matija Vlašić, Torpedo syndicate

Moderira:
Marina Ivandić, Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju

U listopadu 2015. navršile su se tri godine od smrti Branka Črnca Tuste, na prostorima bivše Jugoslavije nadaleko poznatog pjevača legendarnog punk rock benda KUD Idijoti, a u njegovom gradu Puli još poznatijeg sindikalista u firmi TESU unutar lokalnog brodogradilišta Uljanik. Iako Tustina predanost sindikalnom radu za Puljane ne predstavlja novost, mnogim štovateljima Tustina lika i djela taj dio njegovog života ostao je manje poznat, a koliko je samom Tusti bio bitan najbolje znaju oni koji su uz njega živjeli i radili.

O Tusti – pankeru, ali prije svega sindikalnom povjereniku – snima se i film čiju ćemo najavu imati prilike pogledati 28.10. u Močvari u sklopu tribine posvećene glazbi s političkom porukom i glazbenicima/aktivistima koji je stvaraju. O tome što znači živjeti politički rad kroz glazbu i ima li takva glazba šanse proizvesti kakav društveni efekt na tribini ćemo razgovarati s Andrejem Korovljevim, redateljem filma o Tusti, Rajkom Kutlačom, Tustinim sindikalnim kolegom i suborcem iz firme Uljanik, Tanjom Tomić, članicom aktivističkog zbora Praksa iz Pule i Matijom Vlašićem iz antifašističkog koncertnog kolektiva Torpedo Syndicate. Pridružite nam se u raspravi i kasnijem druženju!

Tribina je organizirana u suradnji Udruženja za razvoj kulture – URK, Kluba Močvara i Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju (BRID).

Program su sufinancirali Grad Zagreb i Hrvatski audiovizualni Centar.

www.mochvara.hr/film

Fotografija je preuzeta s Facebook stranice događaja i prilagođena formi ikone.

27. listopada 2015.
Tagovi:
, , , , , , , , , , ,

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka