Amenovanje ugovora na neodređeno

U jeku neokonzervativizacije hrvatskog društva ponovno je iskrsnulo pitanje uspostave formalne suradnje Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trenutna Uprava FFZG-a još žustrije nego prije pokušava osigurati pristanak za novi prijedlog ugovora koji nije ništa manje sporan od svoje prethodne verzije. Problemi koje pritom identificiramo jasno ukazuju kako se i u prostoru obrazovanja otvara svjetonazorsko bojno polje. S obzirom na to, itekako je nužno razvoj situacije držati pod povećalom i pokušati formirati kritičku javnu svijest o potrebi pružanja otpora navedenome planu.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, dekan Katoličkog Bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić, kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća KBF-a povodom proslave 20. obljetnice povratka tog fakulteta u okrilje zagrebačkoga Sveučilišta (Izvor: HINA / Zagrebačka nadbiskupija / mm / 11.3.2016 - autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine)
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, dekan Katoličkog Bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić, kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća KBF-a povodom proslave 20. obljetnice povratka tog fakulteta u okrilje zagrebačkoga Sveučilišta (Izvor: HINA / Zagrebačka nadbiskupija / mm / 11.3.2016 - autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine)
Nedavno je na dnevni red Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu ponovno došlo pitanje suradnje s ostalim sastavnicama na Sveučilištu. Jedna od predloženih suradnji jest ona s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Ona ovoga puta nije uspješno izglasana, već je uslijed pritiska uspješno prokazana kao mjesto koje iziskuje dodatnu ozbiljniju raspravu, čime se otvorila mogućnost za suprotstavljanje prodiranju konzervativnih tendencija na FFZG. Slijedi pokušaj objašnjenja zašto prijedlog suradnje s KBF-om nije nimalo bezopasan te kako se isti uklapa u širi neokonzervativni nalet.
 

Kronološki osvrt pokušaja jedne suradnje

U lipnju 2014. godine, dekan KBF-a Tonči Matulić sklapa s dekanom FFZG-a Damirom Borasom Ugovor o provedbi zajedničkih preddiplomskih i diplomskih dvopredmetnih studija. U srpnju iste godine, isti se ugovor na netransparentan način, uvršten pod točkom „Razno“, izglasava na Fakultetskom vijeću FFZG-a. Početkom 2015. godine, skupina profesora, asistenata i studenata počinje ispitivati njegovu regularnost i opravdanost. Saziva se radna grupa za ugovore te iskrsavaju i pitanja drugih ugovora koje FFZG ima s ostalim sastavnicama Sveučilišta. Radna grupa ulazi u reviziju svih ugovora te donosi „Načela nastavne i znanstveno-istraživačke suradnje s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu“ po kojima FFZG može legitimno ulaziti u takve suradnje.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan FFZG-a Damir Boras i Hrki – maskota predstojećih Europskih sveučilišnih igara koje se u srpnju održavaju u Zagrebu i Rijeci (izvor: HINA / Mario Ćužić / mć / 14.3.2016 – autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine).
 
U međuvremenu, u ožujku 2015. godine, novi dekan Vlatko Previšić blokira izjavu Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta kojom se iskazuje protivljenje ugovoru između FFZG-a i KBF-a te jasno daje do znanja da se tradicija blokiranja priopćenja studentskih inicijativa na FFZG-u nastavlja, kao i da, u tom trenutku sporan ugovor s KBF-om – ne smatra problematičnim. Izjava upozorava da ugovor na nekoliko načina dovodi studente Filozofskog fakulteta u neravnopravan položaj.
 
Prema prvotno predloženom ugovoru, studenti KBF-a bili bi u mogućnosti, uz studij religiozne pedagogije i katehetike, upisati drugu studijsku grupu na Filozofskom fakultetu, a bez polaganja prijemnog ispita za upis na isti. Međutim, diplomu završenog studija izdavao bi isključivo KBF, čime bi se narušilo autonomiju FFZG-a. Također, studenti su problematičnim smatrali model financiranja takvog studija, u okviru kojega bi se financijska sredstva uplaćivala isključivo KBF-u. U konačnici, provedbom ovog ugovora studenti Filozofskog fakulteta bili bi dovedeni u još nepovoljniji položaj na tržištu rada, osobito prilikom zapošljavanja u sustavu osnovnog i srednjeg školstva.
 
Pod pritiskom otpora akademske zajednice na FFZG-u, Fakultetsko vijeće na sjednici održanoj 18. svibnja 2015. godine otkazuje većinu ugovora jer se protive načelima za uspostavu suradnje. No, time priča još uvijek nije završena. U veljači ove godine, kao točka na dnevnom redu FV-a dolaze novi prijedlozi ugovora, koji bi trebali biti sklopljeni na neodređeno vrijeme. Najrecentniji prijedlog ugovora nije ništa manje sporan nego što su to njegove prethodne verzije.
 

Studentska obrana FFZG-a

Studenti FFZG-a proveli su analizu novog ugovora i zaključili kako se načela suradnje s drugim sastavnicama na Sveučilištu nanovo krše. Kao prvo, zanemareno je načelo zaštite pravnog, strukovnog, znanstvenog i nastavnog integriteta i autonomije FFZG-a, ali i pojedinih odsjeka i studija koji se na njima izvode, jer se uvođenjem studijskih smjerova s KBF-a narušava autonomija humanistike, kako na samom Fakultetu, tako i kasnije, u obrazovnom sustavu u cjelini. Drugo prekršeno načelo odnosi se na zaštitu prava i interesa studenata FF-a na tržištu rada – kako za vrijeme studija, tako i po završenom studiju.
Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Predloženim ugovorom oslabljuje se njihova konkurentnost, a treba imati na umu kako diplomirani religiolozi i kateheti, prema prijedlogu „Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, u školama uz vjeronauk također mogu predavati filozofiju i etiku.
 
Nadalje, prema jednom od načela potrebno je precizno ustanoviti kakav bi nastavni, strukovni, institucionalni i znanstveno-istraživački interes FFZG-a imao pri sklapanju određenog ugovora – npr. o kakvom bi se znanstveno-istraživačkom interesu radilo pri sklapanju ugovora s KBF-om te po kojim je on točkama jasno utvrđen. Uz navedena, prekršeno je i načelo ravnopravnosti i uzajamnosti obveza u ugovornom odnosu, pri čemu je ravnopravnost uspostavljena samo na formalnoj razini, a u podlozi stoji činjenica da KBF dobiva preko dvadeset studijskih programa, dok FFZG dobiva svega jedan. Također, značajno je za primijetiti da prijava na motivacijski postupak, tj. prijemni ispit na KBF-u, podrazumijeva da su studenti dio crkvene strukture. Naime, za sve studije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu potrebno je priložiti potvrdu o krštenju i preporuku župnika – pa načelo ravnopravnosti, zbog zadiranja u privatna svjetonazorska opredijeljenja, ne može biti ispoštovano.
 
Izglasavanje spornog ugovora zapravo je u bitnom dijelu odloženo zbog kršenja načela prema kojem FFZG može sklapati ugovore o zajedničkim studijima za studijske grupe na FFZG-u isključivo uz suglasnost odsjeka na kojem se izvodi studij. Suglasnost odsjeka prije stavljanja na dnevni red nije zatražena, temeljita rasprava nije provedena, a poznato je da su neki odsjeci bili izričito protiv (npr. Odsjek za filozofiju). Naposljetku, nije poznato tko bi bio nositelj planiranog studija, odnosno, ne zna se tko će u slučaju ostvarene suradnje izdavati diplome jer to u samom tekstu ugovora nije navedeno. Uz prekršena načela za suradnju, kao ključni problemi se ističu autonomija humanistike, desekularizacija i klerikalizacija.
 

Suglasnost uz prisilu

Na Fakultetskom vijeću održanom 18. veljače 2016. godine, s dnevnog je reda skinuta sporna 99. točka o ugovorima te je rasprava vraćena na odsjeke, kako bi se isti, poštujući već spomenuta načela, izjasnili o ovom pitanju. Dekan Previšić je istaknuo apsolutnu slobodu izjašnjavanja pojedinih odsjeka, ali je na dosad održanim sjednicama ipak uvijek nazočio i netko od članova Uprave, pod izlikom pomoći pri
Trenutni dekan FFZG-a, Vlatko Previšić i bivši dekan FFZG-a, a sada rektor Sveučilišta, Damir Boras na potpisivanju Sporazuma o suradnji na razvoju i održavanju sustava Dabar – digitalni akademski arhivi i repozitoriji (foto HINA / Zvonimir Kuhtić / zk)
Trenutni dekan FFZG-a, Vlatko Previšić i bivši dekan FFZG-a (sada rektor Sveučilišta), Damir Boras na potpisivanju Sporazuma o suradnji na razvoju i održavanju sustava Dabar – digitalni akademski arhivi i repozitoriji (izvor: HINA / Zvonimir Kuhtić / zk / 4.3.2016 – autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine).
tumačenju ugovora. Pritom se stvar pokušalo pogurati u smjeru izglasavanja suradnje s ostalim sastavnicama Sveučilišta u paketu, kako bi se izbjeglo potencijalno negativno izjašnjavanje o spornom ugovoru s KBF-om.
 
Na nesreću, priča o izglasavanju ugovora s KBF-om koincidira s raspravom o budućim docenturama. Uprava bi, u ovom slučaju, odobrenje za docenture mogla koristiti kao polugu za osiguravanje pozitivnog izjašnjavanja o ugovoru s KBF-om. Budući da nitko ne želi na duši nositi budućnost mlađih kolega, izvjesno je da će se neki odsjeci pozitivno izjasniti o predloženom ugovoru s KBF-om, samo kako bi osigurali radna mjesta za postojeće kadrove. Odsjeci su zasad podijeljeni oko davanja suglasnosti, a ostaje nam vidjeti kako će reagirati odsječka vijeća na Filozofskom fakultetu i nadati se da će dovoljan broj članova akademske zajednice na Fakultetu uvidjeti problematičnost predloženog ugovora.
 
Ukoliko se odsjeci izjasne u prilog potpisivanju spornih ugovora i ako se tijekom izglasavanja na Fakultetskom vijeću ne okupi većina koja bi bila protiv njihova potpisivanja, studentski predstavnici na FV-u imaju priliku uložiti suspenzivni veto na odluku te tako osigurati odgodu rasprave od najmanje 8 dana. Čini se kako su jedini koji pružanjem otpora u ovoj priči nemaju što izgubiti – sami studenti, no ulaganjem veta studentski predstavnici samo odgađaju neminovno izglasavanje na nekoj od idućih sjednica FV-a. Osim spomenutog otpora studenata i eventualnog protivljenja odsjekâ, izjavom je reagirala inicijativa Akademska solidarnost koja, među ostalim akcijama, u utorak, 22. ožujka u 19:30 na FFZG-u organizira tribinu o problematici uspostave formalne suradnje s KBF-om.
 

Obrazovanje na meti konzervativnih društvenih strujanja

Uz netom problematizirana pitanja, u ugovoru se radi i o provedbi znanstveno-istraživačkih projekata između pojedinih odsjeka s FFZG-a i KBF-a. No, o kakvoj se ovdje suradnji zapravo radi? Termine poput „znanstvenosti“ ili „interdisciplinarnosti“ u današnje je doba, zbog njihove opće uvriježenosti, vrlo lako zloupotrijebiti. Sjetimo se samo niza predavanja komunikologinje Judith Reisman na fakultetima u Hrvatskoj iz 2013. godine (između ostalog i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je isto predavanje osujećeno pasivnim prosvjedom). Stavovi koje je dotična demonstrirala ogledan su primjer indoktrinacije i pseudoznanstvenog huškanja, no njenu turneju pokušavalo se obrazložiti potrebom za pružanje prostora tobože znanstvenom sučeljavanju.
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
 
Radi li se u slučaju KBF-a i FF-a o tipu suradnje koji bi verificirao religijsko-teološku etiku? Za pretpostaviti je da KBF u ovom odnosu ne bi odustao od religijskog tumačenja stvarnosti, no ne bi li se, davanjem znanstvenog pokrića religijski motiviranim interpretacijama svijeta u kojem živimo, kršila znanstvena autonomija te dugoročno podrivalo sekularne tekovine modernog doba?
 
Nedavnim dolaskom radikalno desne opcije na vlast, prvi su se na udaru našli neprofitni mediji i medijska politika. Kako se čini, otpor takvim strujama nije nemoguć, ali je malo vjerojatno da građanske inicijative, bar za vrijeme mandata trenutne vlasti, mogu utjecati na politiku odabira novih kadrova u čelnim institucijama koje formiraju medijsku politiku države (Ministarstvo kulture, Agencija za elektroničke medije, HRT). Smjena vodećih ljudi već je obavljena ili najavljena, a za očekivati je kako će se i druga polja odgovorna za formiranje javnog mišljenja naći na udaru. Jedna od tih bojišnica svakako su i obrazovne institucije.
 

Bog, Hrvati i neoliberalizam

Ovogodišnji je proračun za obrazovanje 158 milijuna kuna manji nego prošle godine. Osiromašenje sektora prvi je korak u njegovoj reformaciji, pri čemu nema naznaka da je među političkim i državnoslužbeničkim kadrom zaduženim za administraciju sektora obrazovanja došlo do pomaka u odnosu na dosadašnje slijepo držanje okvira neoliberalizacije polja obrazovanja kroz fiskalno i institucionalno discipliniranje, na što smo proteklih godina više puta upozoravali.
 
Nadalje, bitno je uzeti u obzir i nedavnu izjavu novog ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Predraga Šustara, iz koje je jasno da vjersko tumačenje nastanka svemira stavlja na istu epistemološku ravan kao i znanstveno tumačenje. Za trenutnu društvenu situaciju je, među ostalim, simptomatična i izjava ministrice socijalne politike: „Jedino nas Božja snaga i pomoć mogu izvući iz svega. Naravno, uz naš trud, ali sigurno da sami ne možemo“, izjavila je na početku svojeg mandata bivša časna sestra Bernardica Juretić.
Spomenik Silviju Strahimiru Kranjčeviću pred Filozofskim fakultetom u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Spomenik Silviju Strahimiru Kranjčeviću pred Filozofskim fakultetom u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
 
Sve je evidentnije da nas nova vlast upućuje da se predamo na milost i nemilost stručnjacima koji rade na institucionalizaciji neoliberalnog projekta, koji pogoduje samo višim klasama, kao i klerikalnim vođama koji nas ustrajno potiču da pognemo glavu, okrenemo drugi obraz i prihvatimo sve što nam na sistemskoj razini dolazi ususret kao proizvod vlastite grešnosti. Svjedočimo intenzifikaciji procesa desekularizacije službenog diskursa društva u cjelini, a time i obrazovnog sustava. Također, uslijed prodiranja desnih ideja u javni prostor, postaje razvidno kako je moć institucija da utječu na kadrovsku politiku, a time i budućnost razvoja sektora visokog obrazovanja, iznimno velika. Potencijalno „pregovaranje“ o docenturama, spomenuto ranije u članku, svakako je primjer mogućih posljedica takve moći.
 
Odbijanje potpisivanja ugovora o suradnji između FFZG-a i KBF-a moglo bi poslužiti da naglasi i podsjeti kako FFZG slovi za mjesto otpora, dok potencijalni razvoj događaja koji rezultira službenim uspostavljanjem suradnje utoliko više zabrinjava. Budimo svjesni da suradnja s KBF-om, koja će vjerojatno ubrzo biti ostvarena, neće puno toga promijeniti na Fakultetu – no kako je u ovom tekstu i naznačeno, izvjesno je da će predložena suradnja u budućnosti doprinijeti općoj desekularizaciji društva. Na tom tragu, za očekivati je kako nova generacija konkurentnijih nastavnika s KBF-a neće mlade ljude podučavati da budu aktivni i svjesni politički subjekti, već poslušni građani-vjernici koji zbog svoje „grešne prirode“ preuzimaju osobnu odgovornost za nedaće s kojima se susreću i šutke nastavljaju prihvaćati okrutnost neoliberalne paradigme kao nešto sasvim normalno, ako ne čak i nužno.
 

Vezani članci

  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.
  • 13. travnja 2017. Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS) Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.
  • 10. travnja 2017. Članovi političke platforme Ahora Madrid u Campo de Cebada, 19. travnja 2014. (izvor: Ahora Madrid @ Flickr prema Creative Commons licenci) Kako zaustaviti politički pomak udesno? Donosimo prijevod komentara u kojem Immanuel Wallerstein u širokim potezima naznačuje obrise globalne političko-ekonomske situacije u kojoj je, uslijed pada životnog standarda većine svjetskog stanovništva, uočljiv generalni politički pomak ka lijevoj, ali i desnoj radikalizaciji. Premda kratkoročni politički ciljevi radikalno lijevih stranaka ponekad uspijevaju umanjiti posljedice po najsiromašnije slojeve, jačanje lijeve pozicije i uspostava pravednijeg svjetskog sistema na dugi rok ipak zahtijevaju političko djelovanje drugačije vrste – izgradnju savezâ odozdo.
  • 10. travnja 2017. Tvornica staklenih proizvoda, 2. prosinca, 1960., Slovenska Bistrica (izvor: commons.wikimedia.org). Kako je počelo rušenje Jugoslavije? U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.
  • 4. travnja 2017. Narodna čitaona ispred sarajevske Vijećnice (foto: LM) Bosna i Hercegovina: daleko, blizu, daleko Od 2013. godine u Bosni i Hercegovini sporadično se javljaju socijalni pokreti. Počevši od tadašnje „bebolucije“ preko februarskih protesta 2014. godine i prateće plenumske mobilizacije, do trenutno aktivnih kampanja za radnička prava, zajednička dobra i historijsko sjećanje, ti pokreti konstantno su stiješnjeni između gorućih pitanja kojima se neposredno bave i ostvarivanja trajnije prisutnosti u političkom polju. Međutim, pitanje njihove održivosti nije samo njihovo pitanje, već je i pitanje lijevih aktera u zemljama čije politike aktivno oblikuju bosanskohercegovačke političke prilike – prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, a potom i u državama članicama Evropske unije.
  • 2. travnja 2017. Zgrada Hrvatskih studija (izvor:  Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija) Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.
  • 12. ožujka 2017. Dva motora zrakoplova B-707 i vjetrokaz (izvor: Lynn Greyling @ Public Domain Pictures prema Creative Commons licenci) Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 11. ožujka 2017. Crveni karanfili (izvor: ChadoNihi @ Pixabay prema Creative Commons licenci) Klasno cvijeće U osvrtu na revolucionarni historijat Osmog marta, autorica evaluira njegova suvremena obilježavanja koja više nego ikad moramo jasno pozicionirati kroz antikapitalističku optiku te ekonomski i politički angažman žena kako bismo nadišli/e liberalno konceptualiziranje oslobođenja žena oprimjereno individualnim uspjesima snažnih pojedinki. O socijalističkom nasljeđu obilježavanja Osmog marta te važnosti dugoročnih strategija obrane reproduktivnih i drugih prava piše Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije i članica feminističkog kolektiva FAKTIV.
  • 11. ožujka 2017. Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org) Skripta 85 Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve