Amenovanje ugovora na neodređeno

U jeku neokonzervativizacije hrvatskog društva ponovno je iskrsnulo pitanje uspostave formalne suradnje Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Trenutna Uprava FFZG-a još žustrije nego prije pokušava osigurati pristanak za novi prijedlog ugovora koji nije ništa manje sporan od svoje prethodne verzije. Problemi koje pritom identificiramo jasno ukazuju kako se i u prostoru obrazovanja otvara svjetonazorsko bojno polje. S obzirom na to, itekako je nužno razvoj situacije držati pod povećalom i pokušati formirati kritičku javnu svijest o potrebi pružanja otpora navedenome planu.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, dekan Katoličkog Bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić, kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća KBF-a povodom proslave 20. obljetnice povratka tog fakulteta u okrilje zagrebačkoga Sveučilišta (Izvor: HINA / Zagrebačka nadbiskupija / mm / 11.3.2016 - autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine)
Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Predrag Šustar, dekan Katoličkog Bogoslovnog fakulteta Tonči Matulić, kardinal Josip Bozanić, predsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner i Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu na svečanoj sjednici Fakultetskog vijeća KBF-a povodom proslave 20. obljetnice povratka tog fakulteta u okrilje zagrebačkoga Sveučilišta (Izvor: HINA / Zagrebačka nadbiskupija / mm / 11.3.2016 - autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine)
Nedavno je na dnevni red Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu ponovno došlo pitanje suradnje s ostalim sastavnicama na Sveučilištu. Jedna od predloženih suradnji jest ona s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Ona ovoga puta nije uspješno izglasana, već je uslijed pritiska uspješno prokazana kao mjesto koje iziskuje dodatnu ozbiljniju raspravu, čime se otvorila mogućnost za suprotstavljanje prodiranju konzervativnih tendencija na FFZG. Slijedi pokušaj objašnjenja zašto prijedlog suradnje s KBF-om nije nimalo bezopasan te kako se isti uklapa u širi neokonzervativni nalet.
 

Kronološki osvrt pokušaja jedne suradnje

U lipnju 2014. godine, dekan KBF-a Tonči Matulić sklapa s dekanom FFZG-a Damirom Borasom Ugovor o provedbi zajedničkih preddiplomskih i diplomskih dvopredmetnih studija. U srpnju iste godine, isti se ugovor na netransparentan način, uvršten pod točkom „Razno“, izglasava na Fakultetskom vijeću FFZG-a. Početkom 2015. godine, skupina profesora, asistenata i studenata počinje ispitivati njegovu regularnost i opravdanost. Saziva se radna grupa za ugovore te iskrsavaju i pitanja drugih ugovora koje FFZG ima s ostalim sastavnicama Sveučilišta. Radna grupa ulazi u reviziju svih ugovora te donosi „Načela nastavne i znanstveno-istraživačke suradnje s drugim sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu“ po kojima FFZG može legitimno ulaziti u takve suradnje.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan FFZG-a Damir Boras i Hrki – maskota predstojećih Europskih sveučilišnih igara koje se u srpnju održavaju u Zagrebu i Rijeci (izvor: HINA / Mario Ćužić / mć / 14.3.2016 – autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine).
 
U međuvremenu, u ožujku 2015. godine, novi dekan Vlatko Previšić blokira izjavu Saveza studentskih udruga Filozofskog fakulteta kojom se iskazuje protivljenje ugovoru između FFZG-a i KBF-a te jasno daje do znanja da se tradicija blokiranja priopćenja studentskih inicijativa na FFZG-u nastavlja, kao i da, u tom trenutku sporan ugovor s KBF-om – ne smatra problematičnim. Izjava upozorava da ugovor na nekoliko načina dovodi studente Filozofskog fakulteta u neravnopravan položaj.
 
Prema prvotno predloženom ugovoru, studenti KBF-a bili bi u mogućnosti, uz studij religiozne pedagogije i katehetike, upisati drugu studijsku grupu na Filozofskom fakultetu, a bez polaganja prijemnog ispita za upis na isti. Međutim, diplomu završenog studija izdavao bi isključivo KBF, čime bi se narušilo autonomiju FFZG-a. Također, studenti su problematičnim smatrali model financiranja takvog studija, u okviru kojega bi se financijska sredstva uplaćivala isključivo KBF-u. U konačnici, provedbom ovog ugovora studenti Filozofskog fakulteta bili bi dovedeni u još nepovoljniji položaj na tržištu rada, osobito prilikom zapošljavanja u sustavu osnovnog i srednjeg školstva.
 
Pod pritiskom otpora akademske zajednice na FFZG-u, Fakultetsko vijeće na sjednici održanoj 18. svibnja 2015. godine otkazuje većinu ugovora jer se protive načelima za uspostavu suradnje. No, time priča još uvijek nije završena. U veljači ove godine, kao točka na dnevnom redu FV-a dolaze novi prijedlozi ugovora, koji bi trebali biti sklopljeni na neodređeno vrijeme. Najrecentniji prijedlog ugovora nije ništa manje sporan nego što su to njegove prethodne verzije.
 

Studentska obrana FFZG-a

Studenti FFZG-a proveli su analizu novog ugovora i zaključili kako se načela suradnje s drugim sastavnicama na Sveučilištu nanovo krše. Kao prvo, zanemareno je načelo zaštite pravnog, strukovnog, znanstvenog i nastavnog integriteta i autonomije FFZG-a, ali i pojedinih odsjeka i studija koji se na njima izvode, jer se uvođenjem studijskih smjerova s KBF-a narušava autonomija humanistike, kako na samom Fakultetu, tako i kasnije, u obrazovnom sustavu u cjelini. Drugo prekršeno načelo odnosi se na zaštitu prava i interesa studenata FF-a na tržištu rada – kako za vrijeme studija, tako i po završenom studiju.
Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Predloženim ugovorom oslabljuje se njihova konkurentnost, a treba imati na umu kako diplomirani religiolozi i kateheti, prema prijedlogu „Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskoj ustanovi i učeničkom domu“, u školama uz vjeronauk također mogu predavati filozofiju i etiku.
 
Nadalje, prema jednom od načela potrebno je precizno ustanoviti kakav bi nastavni, strukovni, institucionalni i znanstveno-istraživački interes FFZG-a imao pri sklapanju određenog ugovora – npr. o kakvom bi se znanstveno-istraživačkom interesu radilo pri sklapanju ugovora s KBF-om te po kojim je on točkama jasno utvrđen. Uz navedena, prekršeno je i načelo ravnopravnosti i uzajamnosti obveza u ugovornom odnosu, pri čemu je ravnopravnost uspostavljena samo na formalnoj razini, a u podlozi stoji činjenica da KBF dobiva preko dvadeset studijskih programa, dok FFZG dobiva svega jedan. Također, značajno je za primijetiti da prijava na motivacijski postupak, tj. prijemni ispit na KBF-u, podrazumijeva da su studenti dio crkvene strukture. Naime, za sve studije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu potrebno je priložiti potvrdu o krštenju i preporuku župnika – pa načelo ravnopravnosti, zbog zadiranja u privatna svjetonazorska opredijeljenja, ne može biti ispoštovano.
 
Izglasavanje spornog ugovora zapravo je u bitnom dijelu odloženo zbog kršenja načela prema kojem FFZG može sklapati ugovore o zajedničkim studijima za studijske grupe na FFZG-u isključivo uz suglasnost odsjeka na kojem se izvodi studij. Suglasnost odsjeka prije stavljanja na dnevni red nije zatražena, temeljita rasprava nije provedena, a poznato je da su neki odsjeci bili izričito protiv (npr. Odsjek za filozofiju). Naposljetku, nije poznato tko bi bio nositelj planiranog studija, odnosno, ne zna se tko će u slučaju ostvarene suradnje izdavati diplome jer to u samom tekstu ugovora nije navedeno. Uz prekršena načela za suradnju, kao ključni problemi se ističu autonomija humanistike, desekularizacija i klerikalizacija.
 

Suglasnost uz prisilu

Na Fakultetskom vijeću održanom 18. veljače 2016. godine, s dnevnog je reda skinuta sporna 99. točka o ugovorima te je rasprava vraćena na odsjeke, kako bi se isti, poštujući već spomenuta načela, izjasnili o ovom pitanju. Dekan Previšić je istaknuo apsolutnu slobodu izjašnjavanja pojedinih odsjeka, ali je na dosad održanim sjednicama ipak uvijek nazočio i netko od članova Uprave, pod izlikom pomoći pri
Trenutni dekan FFZG-a, Vlatko Previšić i bivši dekan FFZG-a, a sada rektor Sveučilišta, Damir Boras na potpisivanju Sporazuma o suradnji na razvoju i održavanju sustava Dabar – digitalni akademski arhivi i repozitoriji (foto HINA / Zvonimir Kuhtić / zk)
Trenutni dekan FFZG-a, Vlatko Previšić i bivši dekan FFZG-a (sada rektor Sveučilišta), Damir Boras na potpisivanju Sporazuma o suradnji na razvoju i održavanju sustava Dabar – digitalni akademski arhivi i repozitoriji (izvor: HINA / Zvonimir Kuhtić / zk / 4.3.2016 – autorska prava su zaštićena, nije dozvoljeno preuzimanje, prenošenje i redistribuiranje sadržaja Hine).
tumačenju ugovora. Pritom se stvar pokušalo pogurati u smjeru izglasavanja suradnje s ostalim sastavnicama Sveučilišta u paketu, kako bi se izbjeglo potencijalno negativno izjašnjavanje o spornom ugovoru s KBF-om.
 
Na nesreću, priča o izglasavanju ugovora s KBF-om koincidira s raspravom o budućim docenturama. Uprava bi, u ovom slučaju, odobrenje za docenture mogla koristiti kao polugu za osiguravanje pozitivnog izjašnjavanja o ugovoru s KBF-om. Budući da nitko ne želi na duši nositi budućnost mlađih kolega, izvjesno je da će se neki odsjeci pozitivno izjasniti o predloženom ugovoru s KBF-om, samo kako bi osigurali radna mjesta za postojeće kadrove. Odsjeci su zasad podijeljeni oko davanja suglasnosti, a ostaje nam vidjeti kako će reagirati odsječka vijeća na Filozofskom fakultetu i nadati se da će dovoljan broj članova akademske zajednice na Fakultetu uvidjeti problematičnost predloženog ugovora.
 
Ukoliko se odsjeci izjasne u prilog potpisivanju spornih ugovora i ako se tijekom izglasavanja na Fakultetskom vijeću ne okupi većina koja bi bila protiv njihova potpisivanja, studentski predstavnici na FV-u imaju priliku uložiti suspenzivni veto na odluku te tako osigurati odgodu rasprave od najmanje 8 dana. Čini se kako su jedini koji pružanjem otpora u ovoj priči nemaju što izgubiti – sami studenti, no ulaganjem veta studentski predstavnici samo odgađaju neminovno izglasavanje na nekoj od idućih sjednica FV-a. Osim spomenutog otpora studenata i eventualnog protivljenja odsjekâ, izjavom je reagirala inicijativa Akademska solidarnost koja, među ostalim akcijama, u utorak, 22. ožujka u 19:30 na FFZG-u organizira tribinu o problematici uspostave formalne suradnje s KBF-om.
 

Obrazovanje na meti konzervativnih društvenih strujanja

Uz netom problematizirana pitanja, u ugovoru se radi i o provedbi znanstveno-istraživačkih projekata između pojedinih odsjeka s FFZG-a i KBF-a. No, o kakvoj se ovdje suradnji zapravo radi? Termine poput „znanstvenosti“ ili „interdisciplinarnosti“ u današnje je doba, zbog njihove opće uvriježenosti, vrlo lako zloupotrijebiti. Sjetimo se samo niza predavanja komunikologinje Judith Reisman na fakultetima u Hrvatskoj iz 2013. godine (između ostalog i na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je isto predavanje osujećeno pasivnim prosvjedom). Stavovi koje je dotična demonstrirala ogledan su primjer indoktrinacije i pseudoznanstvenog huškanja, no njenu turneju pokušavalo se obrazložiti potrebom za pružanje prostora tobože znanstvenom sučeljavanju.
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
 
Radi li se u slučaju KBF-a i FF-a o tipu suradnje koji bi verificirao religijsko-teološku etiku? Za pretpostaviti je da KBF u ovom odnosu ne bi odustao od religijskog tumačenja stvarnosti, no ne bi li se, davanjem znanstvenog pokrića religijski motiviranim interpretacijama svijeta u kojem živimo, kršila znanstvena autonomija te dugoročno podrivalo sekularne tekovine modernog doba?
 
Nedavnim dolaskom radikalno desne opcije na vlast, prvi su se na udaru našli neprofitni mediji i medijska politika. Kako se čini, otpor takvim strujama nije nemoguć, ali je malo vjerojatno da građanske inicijative, bar za vrijeme mandata trenutne vlasti, mogu utjecati na politiku odabira novih kadrova u čelnim institucijama koje formiraju medijsku politiku države (Ministarstvo kulture, Agencija za elektroničke medije, HRT). Smjena vodećih ljudi već je obavljena ili najavljena, a za očekivati je kako će se i druga polja odgovorna za formiranje javnog mišljenja naći na udaru. Jedna od tih bojišnica svakako su i obrazovne institucije.
 

Bog, Hrvati i neoliberalizam

Ovogodišnji je proračun za obrazovanje 158 milijuna kuna manji nego prošle godine. Osiromašenje sektora prvi je korak u njegovoj reformaciji, pri čemu nema naznaka da je među političkim i državnoslužbeničkim kadrom zaduženim za administraciju sektora obrazovanja došlo do pomaka u odnosu na dosadašnje slijepo držanje okvira neoliberalizacije polja obrazovanja kroz fiskalno i institucionalno discipliniranje, na što smo proteklih godina više puta upozoravali.
 
Nadalje, bitno je uzeti u obzir i nedavnu izjavu novog ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Predraga Šustara, iz koje je jasno da vjersko tumačenje nastanka svemira stavlja na istu epistemološku ravan kao i znanstveno tumačenje. Za trenutnu društvenu situaciju je, među ostalim, simptomatična i izjava ministrice socijalne politike: „Jedino nas Božja snaga i pomoć mogu izvući iz svega. Naravno, uz naš trud, ali sigurno da sami ne možemo“, izjavila je na početku svojeg mandata bivša časna sestra Bernardica Juretić.
Spomenik Silviju Strahimiru Kranjčeviću pred Filozofskim fakultetom u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Spomenik Silviju Strahimiru Kranjčeviću pred Filozofskim fakultetom u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
 
Sve je evidentnije da nas nova vlast upućuje da se predamo na milost i nemilost stručnjacima koji rade na institucionalizaciji neoliberalnog projekta, koji pogoduje samo višim klasama, kao i klerikalnim vođama koji nas ustrajno potiču da pognemo glavu, okrenemo drugi obraz i prihvatimo sve što nam na sistemskoj razini dolazi ususret kao proizvod vlastite grešnosti. Svjedočimo intenzifikaciji procesa desekularizacije službenog diskursa društva u cjelini, a time i obrazovnog sustava. Također, uslijed prodiranja desnih ideja u javni prostor, postaje razvidno kako je moć institucija da utječu na kadrovsku politiku, a time i budućnost razvoja sektora visokog obrazovanja, iznimno velika. Potencijalno „pregovaranje“ o docenturama, spomenuto ranije u članku, svakako je primjer mogućih posljedica takve moći.
 
Odbijanje potpisivanja ugovora o suradnji između FFZG-a i KBF-a moglo bi poslužiti da naglasi i podsjeti kako FFZG slovi za mjesto otpora, dok potencijalni razvoj događaja koji rezultira službenim uspostavljanjem suradnje utoliko više zabrinjava. Budimo svjesni da suradnja s KBF-om, koja će vjerojatno ubrzo biti ostvarena, neće puno toga promijeniti na Fakultetu – no kako je u ovom tekstu i naznačeno, izvjesno je da će predložena suradnja u budućnosti doprinijeti općoj desekularizaciji društva. Na tom tragu, za očekivati je kako nova generacija konkurentnijih nastavnika s KBF-a neće mlade ljude podučavati da budu aktivni i svjesni politički subjekti, već poslušni građani-vjernici koji zbog svoje „grešne prirode“ preuzimaju osobnu odgovornost za nedaće s kojima se susreću i šutke nastavljaju prihvaćati okrutnost neoliberalne paradigme kao nešto sasvim normalno, ako ne čak i nužno.
 

Vezani članci

  • 30. srpnja 2017. Istok Hrvatske, septembar, 2015 (foto: LM; obrada: PB) Izbjeglice i dalje prkose beznađu „balkanske rute“ Od osnutka takozvane Islamske Države prošlo je već više od desetljeća, no posljedice nastanka ove zločinačke tvorevine tvrđavi Europi postale su vidljive tek 2015. godine, kada je Viktor Orbán, ultrakonzervativni predsjednik mađarske vlade, zatvorio granice države za izbjeglice iz ratom pogođene Sirije, Iraka i Afganistana, kao i za migrante iz velikog broja azijskih i afričkih zemalja. Ni nakon dvije godine izbjeglicama se ne pružaju alternative mogućem utapljanju na Sredozemlju ili beskrajnom čamljenju u nekome od istočnoeuropskih detencijskih centara, izbjegličkih kampova itsl. Donosimo prijevod teksta u kojem Tajana Tadić, volonterka Are You Syrious?, sagledava trenutnu situaciju i utjecaj hrvatskog pravnog sustava na istu.
  • 16. srpnja 2017. „Privatno vlasništvo“, ispred crkve Sv. Katarine u Kuldīgi, Latvija. (foto: Laima Gūtmane; izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Komplementarnost u borbi za sekularnu državu S historičarkom i sociologinjom Mirom Bogdanović, autoricom nedavno objavljene knjige „Elitistički pasijans – Povijesni revizionizam Latinke Perović“, razgovarali smo o liberalizmu kao političkom projektu, njegovim povijesnim fazama, različitim strujama i odnosu prema demokraciji te razilaženju sa socijalističkim projektom koje je najočiglednije u različitom poimanju slobode i jednakosti. Premda postoji potreba da se pojača zajednički front u obrani onih zasada koje i liberalizam i socijalizam baštine iz prosvjetiteljstva, Bogdanović podsjeća da borba za jednakost sviju u jednadžbu mora uključiti varijable materijalnih preduvjeta i raspolaganja sredstvima za proizvodnju.
  • 10. srpnja 2017. Fotografska retrospektiva borbe za potpuno javno financirano visoko obrazovanje izložena je u sklopu „Festivala prvih“, održanog tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom u proljeće 2009. godine (foto: MR; izvor) Studentski aktivizam nije dovoljan Potaknut člankom Amber A’Lee Frost „All Worked Up and Nowhere to Go“, dopisnik Jacobina Freddie deBoer komentira preveliko ulaganje nade u potencijale studentskog organizaranja, potaknuto činjenicom da se akademski prostor u SAD-u doživljava kao jedno od mjesta na kojem ljevica ima neki značaj i moć. DeBoer izlaže 8 empirijskih tvrdnji zbog kojih smatra da je studentski aktivizam, iako bitan i potreban, ipak precijenjen u kontekstu lijevog organiziranja te zagovara radničko organiziranje kao ono koje ima stvarne antikapitalističke potencijale.
  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 8. lipnja 2017. „European Union, Brand New Headquarters“ (izvor: Peter Kurdulija @ Flickr prema Creative Commons licenci). Zašto sam potpisao „10 prijedloga“ Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije“ nije potpisala niti jedna politička stranka, organizacija civilnog društva ili bilo koje drugo tijelo s prostora bivše Jugoslavije. U osobno ime potpisali su ga filozofkinja Tijana Okić iz BiH, Maja Breznik, istraživačica iz Slovenije, Rastko Močnik, sociolog i sveučilišni profesor iz Slovenije i Andreja Živković, istraživač iz Srbije koji nam je u kratkom tekstu ocrtao svoje viđenje političkih dimenzija trenutnih previranja u Europi i razloge za potpisivanje manifesta s kojim se ne slaže u potpunosti, ali koji razumije kao „tranzicijski program ujedinjenog fronta“, čija je svrha da razotkrije „političke kontradikcije između stvarnih potreba radnih ljudi i zahtjeva progresivnih snaga te nesposobnosti sistema Europske unije da u obliku kako je trenutno konstituiran ispuni takve potrebe i zahtjeve“.
  • 1. lipnja 2017. Osijek - Essegg 1905., naklada R. Bačić. Gornjegradsko šetalište - Oberstädter Park. (izvor: Vladimir Tkalčić @ Flickr prema Creative Commons licenci). Diskretni šarm revizije Povodom osječkog predstavljanja makedonskog prijevoda romana Unterstadt i drugog kruga lokalnih izbora u kojima sudjeluje i njegova autorica Ivana Šojat kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnicu Osijeka, donosimo analizu političke dimenzije Šojatina književnog teksta koji se skladno uklopio u postsocijalističke prozne trendove na ovim prostorima, barem na dva načina: kriminaliziranjem Narodnooslobodilačke borbe u skladu s teorijom o dvama totalitarizmima te viktimizacijom kapitalista izvlaštenih nakon pobjede socijalističke revolucije u Jugoslaviji.
  • 13. svibnja 2017. „LEBANON HANOVER III“ (izvor: Rowena Waack @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci.) Zajedno protiv kapitalizma i patrijarhata Repozicioniranje feminističke borbe iz dominantno reformističkog polja (neo)liberalnog feminizma u revolucionarno polje lijevog feminizma od velike je važnosti za konsolidaciju ženskog pokreta, ali i promišljanje progresivnih strategija svih budućih antikapitalističkih platformi. S Petrom Odakom razgovarale smo o retradicionalizaciji rodnih odnosa, heteropatrijarhalnosti kapitalističkog sustava, zaboravu materijalističkog historijata crvenog feminizma te posljedicama marginalizacije njegova zahtjeva za klasnom solidarnošću, odnosno eksplanatornoj važnosti ovakvog pristupa za izgradnju širih savezništava u neoliberalnom društveno-ekonomskom kontekstu.
  • 13. svibnja 2017. "Narodni junak", grafit o Jeremyju Corbynu u Camdenu u Londonu (izvor: duncan c prema Creative Commons licenci). Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.