Analiza dosadašnjeg rada Uprave – ima li kraja ovakvom načinu funkcioniranja FFZG-a?

Sa službene Facebook stranice Plenuma FFZG-a preuzeli smo osvrt anonimnog/e studenta/ice na dosadašnje funkcioniranje Uprave FFZG-a. Osim što na netransparentan način pokušava progurati potpisivanje Ugovora s KBF-om, Uprava je nelegitimno suspendirala prodekanicu Galić te provodi cenzuru na mailing listama.

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Izvor: jaime.silva @ Flickr, preuzeto prema Attribution-NonCommercial-NoDerivs 2.0 Generic licenci)

Kolege s KBF-a su nam, kao sudionici prošlih plenuma, ukazali na činjenicu da je problem suradnje u izvođenju dvopredmetnih studija s njihovim fakultetom prvenstveno unutarnji problem naše institucije, aludirajući tako na odnos koji studenti i djelatnici našega fakulteta imaju s Upravom. Koliko god se u mnogočemu ne slagali s dotičnim kolegama, moramo zaključiti da su u ovoj izjavi imali pravo, što nas je navelo da ukratko analiziramo dosadašnji rad Uprave te razmislimo što bi na našem fakultetu bilo drugačije da njime upravlja netko drugi.

Rad sadašnje Uprave ima mnogo nedostataka pa nije lako odlučiti odakle krenuti. Pokušat ćemo stoga dati kronološki pregled njihova rada. Prvo, sadašnja je Uprava,odmah po svome izboru, uvela cenzuru na slanje mailova na liste svima@ffzg.hr i student-svima@ffzg.hr, čime je studentima i djelatnicima onemogućeno pravovaljano međusobno informiranje o aktualnim događajima, a u pojedinim slučajevima čak i znanstvena djelatnost. Naime, poneki su se profesori žalili da ne mogu na vrijeme pronaći studente koji će sudjelovati u znanstvenim projektima jer je proces slanja maila svim studentima trajao danima. Slično je bilo i sa zahtjevom Studentskog zbora da se studente i djelatnike mailom pozove na plenum. Uprava je taj i puno sličnih zahtjeva odbila. S druge strane, sebi su zadržali pravo da bilo kada obavijeste studente o bilo čemu pa smo tako svjedoci situacije da su studenti mailom bili obaviješteni da je Uprava izdala priopćenje za javnost i medije, dok su odgovor plenuma na tu izjavu morali tražiti po medijima.

Nadalje, način sklapanja ugovora s KBF-om – gdje članovi Vijeća Fakulteta glasaju o ugovoru koji nisu ni vidjeli, nakon čega se, po intervenciji pojedinih članova istog Vijeća, ali i pojedinih odsjeka, cijeli postupak ponavlja – govori puno o netransparentnosti u radu ove Uprave. Sada imamo istu situaciju: u takozvanoj javnoj raspravi vijeća odsjekâ glasaju o ugovorima za koje Dekan u medijima tvrdi da su još u doradi. Postavlja se pitanje tko tu koga pokušava prevariti? Odgovor je jasan.

O međuljudskim odnosima u Upravi nećemo previše diskutirati jer smatramo da nelegitimna suspenzija prodekanice Galić i suviše govori o obračunavanju s ljudima koji imaju drugačije mišljenje od onih na vrhu hijerarhijske ljestvice. Spomenimo samo kako pojam suspenzije prodekana ne postoji ni u jednom pravnom aktu Fakulteta ni Sveučilišta. Isto tako, komunikaciju Uprave sa studentima i komentare o pojedinim zaposlenicima u medijima smatramo sramotnom i svađalačkom. Takva razina komunikacije nije primjerena akademskim standardima. Zanima nas samo koju će sljedeću metodu za obračun s neistomišljenicima Uprava smisliti.

Završno, zanimljivo je kako Dekan posljednjih dana osporava legitimnost Plenuma, a prije svoga izbora od istog je plenuma tražio podršku za izbor na to mjesto. Nije li ovakvo ponašanje u najmanju ruku kontradiktorno? Ili je Dekan zaboravio što je bilo prije par godina. Kada mu je koristio, Plenum je za Vlatka Previšića bio legitiman, a sada tvrdi, citiramo: „nije Filozofski fakultet, s brojnim svojim studentima i profesorima, samo plenum.“ Naš odgovor Dekanu na ovu izjavu je da su svi studenti i profesori pozvani na plenum gdje imaju jednako pravo glasa pa samim time odluke donesene na plenumu imaju veći legitimitet za sve studente i djelatnike nego ijedan drugi način odlučivanja.

Napominjemo još da po propisima Fakulteta i Sveučilišta mandat dekana traje kraće ako obuhvaća period kada treba otići u mirovinu. Dakle, dekan zakonski može ostati na čelnoj poziciji ustanove nakon akademske godine u kojoj odlazi u mirovinu samo ako je u nastavnome zvanju emeritusa, što ovdje nije slučaj. To baca novo svjetlo na pritisak Uprave da se ugovori izglasaju prije ljeta (vjerojatno na FV-u u svibnju).

Smatramo kako se Uprava Filozofskog fakulteta loše odnosi prema zaposlenicima i studentima, na mnoge načine narušava ugled Fakulteta, te svojim perfidnim postupcima ometa normalno funkcioniranje Fakulteta. Do kada će Fakultet moći ovako funkcionirati – ne znamo, ali znamo da je vrijeme za promjene na čelu ove institucije već odavno došlo.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2023. Ima li Gaza budućnost? Nakon napada palestinskih oružanih snaga pod vodstvom Hamasa na izraelsko stanovništvo, uslijedila je odmazda Izraela. Sukob se dogodio u kontekstu pragmatičnih geopolitičkih nastojanja normalizacije odnosa Izraela s arapskim državama (pod palicom SAD-a), te u situaciji sve većeg pomicanja izraelskog političkog spektra udesno. Neki od motiva za napad su okupacija i kontinuirana represija nad palestinskim stanovništvom, neprekidno naseljavanje Židova na palestinskim teritorijima i izbacivanje Palestinaca s njihove zemlje te međunarodna normalizacija režima aparthejda. Odgovor Izraela, uz prešutno savezništvo Zapada, dosegnuo je strahovite razmjere ljudskih žrtava i razaranja gradova u Gazi. Autor nudi tri moguća scenarija.
  • 22. prosinca 2023. Vazduh koji dišemo na kapitalističkoj periferiji Zagađenje zraka i životne sredine ogromni su problemi u Srbiji i drugim zemljama kapitalističke (polu)periferije, ali se to ili zanemaruje ili se problematika smješta u kvazi politički neutralne narative. Knjiga Vazduh kao zajedničko dobro Predraga Momčilovića je pregledna publikacija ‒ o historiji zagađenja zraka, o trenutnoj kvaliteti zraka, ključnim zagađivačima te njihovom utjecaju na zdravlje, o društveno-ekonomskim uzrocima zagađenja zraka i dominantnim narativima kroz koje se to predstavlja, kao i o politikama te borbama za čist zrak. Budući da polazi od suštinske veze kapitalizma i zagađenja, autor borbu protiv zagađenja odnosno privatizacije zraka misli u antikapitalističkom ključu: za čist zajednički zrak i druga dobra kojima ćemo upravljati demokratski.
  • 30. studenoga 2023. Usta puna djetetine U kratkom osvrtu na vlastito iskustvo trans djeteta, autor razmatra aktualni val legislativne transfobije.
  • 10. studenoga 2023. Pozornica kao moralna institucija Predstava „Možeš biti sve što želiš“ na dramaturško-režijsko-izvedbenom planu donosi avangardističku i subverzivnu jukstapoziciju raznorodnih prizora u kojima likovi dviju zaigranih djevojčica razgovaraju o društvenim fenomenima, demontirajući pritom artificijelnost oprirodnjenih društvenih uloga, ali i konvencionaliziranu samorazumljivost kazališnog stvaranja. Podrivajući elitističke i projektno-orijentirane norme teatra, a na tragu Schillerova razumijevanja kazališta kao estetskog, moralnog i društveno-političkog aparata, kroz ovu se predstavu vraća i dimenzija totaliteta, težnja da se obuhvati cjelinu, kroz koju se proizvodi kritika, provokacija i intervencija, ali i didaktika brehtijanskog tipa, odozdo, iz mjesta govora potlačenih.
  • 8. studenoga 2023. O čemu govorimo kada govorimo o trans genocidu Za kapitalističku nacionalnu državu važna je institucija obitelji, samostojna biološki i socijalno reproduktivna jedinica besplatnog socijalnorepoduktivnog rada te biološkog očuvanja nacije. Kvir ljude koji žive onkraj heteronormativne obitelji, i u svojim se zajednicama nužno ne prokreiraju, ne percipira se ni kao pripadnike_ce iste kulture, te postaju neka vrsta prijetnje očuvanju patrijarhalne nacije i jasno podijeljenim orodnjenim ulogama te strukturama moći. Na tom tragu, tekst donosi teorijske koncepte kojima se preispituje strukturna logika genocidnog nasilja, njegov diskurs i veza s nacionalizmom te normativni artikulacijski okvir koji previđa rod i seksualnost kao relevantne faktore genocida nad određenom društvenom skupinom.
  • 9. listopada 2023. Kad ti petsto zakonskih prijedloga radi o glavi Liberalna i neoliberalna legislativa te pravni okviri, kako u Europi tako i Americi, očekivano, uspješno i brzo apsorbiraju ultrakonzervativne pritiske i transfobnu artikulaciju koja direktno utječe na trans populaciju. Donose se diskriminatorni zakoni koji zatiru prava jedne društvene skupine i u sebi sadržavaju opasne eradikcionističke elemente koji prijete genocidnim nasiljem.
  • 17. rujna 2023. Barbie svijet, Ken carstvo, Stvarni svijet: fantazija do fantazije, a nigde utopije Estetski prilično zanimljiv film Barbie na političkoj razini donosi poneki lucidni prikaz mansplaininga ili prezahtjevnog normiranja feminiteta i maskuliniteta, a i na strani je normaliziranja razlika te afirmiranja tjelesnosti. No, njegova dominantna optika ostavlja sistem proizvodnje koji kroji složeni preplet opresija i eksploatacija bez kritike – opresije na temelju roda prije svega se zamišljaju kao stvar identitetskog odnosa između žena i muškaraca, psihologizirano i potpuno oljušteno od klasnih odnosa, a izostaje i utopijski rad na zamišljanju nečeg drugačijeg. Film ukazuje na slijepe pjege onih feminizama čiji je pristup idealistički i koji se prvenstveno zasnivaju na idejama „osnaživanja“ i „rodne ravnopravnosti“.
  • 9. rujna 2023. Transfobija: reciklirana moralna panika u službi kapitalizma Bujajuća anti-trans propaganda sve glasnije i opasnije prijeti životima trans osoba. Ekstremno desne političke elite, kojima sekundiraju trans-isključujuće radikalne feministkinje, LGB savezi i drugi samoprozvani eksperti za „rodnu ideologiju“ ne prestaju ispunjavati javni prostor dezinformacijama i senzacionalizmom u svrhe širenja moralne panike. Normalizacija transfobije oslanja se na motive koji se osvjedočeno ciklički uprežu u intenziviranje i mejnstrimizaciju diskriminacije i opresije po različitim osnovama. Sistemski situirani konzervativizam u jeku socioekonomske krize ponovno zaoštrava rodne režime i podiže bedeme cisheteronormativne obitelji uime kapitala.
  • 29. lipnja 2023. Politički dosezi serijala RuPaul’s Drag Race U kritičkom osvrtu na popularni američki reality show RuPaul's Drag Race, autorica teksta preispituje njegove komodifikacijske okvire i ukalupljenost u kapitalistički realizam odnosno suženu reprezentaciju draga, te historizira moderni drag: od ballroom scene Crnih kvir osoba iz Harlema tijekom 1920-ih, preko paralelnih struktura i jačanja Pokreta za oslobođenje gejeva i lezbijki tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, sve do recentnih aproprijacija drag i kvir kulture. Oštrica kritike cisheteronormativnog društva i njegovih artificijelnih patrijarhalnih rodnih uloga – opresivnih kako za žene, tako i za kvir ljude, ali i same muškarce – u popularnim je reprezentacijama vidno oslabjela. Primjer toga je i Drag Race, koji drag, ali i kvir, svodi na performativnu zabavu za široku publiku. Namjesto kritike, horizontalnosti i solidarnosti, show promiče agresivnu kompeticiju i snažni individualizam, koji tobože nadilazi sve strukturne opresije.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve