Analiza dosadašnjeg rada Uprave – ima li kraja ovakvom načinu funkcioniranja FFZG-a?

Sa službene Facebook stranice Plenuma FFZG-a preuzeli smo osvrt anonimnog/e studenta/ice na dosadašnje funkcioniranje Uprave FFZG-a. Osim što na netransparentan način pokušava progurati potpisivanje Ugovora s KBF-om, Uprava je nelegitimno suspendirala prodekanicu Galić te provodi cenzuru na mailing listama.

Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Izvor: jaime.silva @ Flickr, preuzeto prema Attribution-NonCommercial-NoDerivs 2.0 Generic licenci)

Kolege s KBF-a su nam, kao sudionici prošlih plenuma, ukazali na činjenicu da je problem suradnje u izvođenju dvopredmetnih studija s njihovim fakultetom prvenstveno unutarnji problem naše institucije, aludirajući tako na odnos koji studenti i djelatnici našega fakulteta imaju s Upravom. Koliko god se u mnogočemu ne slagali s dotičnim kolegama, moramo zaključiti da su u ovoj izjavi imali pravo, što nas je navelo da ukratko analiziramo dosadašnji rad Uprave te razmislimo što bi na našem fakultetu bilo drugačije da njime upravlja netko drugi.


Rad sadašnje Uprave ima mnogo nedostataka pa nije lako odlučiti odakle krenuti. Pokušat ćemo stoga dati kronološki pregled njihova rada. Prvo, sadašnja je Uprava,odmah po svome izboru, uvela cenzuru na slanje mailova na liste svima@ffzg.hr i student-svima@ffzg.hr, čime je studentima i djelatnicima onemogućeno pravovaljano međusobno informiranje o aktualnim događajima, a u pojedinim slučajevima čak i znanstvena djelatnost. Naime, poneki su se profesori žalili da ne mogu na vrijeme pronaći studente koji će sudjelovati u znanstvenim projektima jer je proces slanja maila svim studentima trajao danima. Slično je bilo i sa zahtjevom Studentskog zbora da se studente i djelatnike mailom pozove na plenum. Uprava je taj i puno sličnih zahtjeva odbila. S druge strane, sebi su zadržali pravo da bilo kada obavijeste studente o bilo čemu pa smo tako svjedoci situacije da su studenti mailom bili obaviješteni da je Uprava izdala priopćenje za javnost i medije, dok su odgovor plenuma na tu izjavu morali tražiti po medijima.


Nadalje, način sklapanja ugovora s KBF-om – gdje članovi Vijeća Fakulteta glasaju o ugovoru koji nisu ni vidjeli, nakon čega se, po intervenciji pojedinih članova istog Vijeća, ali i pojedinih odsjeka, cijeli postupak ponavlja – govori puno o netransparentnosti u radu ove Uprave. Sada imamo istu situaciju: u takozvanoj javnoj raspravi vijeća odsjekâ glasaju o ugovorima za koje Dekan u medijima tvrdi da su još u doradi. Postavlja se pitanje tko tu koga pokušava prevariti? Odgovor je jasan.


O međuljudskim odnosima u Upravi nećemo previše diskutirati jer smatramo da nelegitimna suspenzija prodekanice Galić i suviše govori o obračunavanju s ljudima koji imaju drugačije mišljenje od onih na vrhu hijerarhijske ljestvice. Spomenimo samo kako pojam suspenzije prodekana ne postoji ni u jednom pravnom aktu Fakulteta ni Sveučilišta. Isto tako, komunikaciju Uprave sa studentima i komentare o pojedinim zaposlenicima u medijima smatramo sramotnom i svađalačkom. Takva razina komunikacije nije primjerena akademskim standardima. Zanima nas samo koju će sljedeću metodu za obračun s neistomišljenicima Uprava smisliti.


Završno, zanimljivo je kako Dekan posljednjih dana osporava legitimnost Plenuma, a prije svoga izbora od istog je plenuma tražio podršku za izbor na to mjesto. Nije li ovakvo ponašanje u najmanju ruku kontradiktorno? Ili je Dekan zaboravio što je bilo prije par godina. Kada mu je koristio, Plenum je za Vlatka Previšića bio legitiman, a sada tvrdi, citiramo: „nije Filozofski fakultet, s brojnim svojim studentima i profesorima, samo plenum.“ Naš odgovor Dekanu na ovu izjavu je da su svi studenti i profesori pozvani na plenum gdje imaju jednako pravo glasa pa samim time odluke donesene na plenumu imaju veći legitimitet za sve studente i djelatnike nego ijedan drugi način odlučivanja.


Napominjemo još da po propisima Fakulteta i Sveučilišta mandat dekana traje kraće ako obuhvaća period kada treba otići u mirovinu. Dakle, dekan zakonski može ostati na čelnoj poziciji ustanove nakon akademske godine u kojoj odlazi u mirovinu samo ako je u nastavnome zvanju emeritusa, što ovdje nije slučaj. To baca novo svjetlo na pritisak Uprave da se ugovori izglasaju prije ljeta (vjerojatno na FV-u u svibnju).


Smatramo kako se Uprava Filozofskog fakulteta loše odnosi prema zaposlenicima i studentima, na mnoge načine narušava ugled Fakulteta, te svojim perfidnim postupcima ometa normalno funkcioniranje Fakulteta. Do kada će Fakultet moći ovako funkcionirati – ne znamo, ali znamo da je vrijeme za promjene na čelu ove institucije već odavno došlo.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve