Izjava Plenuma FFZG-a za javnost i medije

Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavlja sa statutarno i etički neprihvatljivim praksama u svojem djelovanju. Zbog neprimjerenog ponašanja koje ometa obavljanje radnih zadataka i smanjuje kvalitetu rada institucije, plenum FFZG-a nakon provedene rasprave na 206. zasjedanju odlučno traži razrješenje prof. dr. sc. Vlatka Previšića s dužnosti dekana.

204. plenum Filozofskog fakulteta (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Vlatko Previšić oglušio se na nepovjerenje studenata koje su jasno artikulirali na 205. Plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odlučio je nastaviti statutarno i etički neprihvatljive prakse u svojem djelovanju i odnošenju prema svojim obvezama i kolegama što se pokazalo na Fakultetskom Vijeću 25. travnja 2016. godine, kada je ono odbilo prijedlog nelegitimno promijenjenog dnevnog reda i još važnije, njegov prijedlog o razrješenju prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić. Time je implicitno uz studente stalo i samo Fakultetsko Vijeće, pokazavši nepovjerenje dekanu u pogledu obavljanja dekanskih dužnosti, među kojima su predsjedanje Fakultetskim vijećem i predlaganje dnevnog reda.

Dekan Filozofskog fakulteta može biti razriješen dužnosti, između ostaloga, ako ne ispunjava svoju propisanu funkciju ili izgubi sposobnost obavljanja dužnosti, ako prekrši odredbe Statuta Sveučilišta, Statuta Fakulteta ili druge odgovarajuće propise u koje svakako spada Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu. Onoga trenutka kada Fakultetsko vijeće više nema povjerenje u dekana, dekan gubi legitimitet za obavljanje svojih dužnosti; onoga trenutka kada prekrši Etički kodeks, povrijedio je ugled funkcije koju obnaša, ali i općenito ugled institucije i ugled ostalih članova akademske zajednice.

Jednoznačna načela moralno opravdanog ponašanja, jednakost, pravednost i profesionalnost nažalost nisu dio modusa operandi sadašnjeg dekana Filozofskog Fakulteta. Od svih članova akademske zajednice očekuje se da odgovorno, savjesno, profesionalno i etički besprijekorno ispunjavaju sve obveze prema studentima, kolegama i svim ostalim radnicima na Sveučilištu te da u djelovanju slijede načela objektivnosti, nepristranosti, razboritosti, korektnosti, dijaloga i tolerancije. Svaka vrsta neprimjerenog ponašanja koje ometa obavljanje radnih zadataka ili smanjuje kvalitetu rada institucije, a osobito svaki čin, pojedinačan ili ponavljan, verbalni, neverbalni ili fizički, koji stvara ili pridonosi stvaranju neugodnih i neprijateljskih radnih i obrazovnih okolnosti ili koji drugu osobu zastrašuje, vrijeđa ili ponižava, zabranjena je u sveučilišnoj zajednici. Neosporivo je da su perfidni i zlonamjerni istupi u medijima prema prodekanici prof. dr. sc. Branki Galić, ali i prema studentima i njihovom djelovanju ponižavajući, uvredljivi i da stvaraju neugodne i neprijateljske uvjete.

Dekan prof. dr. sc. Vlatko Previšić na dnevnoj bazi krši etičkim kodeksom propisana pravila ponašanja i obnašanja dužnosti svih članova akademske zajednice, koje je on i sam dio.

Dekan kao čelna funkcija jedne akademske institucije trebao bi predstavljati Fakultet na najuzoritiji mogući način i time biti moralna vertikala u pravom smislu te riječi. Umjesto toga imamo tek delegitimaciju studenata i radnika Filozofskog fakulteta na svim razinama, narušavanje njihova digniteta te opstruiranje normalnog funkcioniranja Fakulteta. Takvo je ponašanje u svakom pogledu neprihvatljivo i povlači za sobom konzekvence.

Plenum rezolutno odbija i pomisao da na čelu Fakulteta ostane osoba koja se ne vodi navedenim temeljnim etičkim, moralnim i zakonskim principima. Na temelju prethodno izglasanog nepovjerenja, kršenja Etičkog kodeksa te Statutom i ostalim pravnim aktima propisanih uvjeta rada dekana, Plenum odlučno traži razrješenje prof. dr. sc. Vlatka Previšića s dužnosti dekana!

OBRAZOVANJE NIJE NA PRODAJU!

JEDAN SVIJET, JEDNA BORBA!

Plenum Filozofskog fakulteta

28. travnja 2016.godine

Vezani članci

  • 2. listopada 2021. Antikapitalistički seminar Prijavite se na Antikapitalistički seminar koji u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Slobodni Filozofski i Subversive festival – jednotjedni program političke edukacije u kojem ćemo pokušati mapirati i kritički sagledati analitičke okvire različitih oblika političkog angažmana i njihove slijepe pjege, odnosno razmotriti na koji način različite teorijsko-političke paradigme pristupaju društvenoj stvarnosti.
  • 30. rujna 2021. Skidanje slojeva "Iako termin „istraga“ možda evocira prizor detektiva, istraživačka estetika kao praksa pokazuje bliže afinitete prema kritičkoj teoriji nego prema policiji. Navođenjem pokušaja „skidanja slojeva“ realnosti kako bi se razotkrila istina, istraživačka estetika razlikuje se od formalnih pravnih procesa koji pri ustanovljavanju odgovornosti prihvaćaju tek najužu koncepciju kauzalnosti."
  • 29. rujna 2021. Nadilaženje jedinstvene porezne stope "Osim ako ih se implementira s brojnim iznimkama, poreze s fiksnom stopom u pravilu se smatra regresivnima jer najteže pogađaju najsiromašnije. Bogati možda plaćaju isti postotak, no njihovi su prihodi dovoljno visoki da to, za razliku od siromašnijih građana, ne primjećuju."
  • 28. rujna 2021. Iz duge povijesti knjigocida "U razdoblju Republike Hrvatske ideološki motiv u pozadini uništavanja i otpisivanja knjiga uvelike je bio replika praksi iz NDH. Prema nekim podacima, početkom devedesetih uništeno je 14 posto hrvatskog književnog fonda. Na meti su bili marksistički naslovi, radovi srpskih autora, ali i potpuno apolitična literatura, ako je bila pisana ćirilicom i/ili ekavicom."
  • 26. rujna 2021. Kako je Premier liga pomogla super-bogatašima da zavladaju nogometom "Jasno je da je zaustavljanje Superlige omelo daljnju komercijalizaciju nogometa. Međutim, ono što se često zaboravlja jest da je gotovo identičan proces uspio pri formiranju Premier lige 1992. godine."
  • 18. rujna 2021. Afganistanskim ženama nije potreban bijeli feminizam Femonacionalistički odnosno femoimperijalistički impulsi bijelog feminizma, isključujuće grane feminizma koja promatra ženska prava isključivo kroz bijelu zapadnu optiku, neizbježna su nijansa licemjerja koje se provlači medijskim komentarima o povratku Talibana na vlast u Afganistanu, jednako kao što su bili jedan od ključnih generatora legitimacijskih narativa netom okončane vojne okupacije SAD-a i njezinih saveznica. Ovakav pristup problemu ultrakonzervativnog patrijarhalnog odnosa Talibana prema ženama u afganistanskom društvu zatvara oči ne samo pred seksizmom i mizoginim tendencijama u zapadnim zemljama, nego i pred širim geopolitičkim kontekstom koji je bio formativan za stanje u kojem se zemlje zapadne Azije nalaze danas.
  • 10. rujna 2021. Onkraj nuklearne obitelji "Brak je konzervativna institucija, način da se klasa reproducira. On je osnova za male jedinice – obitelj, crkvu, zajednicu – za koje je Edmund Burke smatrao da su nužne za etičko društvo. Prema konzervativcima, brak liječi siromaštvo, traume iz djetinjstva i nasilje izazvano vatrenim oružjem. Međutim, osobito čeznu za tzv. tradicionalnim obiteljima, gdje je otac hranitelj, a majka domaćica. Naš porezni zakon odražava ovu težnju. Napisan je kako bi išao u prilog bogatim bračnim parovima, od kojih su većina bijeli, kao što je Dorothy Brown nedavno primijetila u knjizi The Whiteness of Wealth"
  • 5. rujna 2021. Uloga mjera štednje u nezapamćenim šumskim požarima u Grčkoj "Premještanje fokusa s lokalne situacije prema globalnim snagama primorava nas da uvidimo kako nema ničeg "uređenog" u današnjem globalnom neoliberalnom poretku. Prije negoli se krenemo boriti za opstanak naših zajednica, trebali bismo razmotriti jesu li borba za redistribuciju bogatstva i golemi pomak u prioritetima naših država zapravo nužan uvjet za to da imamo ikakvu šansu. Trebali bismo također razmotriti što nam slijedi: sve izraženije nejednakosti, borbe oko preostalih resursa, društvena i geopolitička nestabilnost."
  • 1. rujna 2021. Krik i plan "Na zemlji ukradenoj od Autohtonih naroda, dok nas nužnost i briga primoravaju da se približimo jedni drugima iz klaustrofobične topline naših podijeljenih traumatiziranih javnosti, vjerojatno je najhitniji revolucionarni prioritet izgradnja solidarnosti između zajednica koje su međusobno zavadili kapitalizam, bjelačka supremacija i naseljenički kolonijalizam. Da razjasnimo tko smo jedni drugima i što nam je zajedničko, a koje su naše različitosti, i može li se i kako to prevladati. Zadaća izgradnje povjerenja među zajednicama, naravno, nije oprečna revolucionarnom organiziranju ili nespojiva s njim; povjerenje se stvara kroz zajedničku borbu. Međutim, da bismo izvršili tu zadaću možda će biti nužno da prihvatimo najširu moguću viziju toga kako „revolucionarno organiziranje” može izgledati."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve