Izjava Plenuma FFZG-a za javnost i medije

Vlatko Previšić, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavlja sa statutarno i etički neprihvatljivim praksama u svojem djelovanju. Zbog neprimjerenog ponašanja koje ometa obavljanje radnih zadataka i smanjuje kvalitetu rada institucije, plenum FFZG-a nakon provedene rasprave na 206. zasjedanju odlučno traži razrješenje prof. dr. sc. Vlatka Previšića s dužnosti dekana.

204. plenum Filozofskog fakulteta (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Vlatko Previšić oglušio se na nepovjerenje studenata koje su jasno artikulirali na 205. Plenumu Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Odlučio je nastaviti statutarno i etički neprihvatljive prakse u svojem djelovanju i odnošenju prema svojim obvezama i kolegama što se pokazalo na Fakultetskom Vijeću 25. travnja 2016. godine, kada je ono odbilo prijedlog nelegitimno promijenjenog dnevnog reda i još važnije, njegov prijedlog o razrješenju prodekanice za znanost i međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Branke Galić. Time je implicitno uz studente stalo i samo Fakultetsko Vijeće, pokazavši nepovjerenje dekanu u pogledu obavljanja dekanskih dužnosti, među kojima su predsjedanje Fakultetskim vijećem i predlaganje dnevnog reda.

Dekan Filozofskog fakulteta može biti razriješen dužnosti, između ostaloga, ako ne ispunjava svoju propisanu funkciju ili izgubi sposobnost obavljanja dužnosti, ako prekrši odredbe Statuta Sveučilišta, Statuta Fakulteta ili druge odgovarajuće propise u koje svakako spada Etički kodeks Sveučilišta u Zagrebu. Onoga trenutka kada Fakultetsko vijeće više nema povjerenje u dekana, dekan gubi legitimitet za obavljanje svojih dužnosti; onoga trenutka kada prekrši Etički kodeks, povrijedio je ugled funkcije koju obnaša, ali i općenito ugled institucije i ugled ostalih članova akademske zajednice.

Jednoznačna načela moralno opravdanog ponašanja, jednakost, pravednost i profesionalnost nažalost nisu dio modusa operandi sadašnjeg dekana Filozofskog Fakulteta. Od svih članova akademske zajednice očekuje se da odgovorno, savjesno, profesionalno i etički besprijekorno ispunjavaju sve obveze prema studentima, kolegama i svim ostalim radnicima na Sveučilištu te da u djelovanju slijede načela objektivnosti, nepristranosti, razboritosti, korektnosti, dijaloga i tolerancije. Svaka vrsta neprimjerenog ponašanja koje ometa obavljanje radnih zadataka ili smanjuje kvalitetu rada institucije, a osobito svaki čin, pojedinačan ili ponavljan, verbalni, neverbalni ili fizički, koji stvara ili pridonosi stvaranju neugodnih i neprijateljskih radnih i obrazovnih okolnosti ili koji drugu osobu zastrašuje, vrijeđa ili ponižava, zabranjena je u sveučilišnoj zajednici. Neosporivo je da su perfidni i zlonamjerni istupi u medijima prema prodekanici prof. dr. sc. Branki Galić, ali i prema studentima i njihovom djelovanju ponižavajući, uvredljivi i da stvaraju neugodne i neprijateljske uvjete.

Dekan prof. dr. sc. Vlatko Previšić na dnevnoj bazi krši etičkim kodeksom propisana pravila ponašanja i obnašanja dužnosti svih članova akademske zajednice, koje je on i sam dio.

Dekan kao čelna funkcija jedne akademske institucije trebao bi predstavljati Fakultet na najuzoritiji mogući način i time biti moralna vertikala u pravom smislu te riječi. Umjesto toga imamo tek delegitimaciju studenata i radnika Filozofskog fakulteta na svim razinama, narušavanje njihova digniteta te opstruiranje normalnog funkcioniranja Fakulteta. Takvo je ponašanje u svakom pogledu neprihvatljivo i povlači za sobom konzekvence.

Plenum rezolutno odbija i pomisao da na čelu Fakulteta ostane osoba koja se ne vodi navedenim temeljnim etičkim, moralnim i zakonskim principima. Na temelju prethodno izglasanog nepovjerenja, kršenja Etičkog kodeksa te Statutom i ostalim pravnim aktima propisanih uvjeta rada dekana, Plenum odlučno traži razrješenje prof. dr. sc. Vlatka Previšića s dužnosti dekana!

OBRAZOVANJE NIJE NA PRODAJU!

JEDAN SVIJET, JEDNA BORBA!

Plenum Filozofskog fakulteta

28. travnja 2016.godine

Vezani članci

  • 29. studenoga 2018. Fašisti pogoduju rastu dionica Međuratni europski fašizam bio je odgovor tradicionalnih elita i njihovih saveznika iz redova srednjih klasa na rastuću snagu eksploatiranih radničkih masa. Kako bi se suzbila mogućnost pružanja otpora neoliberalizmu, koji je u prethodnom desetljeću doveo do velike krize te pokazao svoje pravo lice čak i onima koji su polagali nade u njegov eventualni uspjeh, povijest se ponavlja i dolazi do ustoličenja autoritarnih prokapitalističkih političkih opcija, na koje prigodno reagiraju i tržišta dionica. Pročitajte komentar ekonomista Douga Henwooda.
  • 28. studenoga 2018. Platforma za novu politiku U listopadu ove godine u Tbilisiju u Gruziji održan je New Politics in Post-Socialist Europe and the Former Soviet Union, prvi sastanak progresivnih lijevih organizacija, partija i kolektiva iz zemalja Jugoistočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza s ciljem stvaranja platforme za drukčiju politiku. Pročitajte izvještaj Andreje Gregorine, jedne od govornica na panelu „Autoritativne tendencije, biopolitika i politička ekologija reprodukcije“, na kojem se iz feminističko-materijalističke perspektive raspravljalo o strategijama otpora protiv konzervativnih pokreta i inicijativa u zemljama Jugoistočne Europe te bivšeg Sovjetskog Saveza.
  • 26. studenoga 2018. Starija generacija – dežurni krivci Nakon raspada Jugoslavije, s početkom deindustrijalizacije, masovni odlazak u prijevremene mirovine korišten je kao mjera za ublažavanje mogućnosti širokih socijalnih prosvjeda. Istovremeno su mnoge starije osobe na prostoru Istočne Njemačke i Poljske, poglavito žene, prihvatile opciju prijevremenog umirovljenja kako bi uslijed propadanja sustava javnih vrtića pomogle svojoj djeci u skrbi o unučadi. Uslijed sve jačih neoliberalnih pritisaka na socijalnu državu, danas se umirovljenike općenito prikazuje kao teret društva, a one koji su odabrali opciju prijevremenog umirovljenja optužuje da je njihova lijenost i nesmotrenost dovela do neodrživosti javnog mirovinskog sustava. O medijskoj hajci na stariju generaciju u Sloveniji i realnim koordinatama problematike mirovinskog sustava pročitajte više u prijevodu teksta Lilijane Burcar.
  • 25. studenoga 2018. Statut i zapisnici I. i II. skupštine ŽKG-a iz Trsta Na današnji je dan 1925. godine u Labinu u 81 godini života umrla Giuseppina Martinuzzi, istarska revolucionarka, socijalistkinja i marksistkinja koja je život posvetila teorijsko-pedagoškom radu s djecom radnica i radnika, seljanki i seljaka te revolucionarnom omladinom. Članicom Komunističke partije Italije postaje odmah po njenom osnivanju u rujnu 1921., a ubrzo preuzima i vođenje Ženske komunističke grupe iz Trsta u vrijeme snažnih revolucionarnih radničkih gibanja, ali i jačanja talijanskog fašističkog pokreta. Pročitajte prijevod Statuta te zapisnikâ Prve i Druge skupštine Ženske komunističke grupe iz Trsta (1921-1922), a više o političkom djelovanju i ostavštini Giuseppine Martinuzzi doznajte u tekstu kojeg smo nedavno objavili.
  • 13. studenoga 2018. „Građanski antifašizam” na braniku Tuđmanove Hrvatske U trenutku dok desnica, s najekstremnijom agendom u zadnjih trideset godina, polako osvaja političke institucije i javne prostore, na ljevici je da koncipira progresivne i emancipatorne odgovore. Da taj proces ne ide baš glatko, pokazuje obrazovni program Centra za studij demokracije i ljudskih prava koji nudi samo još jedno pražnjenje pojma antifašizma od socijalističkog političkog sadržaja i njegovo reapropriranje u duhu građanskih vrijednosti. No ovaj program odlazi i korak dalje, pa antifašizmom pravda i tuđmanistički projekt samostalne i nezavisne Hrvatske. Problematični aspekti ovakvog edukacijskog okvira u tekstu su analizirani s obzirom na njihove historijske, teorijske i političke implikacije.
  • 13. studenoga 2018. Podrška plenuma FFZG-a radnicima Uljanika i 3. maja Pristajući na diktat međunarodnih institucija, Hrvatska je zapostavila ulaganja u vlastitu industriju, prepuštajući istu privatnim investitorima. Situacija u kojoj se trenutno nalazi hrvatska brodogradnja tragičan je primjer izostanka gospodarske vizije, s obzirom na to da se radi o industrijskoj grani koja može biti profitabilna. Opetovano se pokazuje da kratkoročni interesi privatnog sektora nadjačavaju nužnost provođenja politika koje bi osigurale dugoročnu održivost domaće industrije i javnog sustava kojeg ista podržava. U nastavku možete pročitati studentsku podršku radnicima brodogradilišta.
  • 12. studenoga 2018. Imperijalna bilanca: Neispričana priča o britanskom gulagu u Keniji Prema uvriježenom narativu o totalitarizmima, ovi su nedemokratski i autoritarni režimi, sa svojim kršenjima ljudskih prava, presudno obilježili prošlo stoljeće. Unatoč dijametralno suprotnim politikama, desni i lijevi totalitarizam navodno su slični po represivnosti, čija je kruna bila uspostava sustava logora: s jedne strane Auschwitz, s druge Gulag. Ovaj narativ implicira da je pored totalitarnih režima postojao i slobodni svijet, u kojem bi takvi zločini bili nezamislivi. No taj su mit o sebi u najvećoj mjeri izmislili sami pobjednici Hladnog rata, zamećući tragove svojih zločina, poput gigantskog sustava logora kojeg je u Keniji uspostavila britanska kolonijalna vlast u pokušaju da tu zemlju sačuva za bijele koloniste. Razmjeri ovog zločina bili su gotovo nepoznati zapadnoj javnosti do 2005. godine, kada je američka historičarka Caroline Elkins objavila detaljnu studiju o britanskom sustavu logora u Keniji. Donosimo prijevod predgovora njezine knjige.
  • 1. studenoga 2018. Izvještaj s 217. plenuma FFZG-a Prema odluci 203. plenuma iz 2016. godine, na 217. plenumu primarno se raspravljalo se o autorizaciji dokumentarnog filma vezanog uz borbu studenata protiv klerikalizacije obrazovanja. Nakon odgledanog dokumentarca, plenum je autorizirao film i dao svoje sugestije autoru. Prilikom rasprave o davanju podrške radnicima 3. maja, otvorilo se pitanje funkcioniranja plenuma u narednom periodu, odnosno potrebi da se sastaje češće te počne djelovati kao aktivističko tijelo koje će ažurnije reagirati na društvena zbivanja. Uz to, naznačeno je da bi naredna obljetnička godina trebala biti obilježena događanjima vezanima uz borbu za besplatno obrazovanje. Na kraju plenuma iznesen je izvještaj o aktivnostima plenumskih radnih grupa i tekućim akademskim projektima koji su od interesa za plenum.
  • 18. listopada 2018. Zdravstvo kao potrošno dobro Jačanje tržišne usmjerenosti javnozdravstvenog sustava, vidljivo iz Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti o kojem se trenutno vodi rasprava u Saboru, sastavni je dio zdravstvenih politika međunarodnih trgovinskih ugovora te politika Europske unije. O degradaciji štamparovskog socijalnog modela javnozdravstvenog sustava i sve većoj nedostupnosti temeljne zdravstvene skrbi velikom dijelu stanovništva, ulozi privatnog sektora u sistemskom onemogućivanju ulaganja u opremljenost javnih bolnica, opasnostima koje nam donose CETA i GATS, te suodnosu zdravstvenih politika i radnog zakonodavstva razgovarale smo sa Snježanom Ivčić, članicom BRID-ove istraživačke grupe za zdravstvo.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve