Plenum 21. travnja 2016.

Izjava Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu za javnost i medije

Na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. dekanov pokušaj onemogućavanja otvorene rasprave izazvao je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su većinski demonstrativno napustili sjednicu pokazavši da neće pristati na nedemokratske standarde koje se pokušava nametnuti. Plenum Filozofskog fakulteta izglasao je nepovjerenje Upravi fakulteta zbog cenzure te nepoštivanja zakona i propisa.

Transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Foto: IJ)

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu 20. travnja 2016. izglasao je nepovjerenje Upravi Filozofskog fakulteta na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem zbog cenzure, prisvajanja ovlasti koje mu ne pripadaju te nepoštivanja zakona i propisa.


Smatramo da je svrha uprave jednog fakulteta, pa tako i Uprave FF-a, u potpunosti štititi i raditi u interesu studenata, profesora i znanstvenog djelovanja uopće, te da je svrha postojanja fakulteta i svih ostalih obrazovnih institucija razvijanje progresivnih društvenih snaga.


Ova odluka nije došla iznenada, već je posljedica dugotrajnih ignoriranja studentskih zahtjeva i postupanja protivno volji i interesima studenata, ali i čitavog fakulteta. Uprava dekana Vlatka Previšića je na krajnje nedemokratski način uzela sebi za pravo arbitrarno i selektivno odlučivati o dostupnosti materijala koji će biti priloženi članovima Fakultetskog vijeća te opstruirati korištenje službenih unutarfakultetskih komunikacijskih kanala (službene mejling-liste i web-stranice fakulteta) čime je onemogućila normalno funkcioniranje Fakulteta u cijelosti i bacila ljagu na inače demokratsku instituciju otvorenu svima, koja brižno njeguje slobodnu misao, demokratičnost i transparentnost.


U kojoj mjeri se ova Uprava oglušila na zahtjeve i volju studenata jasno nam govori činjenica da molba studentskih predstavnika za provođenje istraživanja mnijenja studenata o prijedlogu ugovora s Katoličkom bogoslovnim fakultetom u obliku dvopredmetnih studijskih programa, koju su samoinicijativno pokrenuli i organizirali, dekan do današnjeg dana nije odobrio. Paradoksalno, dekan uporno u javnim istupima, ali i na sastancima fakultetskih tijela, besramno tvrdi da se ugovoru s Katoličkim bogoslovnim fakultetom protivi skupina studenata izmanipulirana interesima pojedinaca pri čemu ga istraživanje u skladu s dobrom metodološkom praksom znanstvenih istraživanja previše ne zanima.


Svoje pravo lice Uprava je pokazala na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. kad je svim snagama pokušavala onemogućiti otvorenu raspravu o vlastitim zabrinjavajućim perfidnim postupcima kojima se već mjesecima služi, a sve s ciljem da zadovolji nepresušne apetite vladajućih elita na štetu studenata i radnika vlastitog fakulteta. Takvo postupanje prema studentima i radnicima fakulteta izazvalo je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su današnjim demonstrativnim napuštanjem sjednice pokazali da ova institucija neće nikada pristati na nedemokratske standarde koje dekan pokušava nametnuti kao općeprihvaćen princip djelovanja fakultetskih tijela.


Krajnje je vrijeme da se svi navedeni postupci trenutne Uprave fakulteta podvrgnu ozbiljnom razmatranju i da se u skladu s time odluči je li došlo vrijeme za promjenu na čelu Fakulteta. Plenum apelira na sve studente i radnike Fakulteta, ali i zainteresirane građane, da se odazovu na sljedeći plenum gdje će se, u suprotnosti s navedenom nedemokratskom praksom dekana, provesti otvorena i demokratska rasprava o navedenom pitanju.


Obrazovanje NIJE na prodaju!


Jedan svijet, jedna borba!


Plenum Filozofskog fakulteta


21. travnja 2016.

Tagovi:
,

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve