Izjava Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu za javnost i medije

Na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. dekanov pokušaj onemogućavanja otvorene rasprave izazvao je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su većinski demonstrativno napustili sjednicu pokazavši da neće pristati na nedemokratske standarde koje se pokušava nametnuti. Plenum Filozofskog fakulteta izglasao je nepovjerenje Upravi fakulteta zbog cenzure te nepoštivanja zakona i propisa.

Transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Foto: IJ)

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu 20. travnja 2016. izglasao je nepovjerenje Upravi Filozofskog fakulteta na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem zbog cenzure, prisvajanja ovlasti koje mu ne pripadaju te nepoštivanja zakona i propisa.

Smatramo da je svrha uprave jednog fakulteta, pa tako i Uprave FF-a, u potpunosti štititi i raditi u interesu studenata, profesora i znanstvenog djelovanja uopće, te da je svrha postojanja fakulteta i svih ostalih obrazovnih institucija razvijanje progresivnih društvenih snaga.

Ova odluka nije došla iznenada, već je posljedica dugotrajnih ignoriranja studentskih zahtjeva i postupanja protivno volji i interesima studenata, ali i čitavog fakulteta. Uprava dekana Vlatka Previšića je na krajnje nedemokratski način uzela sebi za pravo arbitrarno i selektivno odlučivati o dostupnosti materijala koji će biti priloženi članovima Fakultetskog vijeća te opstruirati korištenje službenih unutarfakultetskih komunikacijskih kanala (službene mejling-liste i web-stranice fakulteta) čime je onemogućila normalno funkcioniranje Fakulteta u cijelosti i bacila ljagu na inače demokratsku instituciju otvorenu svima, koja brižno njeguje slobodnu misao, demokratičnost i transparentnost.

U kojoj mjeri se ova Uprava oglušila na zahtjeve i volju studenata jasno nam govori činjenica da molba studentskih predstavnika za provođenje istraživanja mnijenja studenata o prijedlogu ugovora s Katoličkom bogoslovnim fakultetom u obliku dvopredmetnih studijskih programa, koju su samoinicijativno pokrenuli i organizirali, dekan do današnjeg dana nije odobrio. Paradoksalno, dekan uporno u javnim istupima, ali i na sastancima fakultetskih tijela, besramno tvrdi da se ugovoru s Katoličkim bogoslovnim fakultetom protivi skupina studenata izmanipulirana interesima pojedinaca pri čemu ga istraživanje u skladu s dobrom metodološkom praksom znanstvenih istraživanja previše ne zanima.

Svoje pravo lice Uprava je pokazala na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. kad je svim snagama pokušavala onemogućiti otvorenu raspravu o vlastitim zabrinjavajućim perfidnim postupcima kojima se već mjesecima služi, a sve s ciljem da zadovolji nepresušne apetite vladajućih elita na štetu studenata i radnika vlastitog fakulteta. Takvo postupanje prema studentima i radnicima fakulteta izazvalo je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su današnjim demonstrativnim napuštanjem sjednice pokazali da ova institucija neće nikada pristati na nedemokratske standarde koje dekan pokušava nametnuti kao općeprihvaćen princip djelovanja fakultetskih tijela.

Krajnje je vrijeme da se svi navedeni postupci trenutne Uprave fakulteta podvrgnu ozbiljnom razmatranju i da se u skladu s time odluči je li došlo vrijeme za promjenu na čelu Fakulteta. Plenum apelira na sve studente i radnike Fakulteta, ali i zainteresirane građane, da se odazovu na sljedeći plenum gdje će se, u suprotnosti s navedenom nedemokratskom praksom dekana, provesti otvorena i demokratska rasprava o navedenom pitanju.

Obrazovanje NIJE na prodaju!

Jedan svijet, jedna borba!

Plenum Filozofskog fakulteta

21. travnja 2016.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve