Izjava Plenuma Filozofskog fakulteta u Zagrebu za javnost i medije

Na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. dekanov pokušaj onemogućavanja otvorene rasprave izazvao je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su većinski demonstrativno napustili sjednicu pokazavši da neće pristati na nedemokratske standarde koje se pokušava nametnuti. Plenum Filozofskog fakulteta izglasao je nepovjerenje Upravi fakulteta zbog cenzure te nepoštivanja zakona i propisa.

Transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Foto: IJ)
Transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Foto: IJ)

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu 20. travnja 2016. izglasao je nepovjerenje Upravi Filozofskog fakulteta na čelu s dekanom Vlatkom Previšićem zbog cenzure, prisvajanja ovlasti koje mu ne pripadaju te nepoštivanja zakona i propisa.

Smatramo da je svrha uprave jednog fakulteta, pa tako i Uprave FF-a, u potpunosti štititi i raditi u interesu studenata, profesora i znanstvenog djelovanja uopće, te da je svrha postojanja fakulteta i svih ostalih obrazovnih institucija razvijanje progresivnih društvenih snaga.

Ova odluka nije došla iznenada, već je posljedica dugotrajnih ignoriranja studentskih zahtjeva i postupanja protivno volji i interesima studenata, ali i čitavog fakulteta. Uprava dekana Vlatka Previšića je na krajnje nedemokratski način uzela sebi za pravo arbitrarno i selektivno odlučivati o dostupnosti materijala koji će biti priloženi članovima Fakultetskog vijeća te opstruirati korištenje službenih unutarfakultetskih komunikacijskih kanala (službene mejling-liste i web-stranice fakulteta) čime je onemogućila normalno funkcioniranje Fakulteta u cijelosti i bacila ljagu na inače demokratsku instituciju otvorenu svima, koja brižno njeguje slobodnu misao, demokratičnost i transparentnost.

U kojoj mjeri se ova Uprava oglušila na zahtjeve i volju studenata jasno nam govori činjenica da molba studentskih predstavnika za provođenje istraživanja mnijenja studenata o prijedlogu ugovora s Katoličkom bogoslovnim fakultetom u obliku dvopredmetnih studijskih programa, koju su samoinicijativno pokrenuli i organizirali, dekan do današnjeg dana nije odobrio. Paradoksalno, dekan uporno u javnim istupima, ali i na sastancima fakultetskih tijela, besramno tvrdi da se ugovoru s Katoličkim bogoslovnim fakultetom protivi skupina studenata izmanipulirana interesima pojedinaca pri čemu ga istraživanje u skladu s dobrom metodološkom praksom znanstvenih istraživanja previše ne zanima.

Svoje pravo lice Uprava je pokazala na sjednici Fakultetskog vijeća 21. travnja 2016. kad je svim snagama pokušavala onemogućiti otvorenu raspravu o vlastitim zabrinjavajućim perfidnim postupcima kojima se već mjesecima služi, a sve s ciljem da zadovolji nepresušne apetite vladajućih elita na štetu studenata i radnika vlastitog fakulteta. Takvo postupanje prema studentima i radnicima fakulteta izazvalo je revolt među članovima Fakultetskog vijeća koji su današnjim demonstrativnim napuštanjem sjednice pokazali da ova institucija neće nikada pristati na nedemokratske standarde koje dekan pokušava nametnuti kao općeprihvaćen princip djelovanja fakultetskih tijela.

Krajnje je vrijeme da se svi navedeni postupci trenutne Uprave fakulteta podvrgnu ozbiljnom razmatranju i da se u skladu s time odluči je li došlo vrijeme za promjenu na čelu Fakulteta. Plenum apelira na sve studente i radnike Fakulteta, ali i zainteresirane građane, da se odazovu na sljedeći plenum gdje će se, u suprotnosti s navedenom nedemokratskom praksom dekana, provesti otvorena i demokratska rasprava o navedenom pitanju.

Obrazovanje NIJE na prodaju!

Jedan svijet, jedna borba!

Plenum Filozofskog fakulteta

21. travnja 2016.

Vezani članci

  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.
  • 13. travnja 2017. Prosvjedi u Srbiji, travanj 2017. (foto: MS) Vlast aktivno sprečava protestno jedinstvo Aktualni masovni prosvjedi diljem Republike Srbije predstavljaju kulminaciju višegodišnjeg nezadovoljstva stanovništva sustavnom devastacijom tekovina socijalne države, privatizacijom javnih poduzeća i upornim inzistiranjem političko-ekonomskih elita na uvođenju tzv. mjera štednje. Izravni povod izlasku naroda na ulice nedavni su rezultati predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio trenutni premijer Aleksandar Vučić. Kratki izvještaj i presjek situacije za nas je pripremio Marko Stričević, aktivni sudionik u prosvjedima i član organizacije Marks21.
  • 10. travnja 2017. Članovi političke platforme Ahora Madrid u Campo de Cebada, 19. travnja 2014. (izvor: Ahora Madrid @ Flickr prema Creative Commons licenci) Kako zaustaviti politički pomak udesno? Donosimo prijevod komentara u kojem Immanuel Wallerstein u širokim potezima naznačuje obrise globalne političko-ekonomske situacije u kojoj je, uslijed pada životnog standarda većine svjetskog stanovništva, uočljiv generalni politički pomak ka lijevoj, ali i desnoj radikalizaciji. Premda kratkoročni politički ciljevi radikalno lijevih stranaka ponekad uspijevaju umanjiti posljedice po najsiromašnije slojeve, jačanje lijeve pozicije i uspostava pravednijeg svjetskog sistema na dugi rok ipak zahtijevaju političko djelovanje drugačije vrste – izgradnju savezâ odozdo.
  • 10. travnja 2017. Tvornica staklenih proizvoda, 2. prosinca, 1960., Slovenska Bistrica (izvor: commons.wikimedia.org). Kako je počelo rušenje Jugoslavije? U novoj knjizi Vladimira Unkovskog-Korice, „The Economic Struggle for Power in Tito’s Yugoslavia. From World War II to Non-Alignment“, profesor Srednjoeuropskih i istočnoeuropskih studija na Školi za društvene i političke znanosti Sveučilišta u Glasgowu, začetke raspada socijalističke Jugoslavije smješta puno ranije od većine autora, analizirajući društveno-ekonomsku zbilju tijekom prvih dvaju desetljeća nakon oslobođenja zemlje pri kraju Drugog svjetskog rata. Radi se o pokušaju dekonstrukcije obmanjujućih popularnih predodžbi zasnovanih na ahistorijskom tumačenju događaja i procesa relevantnih za ovaj period. U nastavku pročitajte kratki prikaz navedene knjige.
  • 4. travnja 2017. Narodna čitaona ispred sarajevske Vijećnice (foto: LM) Bosna i Hercegovina: daleko, blizu, daleko Od 2013. godine u Bosni i Hercegovini sporadično se javljaju socijalni pokreti. Počevši od tadašnje „bebolucije“ preko februarskih protesta 2014. godine i prateće plenumske mobilizacije, do trenutno aktivnih kampanja za radnička prava, zajednička dobra i historijsko sjećanje, ti pokreti konstantno su stiješnjeni između gorućih pitanja kojima se neposredno bave i ostvarivanja trajnije prisutnosti u političkom polju. Međutim, pitanje njihove održivosti nije samo njihovo pitanje, već je i pitanje lijevih aktera u zemljama čije politike aktivno oblikuju bosanskohercegovačke političke prilike – prije svega u Hrvatskoj i Srbiji, a potom i u državama članicama Evropske unije.
  • 2. travnja 2017. Zgrada Hrvatskih studija (izvor:  Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija) Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.
  • 12. ožujka 2017. Dva motora zrakoplova B-707 i vjetrokaz (izvor: Lynn Greyling @ Public Domain Pictures prema Creative Commons licenci) Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 11. ožujka 2017. Crveni karanfili (izvor: ChadoNihi @ Pixabay prema Creative Commons licenci) Klasno cvijeće U osvrtu na revolucionarni historijat Osmog marta, autorica evaluira njegova suvremena obilježavanja koja više nego ikad moramo jasno pozicionirati kroz antikapitalističku optiku te ekonomski i politički angažman žena kako bismo nadišli/e liberalno konceptualiziranje oslobođenja žena oprimjereno individualnim uspjesima snažnih pojedinki. O socijalističkom nasljeđu obilježavanja Osmog marta te važnosti dugoročnih strategija obrane reproduktivnih i drugih prava piše Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije i članica feminističkog kolektiva FAKTIV.
  • 11. ožujka 2017. Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org) Skripta 85 Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve