Skripta 83/84

U Skriptama br. 83 i 84. koje su izašle 18. svibnja 2016. možete pročitati intervju s Borislavom Mikulićem „Vrag je u institucijama“, tekst „Da nam živi radnička i studentska solidarnost!“, podršku Inicijativi liječnika za reguliranje priziva svijesti u medicini, podršku Studentskom pokretu u Novom Sadu, rezultate istraživanja studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a te tekst „Povijest jedne ankete iliti kako je previše Previšića“. Skriptu 83 možete skinuti ovdje, a Skriptu 84 ovdje (arhiva).

Novi transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Da nam živi radnička i studentska solidarnost!

Glas o ponovnom buđenju studentskog pokreta i plenumskog organiziranja proširio se i dalje od samog Filozofskog fakulteta. Tako su mnoge udruge i inicijative dale svoju podršku Plenumu ili izravno sudjelovale u njegovu radu, a na ovogodišnjem 9. Subversive festivalu u Zagrebu (pod općom temom „Politike prijateljstva“) održan je i panel „Perspektive borbe: Od plenuma na fakultetu do plenuma na radnim mjestima“, čime se nastavio izrazito važan trend ukazivanja na potrebu studentskog i radničkog povezivanja i organiziranja, trend koji se prije toga izrazio i studentskom podrškom radnicima za Prvi maj. Sudionici tribine bili su studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću i članovi Studentskog zbora Karlo Jurak i Zrinka Breglec, studentska predstavnica u Fakultetskom vijeću Anja Grgurinović, te borbeni radnik INA-e i predsjednik sindikata Nova solidarnost Predrag Sekulić. Studenti su tako imali priliku pričati o iskustvima svojeg sudjelovanja na plenumima i općenito o borbama protiv reakcionarnih tendencija na Filozofskom fakultetu, a imali su prilike čuti iskustva radništva protiv jednako reakcionarnih tendencija u tvornicama i na radnim mjestima.

Na panelu se tako govorilo o načinima borbe, o tome što je točno plenum i koji su njegovi potencijali, i o tome u kakvom se odnosu nalaze studenti kao onaj segment društva koji se stalno nalazi u nesigurnom materijalnom položaju, i radnici kao klasa na čijoj eksploataciji uopće počiva cijelo društvo. Studenti su naglasili kako plenum nije „legalno“ tijelo, odnosno kako on ne djeluje u okvirima legaliteta, ali da baš zbog toga predstavlja tijelo koje ima najveći legitimitet. Plenum ima politički značaj moći i značaj političkog pritiska, te se zbog toga unutar okvira plenuma uvijek može težiti radikalnim i univerzalnijim zahtjevima. Naglasili su i okvir unutar kojeg se bilo kakve borbe obespravljenih društvenih skupina događaju, a to je okvir kapitalističkog načina proizvodnje. U njemu pripadnom političkom okviru predstavničke demokracije široke mase i radni narod nemaju priliku istinske participacije u odlučivanju, što se preslikava i na niže instance (kao recimo na fakultete), te je zbog toga okupljanje masa u tijela odlučivanja kao što su plenumi vrlo važno za nadilaženje i demokratiziranje takvog političkog okvira i za artikuliranje i radikaliziranje vlastitih zahtjeva za suštinskim promjenama. Upravo je u tom kontekstu, iz radničke perspektive, Predrag Sekulić dao jednu kritiku postojeće politike velikih sindikalnih središnjica, koja ne ide na ruku radnicima, već upravo vladajućim strukturama. Naglasio je kako studentsko organiziranje u plenume predstavlja nešto vrlo poučno za radnike te kako će se u sisačkoj Rafineriji organizirati radnički plenum. Također je dodao kako radnici legalnom borbom mogu dobiti samo mrvice, a kroz plenume mogu mnogo više.

Ono što se iz ovakve suradnje studenata i radnika moglo iščitati, a što je najbitnije u današnjem stanju u društvu, jest činjenica da studenti i radnici predstavljaju prirodne saveznike u borbi protiv reakcionarnih društvenih tendencija. Studenti, kao buduća radna snaga, kao onaj segment društva koji je također bezobrazno eksploatiran preko studentskih poslova i prekarnog rada, i kao pripadnici avangardne inteligencije koji mogu svojim teorijskim, a u ovom slučaju i praktičnim, znanjem pomoći radnicima, i radnici kao ključan faktor društvene promjene, koji jedini ukidanjem vlastite eksploatacije mogu ukinuti eksploataciju na razini čitavog društva, doista predstavljaju progresivne društvene snage, i doista daju borbeni sadržaj onoj poznatoj paroli – jedan svijet, jedna borba!

Vezani članci

  • 27. rujna 2020. Beyoncéin Black Is King i zamke afričke svijesti "Postoje razlozi za uživanje u pompi filma Black Is King, osobito u vrijeme akutne rasne traume. Ipak, njegova mistika kulturne autentičnosti i blagonaklone monarhije ne bi smjela zakloniti materijalnu stvarnost svakodnevnog života. Neoliberalno upravljanje, ekstraktivni kapitalizam te militarizam i dalje uzrokuju socijalnu i ekološku devastaciju u dijelovima Afrike, obaju Amerika i šire. Sučeljavanje s ovim isprepletenim stvarnostima znači razvijanje konkretne, globalne analize, uz istovremeno opiranje metafizičkim vizijama svijeta."
  • 27. rujna 2020. Privatizacija zdravstvene skrbi u Keniji "U Keniji si samo bogati i oni s političkim poznanstvima mogu priuštiti pristojnu zdravstvenu skrb. Sve ostale ozbiljna bolest ili automobilska nesreća dijeli od propasti."
  • 27. rujna 2020. Trump namjerava ukrasti izbore i jedino ga mi možemo spriječiti U SAD-u se 3. studenog održavaju predsjednički izbori. Premda trenutni predsjednik Donald Trump najavljuje da se ne namjerava pridržavati rezultata ako mu ne budu po volji, kandidat Demokratske stranke Joe Biden ne pokazuje da ozbiljno shvaća prijetnju. Sve izgleda kao da će se ponoviti prijeporna izborna situacija iz 2000. godine, kada su Al Gore i vodstvo Demokratske stranke, suočeni s tijesnim izbornim rezultatom i nepotpunim prebrojavanjem glasova položili vjeru u Vrhovni sud, demobilizirali prosvjednu opoziciju iz baze i omogućili George W. Bushu da dođe na vlast. Ponovni ustavni puč Republikanske stranke, ovoga puta na čelu s Trumpom, koji ovih dana radi na popunjavanju mjesta u Vrhovnom sudu upražnjenog smrću Ruth Bader Ginsburg, zaustavit će samo militantna mobilizacija odozdo.
  • 20. rujna 2020. Resetiranje države blagostanja "Potrebno je potpuno resetiranje – redizajn države blagostanja za digitalno doba, ali tako da se, umjesto da poštimavamo detalje na lešini koju smo naslijedili, vratimo temeljnim principima koji su inspirirali socijaldemokrate sredinom 20. stoljeća."
  • 20. rujna 2020. Stručnost na temelju iskustva: sustav socijalne sigurnosti trebali bi osmišljavati tražitelji naknada "Povjerenstvo koje je u potpunosti sačinjeno od osoba sa življenim iskustvom sustava socijalnih naknadi pokrenulo je radni plan kako bi preuredilo sustav socijalne sigurnosti."
  • 20. rujna 2020. Sto godina Addisonovog zakona "Prije jednog stoljeća, Addisonov zakon naložio je državi odgovornost za stambene kapacitete radničke klase – i utro put izgradnji stotina tisuća državnih jedinica socijalnog stanovanja."
  • 13. rujna 2020. Protiv britanske kozmičke desnice u usponu ljevica se mora boriti razumom "Jednom kada prihvatimo da smo svi uvučeni u probleme s kojima se suočava cijeli svijet, njihovo rješavanje postaje puno zahtjevniji zadatak od pukog svrgavanja neke tajne kabale. Međutim, to ipak znači da možemo adresirati i ponuditi bolja objašnjenja i rješenja za stvarne svjetske probleme i iskustva zbog kojih ljudi mogu završiti u zečjoj rupi ekstremno desnih teorija zavjere."
  • 13. rujna 2020. Darovna ili podatkovna platforma? Kapitalistička gostoljubivost i novi platni zid Couchsurfinga "Couchsurfing je od 2010. do 2011. godine prolazio transformaciju. Kasnije se ispostavilo da se korisnicima i korisnicama lagalo. Pretvara li se Couchsurfing.com u platformu za marketing i prikupljanje podataka kojima bi se trebalo puniti jedan drugi biznis? Važno je da budemo svjesni posljedica ako je ovaj scenarij točan. Vrijeme će pokazati kakva se podvala krije iza aktualne strategije."
  • 11. rujna 2020. Društvena zaraza: mikrobiološki klasni rat u Kini "Dok sekularna kriza kapitalizma poprima naizgled neekonomski karakter, nove epidemije, glad, poplave i druge „prirodne“ katastrofe koristit će se kao opravdanje za proširivanje državne kontrole, a odgovor na te krize sve će više funkcionirati kao prilika za vježbanje novih i neisprobanih protupobunjeničkih mjera. Dosljedna komunistička politika mora moći zajedno sagledati obje te činjenice. Na teorijskoj razini to znači razumijevanje činjenice da je kritika kapitalizma osiromašena ako se odvaja od prirodnih znanosti. No, na praktičnoj razini to također podrazumijeva da je jedini politički projekt koji je danas moguć onaj koji je sposoban orijentirati se na terenu definiranom globalnom ekološkom i mikrobiološkom katastrofom, kao i djelovati u ovom stanju neprestane krize i atomizacije."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve