Skripta 83/84

U Skriptama br. 83 i 84. koje su izašle 18. svibnja 2016. možete pročitati intervju s Borislavom Mikulićem „Vrag je u institucijama“, tekst „Da nam živi radnička i studentska solidarnost!“, podršku Inicijativi liječnika za reguliranje priziva svijesti u medicini, podršku Studentskom pokretu u Novom Sadu, rezultate istraživanja studentskog mnijenja o ugovorima o zajedničkim dvopredmetnim studijima između FFZG-a i KBF-a te tekst „Povijest jedne ankete iliti kako je previše Previšića“. Skriptu 83 možete skinuti ovdje, a Skriptu 84 ovdje (arhiva).

Novi transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)
Novi transparent na pročelju zgrade Filozofskog fakulteta (izvor: Facebook stranica plenuma Filozofskog fakulteta)

Da nam živi radnička i studentska solidarnost!

Glas o ponovnom buđenju studentskog pokreta i plenumskog organiziranja proširio se i dalje od samog Filozofskog fakulteta. Tako su mnoge udruge i inicijative dale svoju podršku Plenumu ili izravno sudjelovale u njegovu radu, a na ovogodišnjem 9. Subversive festivalu u Zagrebu (pod općom temom „Politike prijateljstva“) održan je i panel „Perspektive borbe: Od plenuma na fakultetu do plenuma na radnim mjestima“, čime se nastavio izrazito važan trend ukazivanja na potrebu studentskog i radničkog povezivanja i organiziranja, trend koji se prije toga izrazio i studentskom podrškom radnicima za Prvi maj. Sudionici tribine bili su studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću i članovi Studentskog zbora Karlo Jurak i Zrinka Breglec, studentska predstavnica u Fakultetskom vijeću Anja Grgurinović, te borbeni radnik INA-e i predsjednik sindikata Nova solidarnost Predrag Sekulić. Studenti su tako imali priliku pričati o iskustvima svojeg sudjelovanja na plenumima i općenito o borbama protiv reakcionarnih tendencija na Filozofskom fakultetu, a imali su prilike čuti iskustva radništva protiv jednako reakcionarnih tendencija u tvornicama i na radnim mjestima.

Na panelu se tako govorilo o načinima borbe, o tome što je točno plenum i koji su njegovi potencijali, i o tome u kakvom se odnosu nalaze studenti kao onaj segment društva koji se stalno nalazi u nesigurnom materijalnom položaju, i radnici kao klasa na čijoj eksploataciji uopće počiva cijelo društvo. Studenti su naglasili kako plenum nije „legalno“ tijelo, odnosno kako on ne djeluje u okvirima legaliteta, ali da baš zbog toga predstavlja tijelo koje ima najveći legitimitet. Plenum ima politički značaj moći i značaj političkog pritiska, te se zbog toga unutar okvira plenuma uvijek može težiti radikalnim i univerzalnijim zahtjevima. Naglasili su i okvir unutar kojeg se bilo kakve borbe obespravljenih društvenih skupina događaju, a to je okvir kapitalističkog načina proizvodnje. U njemu pripadnom političkom okviru predstavničke demokracije široke mase i radni narod nemaju priliku istinske participacije u odlučivanju, što se preslikava i na niže instance (kao recimo na fakultete), te je zbog toga okupljanje masa u tijela odlučivanja kao što su plenumi vrlo važno za nadilaženje i demokratiziranje takvog političkog okvira i za artikuliranje i radikaliziranje vlastitih zahtjeva za suštinskim promjenama. Upravo je u tom kontekstu, iz radničke perspektive, Predrag Sekulić dao jednu kritiku postojeće politike velikih sindikalnih središnjica, koja ne ide na ruku radnicima, već upravo vladajućim strukturama. Naglasio je kako studentsko organiziranje u plenume predstavlja nešto vrlo poučno za radnike te kako će se u sisačkoj Rafineriji organizirati radnički plenum. Također je dodao kako radnici legalnom borbom mogu dobiti samo mrvice, a kroz plenume mogu mnogo više.

Ono što se iz ovakve suradnje studenata i radnika moglo iščitati, a što je najbitnije u današnjem stanju u društvu, jest činjenica da studenti i radnici predstavljaju prirodne saveznike u borbi protiv reakcionarnih društvenih tendencija. Studenti, kao buduća radna snaga, kao onaj segment društva koji je također bezobrazno eksploatiran preko studentskih poslova i prekarnog rada, i kao pripadnici avangardne inteligencije koji mogu svojim teorijskim, a u ovom slučaju i praktičnim, znanjem pomoći radnicima, i radnici kao ključan faktor društvene promjene, koji jedini ukidanjem vlastite eksploatacije mogu ukinuti eksploataciju na razini čitavog društva, doista predstavljaju progresivne društvene snage, i doista daju borbeni sadržaj onoj poznatoj paroli – jedan svijet, jedna borba!

Vezani članci

  • 12. ožujka 2017. Dva motora zrakoplova B-707 i vjetrokaz (izvor: Lynn Greyling @ Public Domain Pictures prema Creative Commons licenci) Nema rasprave s fašistima Globalno jačanje fašistoidnih tendencija zasad je, osim u zakonodavnom nazadovanju, najupadljivije u srednjostrujaškim medijima, preko kojih se u javnu raspravu pripuštaju i čije komunikacijske protokole iskorištavaju ekstremno desni freelance komentatori i pretendenti na parlamentarne i izvršne političke pozicije, kao tek jednu od stepenica na svom putu prema uspostavljanju režima u kojem više nema rasprave. Autor dovodi u pitanje koliko su komunikacijske prakse koje počivaju na racionalnosti, podastiranju dokaza i sučeljavanju argumenata, dobronamjernosti interpretacije te konstruktivnim namjerama svih uključenih, dostatne u srazu sa sugovornicima poput Miloa Yiannopoulosa, Donalda Trumpa i Marine Le Pen, koji jezik koriste kao bojni poklič – interpelativno sredstvo onkraj činjeničnosti ili unutarnje koherentnosti iskaza.
  • 11. ožujka 2017. Crveni karanfili (izvor: ChadoNihi @ Pixabay prema Creative Commons licenci) Klasno cvijeće U osvrtu na revolucionarni historijat Osmog marta, autorica evaluira njegova suvremena obilježavanja koja više nego ikad moramo jasno pozicionirati kroz antikapitalističku optiku te ekonomski i politički angažman žena kako bismo nadišli/e liberalno konceptualiziranje oslobođenja žena oprimjereno individualnim uspjesima snažnih pojedinki. O socijalističkom nasljeđu obilježavanja Osmog marta te važnosti dugoročnih strategija obrane reproduktivnih i drugih prava piše Andreja Gregorina, koordinatorica obrazovnog programa Centra za ženske studije i članica feminističkog kolektiva FAKTIV.
  • 11. ožujka 2017. Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org) Skripta 85 Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).
  • 8. ožujka 2017. Noćni marš - 8. mart,  2016. godine, Zagreb (Kristina Josić/Libela) Ne postoje teme koje otvaramo nakon revolucije U svjetlu nedavne odluke Ustavnog suda koji je „Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece“ proglasio zastarjelim, i time barem privremeno osujetio sve agresivnije pokušaje desnih konzervativnih struja da dokinu pravo na abortus u Hrvatskoj, kao i predstojećim prijedlozima novoga zakona, iznimno je važno raspravljati o političko-ekonomskom i društvenom kontekstu u kojem žene danas ostvaruju reproduktivna prava. S Vedranom Bibić razgovarali smo o klasnoj dimenziji ženske borbe i dostupnosti izborenih prava, nužnosti nadilaženja ograničenja koja postavlja liberalni feminizam te problemima feminističkih i ljevičarskih organizacija na našim prostorima.
  • 1. ožujka 2017. Clara Zetkin, crtež Roberta Diedrichsa (izvor: Krückstock, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Za oslobođenje žena! Na Međunarodnom radničkom kongresu u Parizu, održanom od 14. do 20. srpnja 1889. godine, politička radnica njemačkog i međunarodnog radničkog pokreta Clara Zetkin, koja je od 1890. upravljala ženskim proleterskim pokretom u Njemačkoj, održala je značajan govor o odnosu ženskog rada i kapitala te specifičnosti ženske nadnice u kapitalističkom sustavu. Ukazavši da pitanje ženske emancipacije nije izolirano pitanje, ustvrdila je da ga je nužno promatrati u kontekstu šire društvene reprodukcije unutar koje i radnici i radnice dijele zajednički interes i istog neprijatelja. Prijevod ovog govora nastao je kao završni rad Barbare Šarić u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Andreje Gregorine.
  • 15. veljače 2017. Turisti u posjeti Bijeloj kući u Washingtonu (izvor: Wasted Time R, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Opomena sindikatima Nekoliko dana nakon stupanja na dužnost Donald Trump se sastao s vođama sindikata građevinske industrije obećavši velika infrastrukturna ulaganja koja će dati posla toj industriji, što je rezultiralo sindikalnim oduševljenjem i hvalospjevima na račun novog stanara Bijele kuće – tim nevjerojatnije jer na sastanku nije bilo riječi o planovima nove administracije o poreznom rasterećenju najbogatijih i antisindikalnoj legislativi, koji se direktno tiču radničke klase. Zbog prešućivanja tih tema, kao i veličanja Trumpove odluke o ponovnom pokretanju radova na Keystone XL i Dakota Access cjevovodima, Hamilton Nolan pita se mogu li sindikati biti snaga zagovaranja društvenih jednakosti u Trumpovu mandatu.
  • 12. veljače 2017. Plenarna dvorana konvencijskog centra kralja Husseina na Mrtvom moru u Jordanu, gdje je od 21-23. listopada 2011. održan izvanredni sastanak Svjetskog ekonomskog foruma o ekonomskom rastu i stvaranju radnih mjesta u arapskom svijetu (foto: Nader Daoud, izvor: World Economic Forum @ Flickr prema Creative Commons licenci). Pojmovnik: Ekonomski rast Ekonomski rast izražen rastom bruto domaćeg proizvoda (BDP) često zauzima središnje mjesto političkih rasprava. No prihvaćanje tih dvaju koncepata kao središnjih mjesta političke diskusije na (polu)periferiji ignorira činjenicu da je riječ o konceptima skrojenima po mjeri razvijenih zemalja Zapada čija se ekonomija bazira na kapitalističkoj proizvodnji te koji zanemaruju onu ekonomsku aktivnost koja ne rezultira viškom vrijednosti, prije svega rad u javnom sektoru i kućanstvima. Kao doprinos diskusiji o njihovoj primjenjivosti, iz rubrike „Pojmovnik“ sedmog broja časopisa RAD. prenosimo tekst Tonija Pruga, u kojem autor analizira što zapravo jesu te kako su nastali koncepti ekonomskog rasta i BDP-a.
  • 3. veljače 2017. Demonstracije Podemosa u Madridu pod nazivom „Marš za promjenu“ (izvor: Barcex prema Creative Commons licenci). Solidarne prakse kao baza ljevice Paralelne strukture sve se češće javljaju kao strategija lijevih organizacija i pokreta za sidrenje u društvenom polju. Budući da odgovaraju na potrebe za nečime što u postojećim strukturama nedostaje te ih dopunjavaju, podrazumijeva se da one donose neku novu vrijednost. S druge strane, inzistiranje na paralelnim strukturama ponekad prati i zahtjev za udaljavanjem od tradicionalnih obrazaca, čime se zapada u opasnost da se, ionako erodirane, institucije socijalne države i dalje oslabljuju. O primjerima praksi te ulozi paralelnih struktura u izgradnji lijevih pokreta i organizacija razgovarali smo s Jovicom Lončarom iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju.
  • 26. siječnja 2017. „Bifurcated Girls“ iz posebnog izdanja Vanity Faira 6. lipnja 1903. godine (izvor: Infrogmation). Rod kao društvena temporalnost: Butler (i Marx) Autorica donosi neke od važnih teorijskih i analitičkih uvida za razumijevanje rodne i spolne opresije, ukazujući na vezu između temporalnosti i kapitalističke eksploatacije. Na primjeru analize performativnosti roda (Judith Butler), Arruzza ukazuje i na njezin temeljni propust. Butler temporalnosti pristupa na ahistorijskoj, apstraktnoj razini, oslanjajući se primarno na lingvistički pristup društvenim praksama, zanemarujući pritom materijalne i ekonomske aspekte potonjih. Prijevod ovoga teksta nastao je kao završni rad Jane Pamuković u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo dr. sc. Ankice Čakardić.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG

pogledaj sve