Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).
Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Priopćenje povodom jučerašnje sjednice vijeća i današnje izjave za javnost „uprave FFZG-a“
Drage kolegice i kolege,
unazad nekoliko mjeseci djelovalo je da na Fakultetu postoji konsenzus kako apsolutni prioritet za rješavanje dugotrajne krize upravljanja jest dugoiščekivano sazivanje i održavanje sjednice Fakultetskog vijeća. Premda nam se nije uvijek činilo da taj cilj dijeli i naša privremena uprava, u dobroj vjeri i za dobrobit Fakulteta pristali smo pokazati maksimalno strpljenje i spremnost na čitav niz kompromisa, čak i kad se tijekom posljednjih mjesec dana s nama poigravalo i bezobrazno nas se očito zavlačilo. Očekivali smo da će o.d. dekana Holjevac i njegovi suradnici imati barem toliko dostojanstva i poštenja da, jednom kada napokon sazovu Vijeće koje tobože i sami žele što prije, uvaže i provedu njegove odluke.
Jučer su sve maske napokon pale. Dugoiščekivana sjednica naprasno je prekinuta nakon dvosatne rasprave već pri izglasavanju dnevnog reda, budući da o.d. dekana Holjevac nije pokazao ni minimum demokratičnosti i poštivanja statutarnih odredbi te je odlučio da će radije po tko zna koji put prekršiti statut nego uvažiti volju većine. Skrivajući se iza mantre o “400 egzistencijalnih točaka”, čije rješavanje nitko nije ni dovodio u pitanje, privremena uprava odlučila je tako po svaku cijenu izbjeći svoju temeljnu zadaću – raspisivanje izbora za novog dekana – kao i druge točke od presudne važnosti za budućnost Fakulteta. Među njima je, dakako, bila i rasprava o povjerenju istoj toj privremenoj upravi, ali i senatorima s Filozofskog fakulteta, čije je štetno djelovanje na Senatu u nizu drugih stvari skrivilo i neopravdano i nelegalno raspuštanje prošlog Studentskog zbora FF-a.
Danas nam se pak ta ista skupina ljudi obratila pamfletom u kojem po već dobro iskušanom receptu krivotvore jučerašnju situaciju te pokušavaju krivnju za sve svaliti na jednu osobu – ovaj put na prof. Meri Tadinac. Takva nastojanja da se nekoga izolira i napadne kao dežurnog krivca već smo vidjeli na djelu; na svojoj su ih koži iskusili i nastavnici kojima se prijetilo, kao i studenti koje se prozivalo rušilačkim faktorima i etiketiralo raznim pogrdama. Stoga s indignacijom odbacujemo takve jadne pokušaje prebacivanja krivnje i spašavanja obraza, za koji je, nakon jučerašnjih događaja, postalo vrlo upitno imaju li ga neki ljudi uopće. Niti je prof. Tadinac „predvodila“ diskutante, što god to potpisanoj „Upravi“ značilo, niti su se oni javljali kao „predstavnici Inicijative“. Naprotiv, prozvani diskutanti – pa tako i predstavnici studenata – javljali su se kao predstavnici različitih populacija Fakulteta s demokratskim legitimitetom i autonomnom voljom, što je mnogo više nego što se može reći za privremenu upravu. Uz to, ne radi se ni o kakvoj bučnoj instrumentaliziranoj manjini, nego nedvojbenoj većini članova Fakultetskog vijeća.
Pozivanje na moral koje pamflet donosi u takvom je kontekstu krivotvorenja i ocrnjivanja nešto između čistog cinizma i montipajtonizma. Moralne prodike teško da mogu uvjerljivo zvučati kada ih potpisuju oni koji su mjesecima obmanjivali fakultetsku javnost o svojoj volji da riješe nagomilane probleme, a potom ih još jednom iskoristili da perpetuiraju stanje upravljanog kaosa. Iz kojih pobuda i za čije interese, možemo samo nagađati, no sasvim sigurno ne u interesu onih „sudbina stotina ljudi“ iza kojih su se jučer skrivali od rasprave, da bi potom rješavanje njihovih problema žrtvovali kao pijun u svojoj igri, kao ni u interesu ostalih zaposlenika i studenata Filozofskog fakulteta.
Stoga sa žaljenjem konstatiramo da smo nakon svega u potpunosti izgubili povjerenje u ovu privremenu upravu i njezine ikakve „dobre namjere“ te pozivamo sve studente Filozofskog fakulteta da se aktivno uključe u aktualna zbivanja i još jednom, po tko zna koji put, pokažu da njihov fakultet neće služiti kao žeton u igrama samovoljne oligarhije, a na štetu svojih studenata i njihovih nastavnika.
Studentske predstavnice i predstavnici u Fakultetskom vijeću i Studentski zbor Filozofskog fakulteta
15. veljače 2025.Jedan svijet, kolektivna borba
Pozivamo vas na 219. plenum Filozofskog fakulteta u ponedjeljak, 17. veljače u 18h u dvorani D7. Na plenum je pozvana sva zainteresirana javnost (studenti_ce, profesori_ce, radnici_e...) i podsjećamo da svi_e sudionici_e imaju jednako pravo glasa.
28. prosinca 2024.Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica”
Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
24. prosinca 2024.Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada
Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
23. prosinca 2024.Autonomna umjetnost na krilima tolerantnog dijaloga
Prostori kulture, specifično filmski, demonstriraju različite oblike suočavanja s izazovima globalnog društvenog i političkog krajolika – od otvorenog angažmana do apologetske šutnje. Autorica teksta mapira pozicioniranje međunarodnih i domaćih kulturnih institucija, filmskih festivala i filmaša te nezavisnih inicijativa u odnosu na genocid koji Izrael provodi nad palestinskim narodom. Podsjećajući na borbene kinematografije 60-ih i 70-ih, autorica dovodi u pitanje kontroliranu gestu solidarnosti unutar postojećih neoliberalnih, opresivnih struktura. Poziva na otpor i organiziranje filmskih radnika_ca te proizvodnju drugačije slike.
21. prosinca 2024.„U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva
Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
20. prosinca 2024.Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase
I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
19. prosinca 2024.Akademski bojkot i pitanje krivnje
Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
17. prosinca 2024.Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora”
"Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
14. prosinca 2024.Tri strategije antifašizma globalnog Juga
Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.