Skripta 85

Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).

Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)

Priopćenje povodom jučerašnje sjednice vijeća i današnje izjave za javnost „uprave FFZG-a“

Drage kolegice i kolege,

unazad nekoliko mjeseci djelovalo je da na Fakultetu postoji konsenzus kako apsolutni prioritet za rješavanje dugotrajne krize upravljanja jest dugoiščekivano sazivanje i održavanje sjednice Fakultetskog vijeća. Premda nam se nije uvijek činilo da taj cilj dijeli i naša privremena uprava, u dobroj vjeri i za dobrobit Fakulteta pristali smo pokazati maksimalno strpljenje i spremnost na čitav niz kompromisa, čak i kad se tijekom posljednjih mjesec dana s nama poigravalo i bezobrazno nas se očito zavlačilo. Očekivali smo da će o.d. dekana Holjevac i njegovi suradnici imati barem toliko dostojanstva i poštenja da, jednom kada napokon sazovu Vijeće koje tobože i sami žele što prije, uvaže i provedu njegove odluke.

Jučer su sve maske napokon pale. Dugoiščekivana sjednica naprasno je prekinuta nakon dvosatne rasprave već pri izglasavanju dnevnog reda, budući da o.d. dekana Holjevac nije pokazao ni minimum demokratičnosti i poštivanja statutarnih odredbi te je odlučio da će radije po tko zna koji put prekršiti statut nego uvažiti volju većine. Skrivajući se iza mantre o “400 egzistencijalnih točaka”, čije rješavanje nitko nije ni dovodio u pitanje, privremena uprava odlučila je tako po svaku cijenu izbjeći svoju temeljnu zadaću – raspisivanje izbora za novog dekana – kao i druge točke od presudne važnosti za budućnost Fakulteta. Među njima je, dakako, bila i rasprava o povjerenju istoj toj privremenoj upravi, ali i senatorima s Filozofskog fakulteta, čije je štetno djelovanje na Senatu u nizu drugih stvari skrivilo i neopravdano i nelegalno raspuštanje prošlog Studentskog zbora FF-a.

Danas nam se pak ta ista skupina ljudi obratila pamfletom u kojem po već dobro iskušanom receptu krivotvore jučerašnju situaciju te pokušavaju krivnju za sve svaliti na jednu osobu – ovaj put na prof. Meri Tadinac. Takva nastojanja da se nekoga izolira i napadne kao dežurnog krivca već smo vidjeli na djelu; na svojoj su ih koži iskusili i nastavnici kojima se prijetilo, kao i studenti koje se prozivalo rušilačkim faktorima i etiketiralo raznim pogrdama. Stoga s indignacijom odbacujemo takve jadne pokušaje prebacivanja krivnje i spašavanja obraza, za koji je, nakon jučerašnjih događaja, postalo vrlo upitno imaju li ga neki ljudi uopće. Niti je prof. Tadinac „predvodila“ diskutante, što god to potpisanoj „Upravi“ značilo, niti su se oni javljali kao „predstavnici Inicijative“. Naprotiv, prozvani diskutanti – pa tako i predstavnici studenata – javljali su se kao predstavnici različitih populacija Fakulteta s demokratskim legitimitetom i autonomnom voljom, što je mnogo više nego što se može reći za privremenu upravu. Uz to, ne radi se ni o kakvoj bučnoj instrumentaliziranoj manjini, nego nedvojbenoj većini članova Fakultetskog vijeća.

Pozivanje na moral koje pamflet donosi u takvom je kontekstu krivotvorenja i ocrnjivanja nešto između čistog cinizma i montipajtonizma. Moralne prodike teško da mogu uvjerljivo zvučati kada ih potpisuju oni koji su mjesecima obmanjivali fakultetsku javnost o svojoj volji da riješe nagomilane probleme, a potom ih još jednom iskoristili da perpetuiraju stanje upravljanog kaosa. Iz kojih pobuda i za čije interese, možemo samo nagađati, no sasvim sigurno ne u interesu onih „sudbina stotina ljudi“ iza kojih su se jučer skrivali od rasprave, da bi potom rješavanje njihovih problema žrtvovali kao pijun u svojoj igri, kao ni u interesu ostalih zaposlenika i studenata Filozofskog fakulteta.

Stoga sa žaljenjem konstatiramo da smo nakon svega u potpunosti izgubili povjerenje u ovu privremenu upravu i njezine ikakve „dobre namjere“ te pozivamo sve studente Filozofskog fakulteta da se aktivno uključe u aktualna zbivanja i još jednom, po tko zna koji put, pokažu da njihov fakultet neće služiti kao žeton u igrama samovoljne oligarhije, a na štetu svojih studenata i njihovih nastavnika.

Studentske predstavnice i predstavnici u Fakultetskom vijeću i Studentski zbor Filozofskog fakulteta

Vezani članci

  • 14. travnja 2018. Ferdinand Bol, „Upravni odbor gilde vinskih trgovaca“, 1663. (izvor: wikipedia.org). Kapital je društveni odnos Kapitalizam kao proizvodni, ali i društveno-vlasnički odnos, specifičan je historijski poredak koji odgovarajućim institucionalnim mehanizmima osigurava uvjete za vlastiti opstanak. O tome kako liberalna pravno-institucionalna aparatura formalizira, a potom i afirmira klasne, rodne i rasne razlike, o doprinosima luksemburgijanske kritike političke ekonomije suvremenim marksističkim feminističkim analizama, te o emancipatornim antikapitalističkim strategijama otpora koje nužno moraju uključivati i aspekt proizvodnje i aspekt reprodukcije, razgovarale/i smo s Ankicom Čakardić, docenticom na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
  • 12. travnja 2018. Adolf Hitler tijekom svjedočenja na Vrhovnom sudu u Leipzigu, 1930. godine (foto: Heinrich Hoffmann, izvor: en.wikipedia.org) Totalitarizam. Povijest i aporije koncepta Prvi puta objavljena prije dvadeset godina, Traversova historizacija i kritika pojma totalitarizma nije izgubila na svojoj aktualnosti. Pokušavajući ukazati na polimorfni, elastični i uglavnom ambivalentni karakter koncepta, autor razlikuje devet osnovnih etapa u razvoju rasprave o totalitarizmu, precizno ocrtavajući stoljeće dugu genezu kontradikcija u kontekstu njegove recepcije i javne upotrebe. Objavljujemo integralni prijevod teksta Enza Traversa, čiji su dijelovi pročitani u emisiji Ogledi i rasprave na Trećem programu Hrvatskog radija.
  • 1. travnja 2018. Papa Leon XIII. sa suradnicima. (Izvor: Wikimedia Commons) Crna internacionala Svaka društvena formacija u povijesti ima svoju političko-ekonomsku podlogu. Katolička crkva, koja je u doba feudalizma bila duboko isprepletena sa svjetovnom vlašću, u vrijeme prijelaza u kapitalizam, smjestila se uz bok onima koji će omogućiti održanje njezine moći te realizaciju njezinih materijalnih interesa i u novom sistemu. Donosimo prijevod drugog poglavlja knjige Crna internacionala, objavljene 1956. godine u SFRJ, u kojem novinar i publicist Frane Barbieri piše o povijesnom razvoju katoličke crkve.
  • 1. ožujka 2018. Obrazovanje stanovništva 1930-ih u selu Shorkasy (okrug Cheboksary) (Izvor: Wikimedia Commons) Dok se svaka kuharica ne politizuje Dovođenje u pitanje eksplanatorne moći historijsko-materijalističke analize eksploatacije žena nije samo udaljilo feminističku borbu od socioekonomskih pitanja, nego i otvorilo put aproprijaciji progresivnih dosega socijalističkog i marksističkog feminizma. Iz 9. broja časopisa Stvar prenosimo tekst u kojem Maja Solar analizira položaj žena u carističkoj Rusiji i nakon Oktobra, ukazujući na važnost promišljanja „ženskog pitanja“ kao dijela klasne borbe i emancipatornih dosega revolucionarnog nasljeđa u području socijalnih, ekonomskih i političkih prava, koja su danas ponovo pod direktnim udarom kapitala.
  • 21. siječnja 2018. Nina Obuljen iz Ministarstva kulture RH tijekom izlaganja na okruglom stolu „Održivost margine: Mjere za opstanak nezavisne kulture“, 15. travnja 2010. (izvor: Tomislav Medak @ Flickr prema Creative Commons licenci). Otvoreno pismo neprofitnih medija Tijekom posljednje dvije godine, hrvatska vlada strateški donosi odluke s jasnim ciljem slabljenja i gašenja neprofitnih medija i uništavanja medijskog pluralizma. Neprofitni mediji ostali su bez gotovo ikakvog oblika javnog financiranja, a državne institucije sabotiraju i ostvarivanje podrške Europskog socijalnog fonda. Pročitajte otvoreno pismo koje je dio neprofitnih medija uputio nadležnim institucijama i hrvatskoj javnosti.
  • 10. siječnja 2018. Detalj murala iz kompleksa Tepantitla u Teotihuacanu, Meksiko. Crtež prikazuje igrača s loptom kojemu iz usta izlazi svitak koji simbolizira govor, cca. 2. stoljeće (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci) Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku Lingvistkinja i autorica knjige Jezik i nacionalizam (2010.) te članica radne grupe koja je u sklopu regionalnog projekta „Jezici i nacionalizmi“ sudjelovala u sastavljanju Deklaracije o zajedničkom jeziku, Snježana Kordić, obratila nam se s reagiranjem na tekst Borisa Budena „Padaj (jezična) silo i nepravdo! Produktivni paradoks Deklaracije o zajedničkom jeziku“, koji smo na našim stranicama objavili 28. prosinca 2017. godine. Njezino reagiranje prenosimo u cijelosti, bez korekcija i intervencija.
  • 31. prosinca 2017. Crtež Inesse Armand, Aleksandre Kollontai, Rose Luxemburg i Clare Zetkin koji je poslužio kao promotivni vizual za tribinu „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“. Autori vizuala: Dominik Brandibur i Leopold Rupnik Feminizam, revolucija, akademija Da je proizvodnja politiziranog vaninstitucionalnog znanja moguća, ali i prijeko potrebna, pokazao je i veliki interes za prvu iz ciklusa tribina koje organiziraju akterice i akteri okupljene/i oko Inicijative za feministički Filozofski, naslova „Oktobarska revolucija iz rodne perspektive“, na kojoj je bilo riječi o kompleksnoj ulozi žena te njihovu doprinosu revolucionarnoj borbi za vrijeme i nakon Oktobra. Autorica reflektira o uzajamnosti koncepata roda i klase u kontekstu socijalističkog projekta, gotovo nepostojećoj politizaciji akademskog djelovanja te drugim relevantnim pitanjima za širu teorijsko-aktivističku feminističku scenu, koja su se otvorila tijekom tribine i rasprave.
  • 31. prosinca 2017. Hells Kitchen and Sebastopol, New York, cca. 1890., fotografija Jacobsa Riisa koji je tih godina kao novinar pisao i dokumentirao o životu u njujorškim slamovima. (izvor) Razmišljati skromno Socijalistička Jugoslavija posebnu je pozornost posvećivala pitanju stambenih politika. Držalo se da je zadovoljavanje stambenih potreba stanovništva preduvjet za uspostavu egalitarnog društva. Raspadom Jugoslavije trendovi u polju stambenih politika sve više preuzimaju neoliberalne modele rješavanja ovog pitanja. Donosimo prijevod teksta F. T. Green, koji se bavi stambenom krizom u New Yorku u kontekstu aktualnih rasprava o (ne)prihvatljivosti „mikrojedinica“, minijaturnih urbanih nastambi koje postaju novi standard osiromašene populacije.
  • 31. prosinca 2017. Štrajk radnika/ca industrije brze hrane u Minneapolisu, 14. travnja 2016. godine (izvor: Fibonacci Blue prema Creative Commons licenci). Napojnice radnicama, ne šefovima Ministarstvo rada Trumpove administracije početkom je prosinca najavilo vraćanje kolektivnih napojnica u restoransku industriju. Ako se predložena izmjena, stavljena na javnu raspravu do 5. veljače 2018., usvoji, dovest će na sam rub egzistencije konobare/ice, odnosno radnike/ce koji/e rade za napojnice, a već primaju substandardne nadnice koje često idu ispod propisanog minimuma. Autorica ukazuje na posljedice koje će izmjena pravilnika, pod krinkom pravedne raspodjele napojnica, donijeti najugroženijem dijelu radništva u uslužnim djelatnostima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve