Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).
Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Priopćenje povodom jučerašnje sjednice vijeća i današnje izjave za javnost „uprave FFZG-a“
Drage kolegice i kolege,
unazad nekoliko mjeseci djelovalo je da na Fakultetu postoji konsenzus kako apsolutni prioritet za rješavanje dugotrajne krize upravljanja jest dugoiščekivano sazivanje i održavanje sjednice Fakultetskog vijeća. Premda nam se nije uvijek činilo da taj cilj dijeli i naša privremena uprava, u dobroj vjeri i za dobrobit Fakulteta pristali smo pokazati maksimalno strpljenje i spremnost na čitav niz kompromisa, čak i kad se tijekom posljednjih mjesec dana s nama poigravalo i bezobrazno nas se očito zavlačilo. Očekivali smo da će o.d. dekana Holjevac i njegovi suradnici imati barem toliko dostojanstva i poštenja da, jednom kada napokon sazovu Vijeće koje tobože i sami žele što prije, uvaže i provedu njegove odluke.
Jučer su sve maske napokon pale. Dugoiščekivana sjednica naprasno je prekinuta nakon dvosatne rasprave već pri izglasavanju dnevnog reda, budući da o.d. dekana Holjevac nije pokazao ni minimum demokratičnosti i poštivanja statutarnih odredbi te je odlučio da će radije po tko zna koji put prekršiti statut nego uvažiti volju većine. Skrivajući se iza mantre o “400 egzistencijalnih točaka”, čije rješavanje nitko nije ni dovodio u pitanje, privremena uprava odlučila je tako po svaku cijenu izbjeći svoju temeljnu zadaću – raspisivanje izbora za novog dekana – kao i druge točke od presudne važnosti za budućnost Fakulteta. Među njima je, dakako, bila i rasprava o povjerenju istoj toj privremenoj upravi, ali i senatorima s Filozofskog fakulteta, čije je štetno djelovanje na Senatu u nizu drugih stvari skrivilo i neopravdano i nelegalno raspuštanje prošlog Studentskog zbora FF-a.
Danas nam se pak ta ista skupina ljudi obratila pamfletom u kojem po već dobro iskušanom receptu krivotvore jučerašnju situaciju te pokušavaju krivnju za sve svaliti na jednu osobu – ovaj put na prof. Meri Tadinac. Takva nastojanja da se nekoga izolira i napadne kao dežurnog krivca već smo vidjeli na djelu; na svojoj su ih koži iskusili i nastavnici kojima se prijetilo, kao i studenti koje se prozivalo rušilačkim faktorima i etiketiralo raznim pogrdama. Stoga s indignacijom odbacujemo takve jadne pokušaje prebacivanja krivnje i spašavanja obraza, za koji je, nakon jučerašnjih događaja, postalo vrlo upitno imaju li ga neki ljudi uopće. Niti je prof. Tadinac „predvodila“ diskutante, što god to potpisanoj „Upravi“ značilo, niti su se oni javljali kao „predstavnici Inicijative“. Naprotiv, prozvani diskutanti – pa tako i predstavnici studenata – javljali su se kao predstavnici različitih populacija Fakulteta s demokratskim legitimitetom i autonomnom voljom, što je mnogo više nego što se može reći za privremenu upravu. Uz to, ne radi se ni o kakvoj bučnoj instrumentaliziranoj manjini, nego nedvojbenoj većini članova Fakultetskog vijeća.
Pozivanje na moral koje pamflet donosi u takvom je kontekstu krivotvorenja i ocrnjivanja nešto između čistog cinizma i montipajtonizma. Moralne prodike teško da mogu uvjerljivo zvučati kada ih potpisuju oni koji su mjesecima obmanjivali fakultetsku javnost o svojoj volji da riješe nagomilane probleme, a potom ih još jednom iskoristili da perpetuiraju stanje upravljanog kaosa. Iz kojih pobuda i za čije interese, možemo samo nagađati, no sasvim sigurno ne u interesu onih „sudbina stotina ljudi“ iza kojih su se jučer skrivali od rasprave, da bi potom rješavanje njihovih problema žrtvovali kao pijun u svojoj igri, kao ni u interesu ostalih zaposlenika i studenata Filozofskog fakulteta.
Stoga sa žaljenjem konstatiramo da smo nakon svega u potpunosti izgubili povjerenje u ovu privremenu upravu i njezine ikakve „dobre namjere“ te pozivamo sve studente Filozofskog fakulteta da se aktivno uključe u aktualna zbivanja i još jednom, po tko zna koji put, pokažu da njihov fakultet neće služiti kao žeton u igrama samovoljne oligarhije, a na štetu svojih studenata i njihovih nastavnika.
Studentske predstavnice i predstavnici u Fakultetskom vijeću i Studentski zbor Filozofskog fakulteta
13. prosinca 2025.Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025
Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine.
U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
6. prosinca 2025.Dvostruka konotacija i jahanje tigra
Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
4. prosinca 2025.Kako je holokaust postao Holokaust?
U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
30. studenoga 2025.Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju
Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
22. studenoga 2025.Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće
Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
4. studenoga 2025.Anakrono doba
Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
31. listopada 2025.Filozofski pod kaznom
Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
15. listopada 2025.Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti
Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]