Skripta 85

Nakon višemjesečne blokade redovnog funkcioniranja fakultetskog vijeća, kriza upravljanja FFZG-om kulminirala je na sjednici vijeća 31. siječnja 2017. protestnim odlaskom članova „uprave“, nakon što je vijeće glasanjem odbilo njihov prijedlog izmjene dnevnog reda. Prekinuta sjednica nastavljena je tek 17. veljače, kada je pokrenut postupak za izbor novog dekana, doneseno 400-tinjak neriješenih odluka o napredovanjima te odbijeno produljenje radnog odnosa profesoru Ježiću. Skripta br. 85 objavljena je tijekom veljače 2017. kao reakcija studenata na tadašnju situaciju, a u njoj možete pročitati „Priopćenje studentskih predstavnica i predstavnika u Fakultetskom vijeću i Studentskog zbora FFZG-a povodom sjednice Fakultetskog vijeća od 31. siječnja i izjave za javnost 'uprave FFZG-a'“, tekst „Zašto se trenutna borba tiče svih nas? Teze o krizi na Filozofskom fakultetu“ i tekst Zrinke Breglec „Zaista, kažem vam, ušutkajte Filozofski“, prvotno objavljen na portalu Vox Feminae. Skriptu 85 možete skinuti ovdje (arhiva).

Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)
Filozofski fakultet u Zagrebu (Izvor: commons.wikimedia.org)

Priopćenje povodom jučerašnje sjednice vijeća i današnje izjave za javnost „uprave FFZG-a“

Drage kolegice i kolege,

unazad nekoliko mjeseci djelovalo je da na Fakultetu postoji konsenzus kako apsolutni prioritet za rješavanje dugotrajne krize upravljanja jest dugoiščekivano sazivanje i održavanje sjednice Fakultetskog vijeća. Premda nam se nije uvijek činilo da taj cilj dijeli i naša privremena uprava, u dobroj vjeri i za dobrobit Fakulteta pristali smo pokazati maksimalno strpljenje i spremnost na čitav niz kompromisa, čak i kad se tijekom posljednjih mjesec dana s nama poigravalo i bezobrazno nas se očito zavlačilo. Očekivali smo da će o.d. dekana Holjevac i njegovi suradnici imati barem toliko dostojanstva i poštenja da, jednom kada napokon sazovu Vijeće koje tobože i sami žele što prije, uvaže i provedu njegove odluke.

Jučer su sve maske napokon pale. Dugoiščekivana sjednica naprasno je prekinuta nakon dvosatne rasprave već pri izglasavanju dnevnog reda, budući da o.d. dekana Holjevac nije pokazao ni minimum demokratičnosti i poštivanja statutarnih odredbi te je odlučio da će radije po tko zna koji put prekršiti statut nego uvažiti volju većine. Skrivajući se iza mantre o “400 egzistencijalnih točaka”, čije rješavanje nitko nije ni dovodio u pitanje, privremena uprava odlučila je tako po svaku cijenu izbjeći svoju temeljnu zadaću – raspisivanje izbora za novog dekana – kao i druge točke od presudne važnosti za budućnost Fakulteta. Među njima je, dakako, bila i rasprava o povjerenju istoj toj privremenoj upravi, ali i senatorima s Filozofskog fakulteta, čije je štetno djelovanje na Senatu u nizu drugih stvari skrivilo i neopravdano i nelegalno raspuštanje prošlog Studentskog zbora FF-a.

Danas nam se pak ta ista skupina ljudi obratila pamfletom u kojem po već dobro iskušanom receptu krivotvore jučerašnju situaciju te pokušavaju krivnju za sve svaliti na jednu osobu – ovaj put na prof. Meri Tadinac. Takva nastojanja da se nekoga izolira i napadne kao dežurnog krivca već smo vidjeli na djelu; na svojoj su ih koži iskusili i nastavnici kojima se prijetilo, kao i studenti koje se prozivalo rušilačkim faktorima i etiketiralo raznim pogrdama. Stoga s indignacijom odbacujemo takve jadne pokušaje prebacivanja krivnje i spašavanja obraza, za koji je, nakon jučerašnjih događaja, postalo vrlo upitno imaju li ga neki ljudi uopće. Niti je prof. Tadinac „predvodila“ diskutante, što god to potpisanoj „Upravi“ značilo, niti su se oni javljali kao „predstavnici Inicijative“. Naprotiv, prozvani diskutanti – pa tako i predstavnici studenata – javljali su se kao predstavnici različitih populacija Fakulteta s demokratskim legitimitetom i autonomnom voljom, što je mnogo više nego što se može reći za privremenu upravu. Uz to, ne radi se ni o kakvoj bučnoj instrumentaliziranoj manjini, nego nedvojbenoj većini članova Fakultetskog vijeća.

Pozivanje na moral koje pamflet donosi u takvom je kontekstu krivotvorenja i ocrnjivanja nešto između čistog cinizma i montipajtonizma. Moralne prodike teško da mogu uvjerljivo zvučati kada ih potpisuju oni koji su mjesecima obmanjivali fakultetsku javnost o svojoj volji da riješe nagomilane probleme, a potom ih još jednom iskoristili da perpetuiraju stanje upravljanog kaosa. Iz kojih pobuda i za čije interese, možemo samo nagađati, no sasvim sigurno ne u interesu onih „sudbina stotina ljudi“ iza kojih su se jučer skrivali od rasprave, da bi potom rješavanje njihovih problema žrtvovali kao pijun u svojoj igri, kao ni u interesu ostalih zaposlenika i studenata Filozofskog fakulteta.

Stoga sa žaljenjem konstatiramo da smo nakon svega u potpunosti izgubili povjerenje u ovu privremenu upravu i njezine ikakve „dobre namjere“ te pozivamo sve studente Filozofskog fakulteta da se aktivno uključe u aktualna zbivanja i još jednom, po tko zna koji put, pokažu da njihov fakultet neće služiti kao žeton u igrama samovoljne oligarhije, a na štetu svojih studenata i njihovih nastavnika.

Studentske predstavnice i predstavnici u Fakultetskom vijeću i Studentski zbor Filozofskog fakulteta

Vezani članci

  • 9. studenoga 2017. Leonilo „Neil“ Dolirocon, „Ekonomska konferencija“ (izvor: Nagarjun Kandukuru @ Flickr, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Administracija klasnog sukoba Sfera civilnog društva i njegovih organizacija strukturno je mjesto u kapitalističkim društvima, koje se legitimira kao prostor gdje raznorodni subjekti imaju priliku utjecati na artikulaciju i mobilizaciju javnog mnijenja. O autonomiji i dosegu civilnog društva te nužnosti historizacije njegove uloge i područja djelovanja u konkretnim društvenim borbama, razgovarali smo s Lidijom Krienzer Radojević, teoretičarkom i aktivistkinjom organizacije za prava kulturnih radnika IG Kultur Steiermark, jednom od sudionica ovotjednog mikropolitičkog seminara kustoskog kolektiva [BLOK] „Infrastrukture u kulturi“.
  • 22. listopada 2017. Izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto prema Creative Commons licenci) 11 HM teza Feministička borba za reproduktivna prava na području bivše Jugoslavije već više od dva desetljeća svoje argumente promišlja primarno u okvirima liberalnog koncepta ljudskih prava, strateški odvojena od socioekonomskog konteksta i vlastitog socijalističkog nasljeđa. Ponuđenih jedanaest historijsko-materijalističkih teza dio su nastojanja da se borbu za pravo na abortus ponovno pozicionira u kontekst klasne borbe, a feminističku teoriju i praksu u kontekst šireg antikapitalističkog projekta, što je i jedini način da legalni pobačaj postane i egalitaran, odnosno dostupan svim ženama. Tekst je korišten kao argumentacijska podloga prosvjedne akcije koju je u rujnu ove godine u Zagrebu organizirala Platforma za obranu reproduktivnih prava žena.
  • 22. listopada 2017. „Vive la Commune“, kadar iz filma „Novi Babilon“ (Novyy Vavilon), 1929, r: Grigori Kozintsev & Leonid Trauberg (izvor: Faces of Classical Music – 1) 1917. i 1871: uz obljetnicu lomljenja Pariške komune Kanal Oktobarika [100.1917] je web-platforma, pokrenuta povodom obilježavanja stogodišnjice Ruske revolucije, koja kroz vijesti, materijale, komentare i refleksije pretresa uobičajene ikonografske i interpretacijske motive, s naglaskom na uvezivanju hrvatske i jugoistočnoeuropske povijesti u globalnu povijest Ruske revolucije. Prenosimo prilog Branimira Jankovića i Stefana Treskanice u kojem nude izbor iz povijesnih komparacija (dis)kontinuiteta Pariške komune i Ruske revolucije.
  • 20. rujna 2017. Manuel Rivero, Ado-Nay, „Grave impedimento de existencia o desarrollo III“, ulje na drvu, 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci). Politička dimenzija reproduktivne sfere Historijsko-materijalistički pristup koji temu reproduktivnih prava politizira unutar neoliberalnog socio-ekonomskog okvira, a kao temeljno polje borbe prepoznaje sferu šire društvene reprodukcije, odnosno kapitalističkog sustava akumulacije, marginaliziran je unutar feminističkih strategija otpora koje argumentacijsku liniju grade na reaktivnim liberalno-legislativnim zahtjevima i konzervativnom zagovaranju autonomije ženskog tijela. O pravu na abortus i pravu na roditeljstvo kao ekonomskim kategorijama, posljedicama institucionalizacije socijalnih zahtjeva desnih subpolitičkih subjekata, režimima roda unutar kapitalizma, klasnim mobilizacijskim potencijalima LGBTIQ+ aktivizma, te o borbi za reproduktivno zdravlje kao dijelu šireg socijalističkog projekta razgovarale_i smo s Mijom Gonan, feminističkom i queer aktivistkinjom i teoretičarkom.
  • 30. srpnja 2017. Istok Hrvatske, septembar, 2015 (foto: LM; obrada: PB) Izbjeglice i dalje prkose beznađu „balkanske rute“ Od osnutka takozvane Islamske Države prošlo je već više od desetljeća, no posljedice nastanka ove zločinačke tvorevine tvrđavi Europi postale su vidljive tek 2015. godine, kada je Viktor Orbán, ultrakonzervativni predsjednik mađarske vlade, zatvorio granice države za izbjeglice iz ratom pogođene Sirije, Iraka i Afganistana, kao i za migrante iz velikog broja azijskih i afričkih zemalja. Ni nakon dvije godine izbjeglicama se ne pružaju alternative mogućem utapljanju na Sredozemlju ili beskrajnom čamljenju u nekome od istočnoeuropskih detencijskih centara, izbjegličkih kampova itsl. Donosimo prijevod teksta u kojem Tajana Tadić, volonterka Are You Syrious?, sagledava trenutnu situaciju i utjecaj hrvatskog pravnog sustava na istu.
  • 16. srpnja 2017. „Privatno vlasništvo“, ispred crkve Sv. Katarine u Kuldīgi, Latvija. (foto: Laima Gūtmane; izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Komplementarnost u borbi za sekularnu državu S historičarkom i sociologinjom Mirom Bogdanović, autoricom nedavno objavljene knjige „Elitistički pasijans – Povijesni revizionizam Latinke Perović“, razgovarali smo o liberalizmu kao političkom projektu, njegovim povijesnim fazama, različitim strujama i odnosu prema demokraciji te razilaženju sa socijalističkim projektom koje je najočiglednije u različitom poimanju slobode i jednakosti. Premda postoji potreba da se pojača zajednički front u obrani onih zasada koje i liberalizam i socijalizam baštine iz prosvjetiteljstva, Bogdanović podsjeća da borba za jednakost sviju u jednadžbu mora uključiti varijable materijalnih preduvjeta i raspolaganja sredstvima za proizvodnju.
  • 10. srpnja 2017. Fotografska retrospektiva borbe za potpuno javno financirano visoko obrazovanje izložena je u sklopu „Festivala prvih“, održanog tijekom studentskog preuzimanja kontrole nad Filozofskim fakultetom u proljeće 2009. godine (foto: MR; izvor) Studentski aktivizam nije dovoljan Potaknut člankom Amber A’Lee Frost „All Worked Up and Nowhere to Go“, dopisnik Jacobina Freddie deBoer komentira preveliko ulaganje nade u potencijale studentskog organizaranja, potaknuto činjenicom da se akademski prostor u SAD-u doživljava kao jedno od mjesta na kojem ljevica ima neki značaj i moć. DeBoer izlaže 8 empirijskih tvrdnji zbog kojih smatra da je studentski aktivizam, iako bitan i potreban, ipak precijenjen u kontekstu lijevog organiziranja te zagovara radničko organiziranje kao ono koje ima stvarne antikapitalističke potencijale.
  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve