Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a

Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.

Zgrada Hrvatskih studija (izvor:  Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija)
Zgrada Hrvatskih studija (izvor: Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija)
216. Plenum – 30.3.2017.
 
Početak: 20:20
 

Dnevni red:

1. Uvod u problematiku na HS
2. Traženje podrške
3. Rasprava o daljnjoj borbi
4. Razno
5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma
 
Dnevni red je prihvaćen.
 

1. Uvod u problematiku na HS

Blokada započela uslijed borbe za studij filozofije. HS trenutno su u drugom tjednu borbe. Osnovni zahtjevi blokade su ukidanje odluke o kvoti 0 za filozofiju, ostavka pročelnika i uprave HS, ostavka predsjednice i svih članova studentskog zbora HS. Sve je započelo u svibnju prošle godine. Povodom odluke senata o ukidanju smjera filozofije studenti ispituju međusobnu spremnost na blokadu. Facebook pitanje je uspjelo i studenti su odlučili blokirati HS. Prva blokada počinje 20.3. Studenskim saborom. Blokiraju se 3 zgrade na kampusu. Sutra se očekuje drugo mirenje profesora uslijed pitanja štrajka. Uvjet je izglasavanje kvota. Dio studenata aktivno blokira, dok drugi podržavaju iako ne blokiraju. Blokada je uspješna iako postoje situacije u kojima se profesori zaključavaju u učionice sa studentima. Problemi nastaju zbog nedostatka motivacije i premorenosti studenata, svaki dan treba blokirati nastavu jer nije moguće okupirati prostorije, a ako profesori ne krenu u štrajk sve pada u vodu te se stoga čeka odluka izvanredne sjednice (redovna 11.4.). Sutra se odlučuje o blokadi za ponedjeljak.
 
Sudionik kaže da imamo svi sličnu situaciju i slične probleme, predlaže jednodnevnu blokadu solidarnosti (FFZG-a).
 
Sudionik daje podršku HS, smatra da se neki problemi mogu pronaći i na FFZG. Koji moment blokade je najbitniji za vršenje pritiska? Treba li pomoć u vidu ljudstva ili sudjelovanja na saboru?
 
Sudionica misli da nitko stvarno ne želi blokadu, i cijeni sentiment blokade FFZG-a.
 
Problematika uvezene blokade uslijed kvarenja medijske slike o HS, sudionik pita bi li veće povezivanje s FFZG bilo kontraproduktivno za HS?
 
Sudionica smatra da suradnja ne umanjuje potencijal borbe, upravo suprotno, pomaže.
 
Sudionica smatra da blokada FFZG nije bitna. Nema potrebe za ispomoć u provedbi blokade. Problem je u umoru i udaljenosti kampusa Borongaj. Bilo bi bolje raditi na ujedinjenju HS-a, bilo bi dobro povezati se druženjem i aktivnostima.
 
Sudionica ističe da postoji otpor dijela studenata HS zbog potencijalne afilijacije s FFZG-om.
 
Sudionik smatra da bi blokada FFZG-a bila problematična jer su kandidati koji su izabrani podržani od strane plenuma. Trebalo bi se to sve dići na sveučilišnu razinu, da se svi fakulteti aktiviraju.
 
Sudionik predlaže osnivanje zajedničke radne grupe: radna grupa za suradnju između FF i HS.
 
Moderator napominje ideje koje su se iskristalizirale: zajednički proglas FF-a i HS-a koji adresira probleme studentske populacije koji se ne može ignorirati. Problem upravinog mimoilaženja demokratskih struktura i institucionalnog nasilja nad studentima.
 
Sudionik smatra da se povezivanje najviše ostvaruje dolaženjem na „evente“.
 
Sudionica pita zašto su odgođeni izbori za studentski zbor?
 
Izbori su odgođeni zbog navodnih „nasilnih metoda blokade i zastrašivanja studenata“, izbori se održavaju za dva tjedna.
 
Sudionica pita što je sa izborom za Sveučilišni zbor ako je za HS odgođen – čeka se da se održe na HS.
 
Sudionik u ime kazališne sekcije KSFF-a predlaže održavanje predstave „Fotelja“ u znak podrške.
 
Sudionica podržava djelovanje kroz sveučilišnu platformu.
 
Sudionik smatra da sveučilišna platforma ne funkcionira, smatra da bi poziv fakultetima na zajednički rad djelovao puno drugačije, trebali bismo zajedno raditi na eventima, prosvjedima, trebali bismo napraviti zajednički marš.
 
Sudionica predlaže da prva takva suradnja bude sudjelovanje u Maršu za znanost (22.4.) u organizaciji udruge studenata sociologije HS „Anomija“.
 
Sudionik predlaže suradnju u tjednu događanja za Dan planeta Zemlje (17.-22.4.) i iskazuje nepovjerenje u djelovanje sveučilišne platforme.
 
Sudionica smatra da sveučilišna platforma djeluje i funkcionira i da nije nužno djelovati zasebno i stvarati nove podjele.
 
Sudionik kaze da se na Anomijin event ne može utjecati, suradnja bi bila određena tuđom organizacijom.
 
Sudionica odgovara da se može utjecati na organizaciju marša.
 
Sudionik smatra da se stvara zajednički stav na istoj razini, međutim potrebno je to raditi postepeno i stvarati dugotrajniju suradnju.
 
Sudionica sa Tehničkog veleučilišta u ZG-u daje podršku, kaže da će se TVZ uključiti u borbu ako to bude potrebno.
 
Sudionica napominje da nije sigurna da svi prisutni znaju što se događa s veleučilištima.
 
Na veleučilištima se dogada to da ustavnom odlukom rektor Boras ukida veleučilištima 7. razinu kompleksnosti ishoda učenja, TVZ je za sada jedini reagirao. Do 7.4. je izglasavanje o tom pitanju.
 
Sudionica smatra da bi TVZ studenti trebali pripaziti na pokušaje stvaranja međusobnih zavada (sveučilišnih i veleučilišnih).
 
Sudionica upućuje na javnu raspravu putem platforme e-savjetovanje. Korijen problema ispada činjenica da studenti EFZG ne razlikuju stručni od sveučilišnog studija.
 
Sudionica smatra da bi bilo super da se u marš uključe i veleučilišta.
 
Sudionik predlaže zajednički marš za visoko obrazovanje.
 
Sudionik smatra da postojeći Marš za znanost odvraća od konkretnih problema HS-a i FF-a.
 
Sudionica napominje da nema šanse da sudjelujemo u dva marša.
 
Je li plenum za to da organiziramo zajednički Marš za znanost (FF, HS, TVZ)?
Plenum je za.
   

2. Traženje podrške

Sudionik kaže da uslijed malog broja ljudi možemo zaključiti da dio FFZG-a ne daje podršku, i da ove zajedničke akcije ostaju na privatnoj razini.
 
Sudionica kaže da je jasno da nema ljudi i da zato nije ni došlo do blokade solidarnosti, no nema veze, to nas ne treba obeshrabriti da radimo dalje.
 

3. Rasprava o daljnjoj borbi

Plenum se složio da se dogodila u prvoj točki.
 

4. Razno

Sudionik napominje da je ugrožen studij japanologije zbog umirovljenja jednog profesora.
 
Sudionik napominje da ga to ne sprječava da predaje u vidu suradnika sklapanjem ugovora o djelu.
 

5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma

Idući plenum po potrebi. Moderatori i zapisničar na tehnikalijama prije plenuma.

Vezani članci

  • 20. lipnja 2017. Ana Brnabić na sastanku Nacionalne Alijanse za Lokalni Ekonomski Razvoj, 28. srpnja 2016. (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Jedna boja Ane Brnabić: od pink washinga do ružičaste revolucije Činjenica da bi autana lezbijka Ana Brnabić mogla postati buduća premijerka Srbije uzburkala je duhove na regionalnoj političkoj i društvenoj sceni prvenstveno iz razloga javnog iznošenja vlastite seksualne orijentacije, dok je analiza njenog ekonomskog programa u kojem zagovara daljnje derogiranje radničkih i socijalnih prava, uključujući i prava klasno deprivilegiranih LGBTIQ+ osoba, dobila puno manje prostora. O ambivalentnosti aktivističke strategije koja pozicioniranje nekog člana/ice identitetski marginalizirane skupine na društveno i politički istaknutu funkciju interpretira kao egalitarizirajuću praksu za većinu/sve pripadnike/ice te društvene zajednice, gubeći često iz vida kontekst neoliberalnog kapitalizma, kritički piše Dušan Maljković.
  • 14. lipnja 2017. Potonula crkva, Rosa Luxemburg Platz, Berlin, 2017., autori: NOVOFLOT (foto: AG) Feministička teologija kao borbena politička praksa Danas, u vrijeme snažnog kontrarevolucionarnog zamaha klerikalnih struktura i njima bliskih subpolitičkih pokreta, mapiranje emancipatornih potencijala različitih religioznih teorija i praksi od strateške je važnosti za promišljanje ekonomski i socijalno pravednijeg društva. Donosimo vam pregled razvoja feminističke teologije, jedne od teorija oslobođenja koja iz rodne perspektive kritizira religijske tekstove i historiju kršćanstva, a materijalističku analizu koristi kao alat za prokazivanje sprege crkvenih institucija i vladajućih struktura, pozivajući rodno, klasno i rasno deprivilegirane grupe na solidarnost u otporu sistemskom nasilju i u crkvi i u društvu. Rad Roberte Nikšić o feminističkoj teologiji nastao je u okviru ženskostudijskog obrazovnog programa Centra za ženske studije, studijske grupe 15/16, uz mentorstvo Ankice Čakardić.
  • 8. lipnja 2017. „European Union, Brand New Headquarters“ (izvor: Peter Kurdulija @ Flickr prema Creative Commons licenci). Zašto sam potpisao „10 prijedloga“ Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije“ nije potpisala niti jedna politička stranka, organizacija civilnog društva ili bilo koje drugo tijelo s prostora bivše Jugoslavije. U osobno ime potpisali su ga filozofkinja Tijana Okić iz BiH, Maja Breznik, istraživačica iz Slovenije, Rastko Močnik, sociolog i sveučilišni profesor iz Slovenije i Andreja Živković, istraživač iz Srbije koji nam je u kratkom tekstu ocrtao svoje viđenje političkih dimenzija trenutnih previranja u Europi i razloge za potpisivanje manifesta s kojim se ne slaže u potpunosti, ali koji razumije kao „tranzicijski program ujedinjenog fronta“, čija je svrha da razotkrije „političke kontradikcije između stvarnih potreba radnih ljudi i zahtjeva progresivnih snaga te nesposobnosti sistema Europske unije da u obliku kako je trenutno konstituiran ispuni takve potrebe i zahtjeve“.
  • 1. lipnja 2017. Osijek - Essegg 1905., naklada R. Bačić. Gornjegradsko šetalište - Oberstädter Park. (izvor: Vladimir Tkalčić @ Flickr prema Creative Commons licenci). Diskretni šarm revizije Povodom osječkog predstavljanja makedonskog prijevoda romana Unterstadt i drugog kruga lokalnih izbora u kojima sudjeluje i njegova autorica Ivana Šojat kao kandidatkinja Hrvatske demokratske zajednice za gradonačelnicu Osijeka, donosimo analizu političke dimenzije Šojatina književnog teksta koji se skladno uklopio u postsocijalističke prozne trendove na ovim prostorima, barem na dva načina: kriminaliziranjem Narodnooslobodilačke borbe u skladu s teorijom o dvama totalitarizmima te viktimizacijom kapitalista izvlaštenih nakon pobjede socijalističke revolucije u Jugoslaviji.
  • 13. svibnja 2017. „LEBANON HANOVER III“ (izvor: Rowena Waack @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci.) Zajedno protiv kapitalizma i patrijarhata Repozicioniranje feminističke borbe iz dominantno reformističkog polja (neo)liberalnog feminizma u revolucionarno polje lijevog feminizma od velike je važnosti za konsolidaciju ženskog pokreta, ali i promišljanje progresivnih strategija svih budućih antikapitalističkih platformi. S Petrom Odakom razgovarale smo o retradicionalizaciji rodnih odnosa, heteropatrijarhalnosti kapitalističkog sustava, zaboravu materijalističkog historijata crvenog feminizma te posljedicama marginalizacije njegova zahtjeva za klasnom solidarnošću, odnosno eksplanatornoj važnosti ovakvog pristupa za izgradnju širih savezništava u neoliberalnom društveno-ekonomskom kontekstu.
  • 13. svibnja 2017. "Narodni junak", grafit o Jeremyju Corbynu u Camdenu u Londonu (izvor: duncan c prema Creative Commons licenci). Budućnost ljevice u Europi Autor predviđa da će pozicije lijevog centra sve više slabjeti, odnosno da već sada nemaju budućnost, čime se otvara prostor za radikalne proeuropske lijeve opcije. No s obzirom na njihove unutarnje razjedinjenosti i antagonizme, istovremeno postavlja pitanje hoće li takva ljevica imati kapaciteta natjecati se s emotivnom snagom nacionalističke desnice. James K. Galbraith, postkejnzijanski je ekonomist koji će u Zagrebu održati nekoliko predavanja od kojih je prvo 14. svibnja 2017. na otvorenju Konferencije 10. Subversive Festivala s Costasom Lapavitsasom, na temu društveno-ekonomske krize Grčke. U narednim će danima na Festivalu i na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu otvoriti i teme političke ekonomije globalizacije te razvoja nejednakosti.
  • 9. svibnja 2017. Žute gumene rukavice (izvor: russellstreet @ Flickr, preuzeto i podrezano prema Creative Commons licenci.) Diktat norme u agencijskom čišćenju U rastućem broju prekarnog, outsourcanog radništva među koje značajan dio otpada na iznimno potplaćene i fizički zahtjevne, često feminizirane poslove čišćenja i održavanja (gdje se u više od 90 % slučajeva zapošljavaju žene), podjednako u javnom kao i u privatnom sektoru, još se uvijek nije pronašao adekvatni model za sindikalni otpor i organiziranje. Autorica je u ovoj autoetnografskoj crtici zabilježila iskustvo prekarno zaposlene medijske radnice, ukazujući na neravnopravnost i nezaštićenost radnog odnosa kojega posreduju agencije za zapošljavanje te u kojemu radnik/ca još jednom izvlači deblji kraj.
  • 7. svibnja 2017. „Hugo Boss kolekcija 1934“, autor: Cengizhankilicoglu (izvor: commons.wikimedia.org, preuzeto i prilagođeno prema Creative Commons licenci). Nemoguće je funkcionirati samo na parlamentarnoj razini S Tariqom Alijem, piscem, redateljem i urednikom New Left Reviewa razgovarali smo o kapitalističkoj rekonstrukciji političkog sustava i historijskom revizionizmu, opadanju moći sindikata, parlamentarnoj borbi i nužnosti izvanparlamentarnog djelovanja, feminizmu, LGBTIQ+ pravima te ekološkoj krizi. „Unutar civilnog društva, na razini gradova, regija i na nacionalnom nivou treba uspostaviti niz predstavničkih skupština u koje će se ljudi birati izvan postojećeg kapitalističkog sustava, i unutar kojih će moći raspravljati. Neće imati preveliku moć, ali će barem predstavljati uporište za radikale koji su uspjeli ući u parlament.“
  • 24. travnja 2017. Europski parlament, Strasbourg, zima 2015. (foto: Pietro Naj-Oleari, izvor: European Parliament @ Flickr prema Creative Commons licenci. | © European Union 2014 - European Parliament. (Attribution-NonCommercial-NoDerivs Creative Commons license)) Deset prijedloga za borbu protiv Europske unije Perry Anderson u nedavnom je tekstu ustvrdio da ekstremna desnica uspijeva mobilizirati puno veću biračku bazu, igrajući na kartu rasističkih sentimenata i ksenofobnih rješenja te pojednostavljenih političko-ekonomskih manevara, dok se ljevica, uz iznimke, libi postaviti odveć nedvosmislene i izravne zahtjeve. Kako bi doskočili tom problemu, a zadržavajući se u duhu humanog internacionalizma, donosimo vam prijevod teksta skupine aktera/ki s europske ljevice koji na raspravu stavlja deset prijedloga kao pokušaj razračunavanja s izostankom jasne mobilizacijske podloge za izlazak iz europske krize.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve