Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a

Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.

Zgrada Hrvatskih studija (izvor: Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija)
216. Plenum – 30.3.2017.
 
Početak: 20:20
 

Dnevni red:

1. Uvod u problematiku na HS
2. Traženje podrške
3. Rasprava o daljnjoj borbi
4. Razno
5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma
 
Dnevni red je prihvaćen.
 

1. Uvod u problematiku na HS

Blokada započela uslijed borbe za studij filozofije. HS trenutno su u drugom tjednu borbe. Osnovni zahtjevi blokade su ukidanje odluke o kvoti 0 za filozofiju, ostavka pročelnika i uprave HS, ostavka predsjednice i svih članova studentskog zbora HS. Sve je započelo u svibnju prošle godine. Povodom odluke senata o ukidanju smjera filozofije studenti ispituju međusobnu spremnost na blokadu. Facebook pitanje je uspjelo i studenti su odlučili blokirati HS. Prva blokada počinje 20.3. Studenskim saborom. Blokiraju se 3 zgrade na kampusu. Sutra se očekuje drugo mirenje profesora uslijed pitanja štrajka. Uvjet je izglasavanje kvota. Dio studenata aktivno blokira, dok drugi podržavaju iako ne blokiraju. Blokada je uspješna iako postoje situacije u kojima se profesori zaključavaju u učionice sa studentima. Problemi nastaju zbog nedostatka motivacije i premorenosti studenata, svaki dan treba blokirati nastavu jer nije moguće okupirati prostorije, a ako profesori ne krenu u štrajk sve pada u vodu te se stoga čeka odluka izvanredne sjednice (redovna 11.4.). Sutra se odlučuje o blokadi za ponedjeljak.
 
Sudionik kaže da imamo svi sličnu situaciju i slične probleme, predlaže jednodnevnu blokadu solidarnosti (FFZG-a).
 
Sudionik daje podršku HS, smatra da se neki problemi mogu pronaći i na FFZG. Koji moment blokade je najbitniji za vršenje pritiska? Treba li pomoć u vidu ljudstva ili sudjelovanja na saboru?
 
Sudionica misli da nitko stvarno ne želi blokadu, i cijeni sentiment blokade FFZG-a.
 
Problematika uvezene blokade uslijed kvarenja medijske slike o HS, sudionik pita bi li veće povezivanje s FFZG bilo kontraproduktivno za HS?
 
Sudionica smatra da suradnja ne umanjuje potencijal borbe, upravo suprotno, pomaže.
 
Sudionica smatra da blokada FFZG nije bitna. Nema potrebe za ispomoć u provedbi blokade. Problem je u umoru i udaljenosti kampusa Borongaj. Bilo bi bolje raditi na ujedinjenju HS-a, bilo bi dobro povezati se druženjem i aktivnostima.
 
Sudionica ističe da postoji otpor dijela studenata HS zbog potencijalne afilijacije s FFZG-om.
 
Sudionik smatra da bi blokada FFZG-a bila problematična jer su kandidati koji su izabrani podržani od strane plenuma. Trebalo bi se to sve dići na sveučilišnu razinu, da se svi fakulteti aktiviraju.
 
Sudionik predlaže osnivanje zajedničke radne grupe: radna grupa za suradnju između FF i HS.
 
Moderator napominje ideje koje su se iskristalizirale: zajednički proglas FF-a i HS-a koji adresira probleme studentske populacije koji se ne može ignorirati. Problem upravinog mimoilaženja demokratskih struktura i institucionalnog nasilja nad studentima.
 
Sudionik smatra da se povezivanje najviše ostvaruje dolaženjem na „evente“.
 
Sudionica pita zašto su odgođeni izbori za studentski zbor?
 
Izbori su odgođeni zbog navodnih „nasilnih metoda blokade i zastrašivanja studenata“, izbori se održavaju za dva tjedna.
 
Sudionica pita što je sa izborom za Sveučilišni zbor ako je za HS odgođen – čeka se da se održe na HS.
 
Sudionik u ime kazališne sekcije KSFF-a predlaže održavanje predstave „Fotelja“ u znak podrške.
 
Sudionica podržava djelovanje kroz sveučilišnu platformu.
 
Sudionik smatra da sveučilišna platforma ne funkcionira, smatra da bi poziv fakultetima na zajednički rad djelovao puno drugačije, trebali bismo zajedno raditi na eventima, prosvjedima, trebali bismo napraviti zajednički marš.
 
Sudionica predlaže da prva takva suradnja bude sudjelovanje u Maršu za znanost (22.4.) u organizaciji udruge studenata sociologije HS „Anomija“.
 
Sudionik predlaže suradnju u tjednu događanja za Dan planeta Zemlje (17.-22.4.) i iskazuje nepovjerenje u djelovanje sveučilišne platforme.
 
Sudionica smatra da sveučilišna platforma djeluje i funkcionira i da nije nužno djelovati zasebno i stvarati nove podjele.
 
Sudionik kaze da se na Anomijin event ne može utjecati, suradnja bi bila određena tuđom organizacijom.
 
Sudionica odgovara da se može utjecati na organizaciju marša.
 
Sudionik smatra da se stvara zajednički stav na istoj razini, međutim potrebno je to raditi postepeno i stvarati dugotrajniju suradnju.
 
Sudionica sa Tehničkog veleučilišta u ZG-u daje podršku, kaže da će se TVZ uključiti u borbu ako to bude potrebno.
 
Sudionica napominje da nije sigurna da svi prisutni znaju što se događa s veleučilištima.
 
Na veleučilištima se dogada to da ustavnom odlukom rektor Boras ukida veleučilištima 7. razinu kompleksnosti ishoda učenja, TVZ je za sada jedini reagirao. Do 7.4. je izglasavanje o tom pitanju.
 
Sudionica smatra da bi TVZ studenti trebali pripaziti na pokušaje stvaranja međusobnih zavada (sveučilišnih i veleučilišnih).
 
Sudionica upućuje na javnu raspravu putem platforme e-savjetovanje. Korijen problema ispada činjenica da studenti EFZG ne razlikuju stručni od sveučilišnog studija.
 
Sudionica smatra da bi bilo super da se u marš uključe i veleučilišta.
 
Sudionik predlaže zajednički marš za visoko obrazovanje.
 
Sudionik smatra da postojeći Marš za znanost odvraća od konkretnih problema HS-a i FF-a.
 
Sudionica napominje da nema šanse da sudjelujemo u dva marša.
 
Je li plenum za to da organiziramo zajednički Marš za znanost (FF, HS, TVZ)?
Plenum je za.
   

2. Traženje podrške

Sudionik kaže da uslijed malog broja ljudi možemo zaključiti da dio FFZG-a ne daje podršku, i da ove zajedničke akcije ostaju na privatnoj razini.
 
Sudionica kaže da je jasno da nema ljudi i da zato nije ni došlo do blokade solidarnosti, no nema veze, to nas ne treba obeshrabriti da radimo dalje.
 

3. Rasprava o daljnjoj borbi

Plenum se složio da se dogodila u prvoj točki.
 

4. Razno

Sudionik napominje da je ugrožen studij japanologije zbog umirovljenja jednog profesora.
 
Sudionik napominje da ga to ne sprječava da predaje u vidu suradnika sklapanjem ugovora o djelu.
 

5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma

Idući plenum po potrebi. Moderatori i zapisničar na tehnikalijama prije plenuma.

Vezani članci

  • 31. prosinca 2018. Institucionalni patrijarhat kao zakonitost kapitalizma Donosimo kratak pregled knjige „Restavracija kapitalizma: repatriarhalizacija družbe,“ autorice Lilijane Burcar, koja uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu. Razmatrajući niz tema, od pojma patrijarhata, uloge i strukture obitelji te statusa žena u društvu, do analize institucionalnih mjera koje uokviruju reproduktivnu sferu, Burcar naglašava da su odnosi moći unutar obitelji i društva uvjetovani materijalnom podlogom na kojoj se društvo temelji i poručuje da je „institucionalni patrijarhat jedna od središnjih operativnih zakonitosti kapitalističkog sistema“.
  • 31. prosinca 2018. Bogdan Jerković: nekoliko crtica o sistemskom brisanju Slabljenje društvenog značaja kreativnih umjetničkih disciplina velikim je dijelom posljedica njihove hermetičnosti koju, u svijetu kazališne proizvodnje, možemo pripisati konzervativnom karakteru tzv. kazališne aristokracije. O svrsi kazališnog stvaralaštva te njegovu političkom i radikalno-demokratskom potencijalu, pročitajte u tekstu Gorana Pavlića koji problematizira sistemski (akademski i politički) zaborav Bogdana Jerkovića, avangardnog zagrebačkog kazališnog redatelja i ljevičara, čija se karijera od 1946. godine bazirala na pokušaju deelitizacije vlastite struke i kreiranja društveno angažiranog teatra, odnosno približavanja kazališne umjetnosti radničkoj klasi.
  • 31. prosinca 2018. Ekonomski liberalizam u sukobu s principima demokracije Brojni zagovaratelji liberalizma i dalje sugeriraju postojanje idealtipskog kapitalističkog tržišnog društva unatoč jasnoj diskrepanciji s praksom realno postojećih kapitalizama. O definicijama i historizaciji liberalizma, pretpostavkama i račvanju njegovih struja, odnosu slobode i demokracije u kapitalizmu te liberalnom i socijalističkom guvernmentalitetu razgovarali smo s Mislavom Žitkom.
  • 31. prosinca 2018. Noć i magla: Bio/nekropolitika koncentracijskih logora i strategije njihova filmskog uprizorenja Kolektivna sjećanja na traumatična iskustva holokausta nastavljaju, i više od 70 godina nakon oslobođenja zadnjih preživjelih zatvorenika_ica iz koncentracijskih logora, prizivati snažne emotivne reakcije i etičko-moralna propitivanja uloge pojedinca u modernom industrijskom dobu. No, istovremeno je ozbiljno zanemaren političko-ekonomski pristup koji bi nam pomogao shvatiti puni kontekst u kojemu nastaju genocidne politike, poput nacističkog projekta uoči i tijekom Drugog svjetskog rata. Koristeći primjere iz tzv. kinematografije holokausta autor teksta oživljava već djelomično zaboravljenu tezu prema kojoj holokaust nije tek neponovljiva anomalija, nego sasvim logična posljedica razvoja suvremenog kapitalističkog sustava.
  • 31. prosinca 2018. Transfobija i ljevica Za kapitalističke države u posljednje je vrijeme karakterističan uspon ultrakonzervativnih pokreta koji, u skladu s neoliberalnom ekonomskom logikom izvlačenja profita iz reproduktivne sfere, naglasak stavljaju na tradicionalne oblike obitelji i teže održavanju jasnih rodno-spolnih kategorija. Lijeva bi borba stoga neminovno trebala uključivati i borbu onih koji odstupaju od heteropatrijarhalne norme. O problemu transfobije na ljevici pročitajte u tekstu Mie i Line Gonan.
  • 31. prosinca 2018. Ne svatko za sebe, nego svi zajedno – Organiziranje na radnom mjestu: zašto i kako? Današnjem duboko prekariziranom radništvu prijeko su potrebne snažne sindikalne strukture. No, one mogu biti uspostavljene samo kroz dugoročno organiziranje na terenu. Donosimo prijevod teksta skupine istraživača iz kranjskog Centra za društveno istraživanje – kratke upute za sindikalne organizatore i one koji se tako osjećaju.
  • 31. prosinca 2018. Le citoyen de souche* U tekstu o političkim pravima pojedinaca u građanskom društvu, Stefan Aleksić tvrdi da je model ograničenog državljanstva na ograničeno vrijeme, kojeg predlaže ekonomist Branko Milanović kao način dugoročnog adresiranja globalnih migracija, savršen za izgradnju administrativne arhitekture koja će migrante_ice ekonomski instrumentalizirati, a istovremeno odstraniti njihov politički kapacitet, zadovoljivši pritom potrebu za jeftinom radnom snagom, karakterističnu za proces akumulacije kapitala.
  • 31. prosinca 2018. Umjetnost ne može biti svedena na društvenu funkciju U neoliberalnom svijetu u kojem dominira umjetnost neosjetljiva na vlastite uvjete proizvodnje, nužno je uvidjeti da kultura, u koju su lijeve snage uglavnom stjerane, ne može biti surogat za političko-ekonomske promjene. Donosimo vam intervju u kojem Miklavž Komelj govori o politizaciji i transformativnim potencijalima umjetnosti, nadrealističkom pokretu, partizanskom umjetničkom stvaralaštvu, problemu svođenja umjetnosti na njenu deklarativnu intenciju te položaju umjetnosti u procesu restauracije kapitalizma u Jugoslaviji.
  • 31. prosinca 2018. Lekcije jugoslavenskih samoupravnih praksi Jačanje tržišne ekonomije u Jugoslaviji 60-ih produbljuje razlike između proizvođača i onih koji organiziraju proizvodnju, sve jasnije ukazujući na kontradikcije samoupravnog modela te upitne dosege radničke participacije i političke emancipacije. O povijesti Jugoslavije kao projekta državnog kapitalizma, problemima kolektivizacijskih i industrijalizacijskih modela razvoja zemlje, potrebi razlikovanja dviju vrsta radničkog samoupravljanja (odozdo i odozgo) te dezintegracijskom učinku svjetskog tržišta na realno postojeće samoupravne prakse razgovarale smo s historičarom Vladimirom Unkovskim-Koricom.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve