Izvještaj s 216. plenuma FFZG-a

Studenti Hrvatskih studija se od 20. ožujka do danas okupljaju na Studentskom saboru kako bi pokušali obraniti vlastiti studij i suprotstaviti se još jednom potezu koji dolazi sa Sveučilišta, a povezan je s pokušajem osiguravanja povoljnije pozicije za konzervativne struje u društvu. Kako bi pružili podršku kolegama s Hrvatskih studija, studenti s nekoliko fakulteta Sveučilišta okupili su se na prvom zajedničkom plenumu Filozofskog fakulteta i Hrvatskih studija kako bi raspravili o trenutnoj situaciji i razmotrili moguće korake u zajedničkoj borbi. U ponedjeljak 3. travnja na FFZG-u sastaje se radna grupa za pripremu blokade na kojoj će se raspravljati o Zakonu o HKO-u i degradaciji stručnih studija te sudjelovanju u organizaciji Marša za znanost 22. travnja.

Zgrada Hrvatskih studija (izvor: Facebook stranica Studentski sabor Hrvatskih studija)
216. Plenum – 30.3.2017.

 

Početak: 20:20

 

Dnevni red:

1. Uvod u problematiku na HS
2. Traženje podrške
3. Rasprava o daljnjoj borbi
4. Razno
5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma

 

Dnevni red je prihvaćen.

 

1. Uvod u problematiku na HS

Blokada započela uslijed borbe za studij filozofije. HS trenutno su u drugom tjednu borbe. Osnovni zahtjevi blokade su ukidanje odluke o kvoti 0 za filozofiju, ostavka pročelnika i uprave HS, ostavka predsjednice i svih članova studentskog zbora HS. Sve je započelo u svibnju prošle godine. Povodom odluke senata o ukidanju smjera filozofije studenti ispituju međusobnu spremnost na blokadu. Facebook pitanje je uspjelo i studenti su odlučili blokirati HS. Prva blokada počinje 20.3. Studenskim saborom. Blokiraju se 3 zgrade na kampusu. Sutra se očekuje drugo mirenje profesora uslijed pitanja štrajka. Uvjet je izglasavanje kvota. Dio studenata aktivno blokira, dok drugi podržavaju iako ne blokiraju. Blokada je uspješna iako postoje situacije u kojima se profesori zaključavaju u učionice sa studentima. Problemi nastaju zbog nedostatka motivacije i premorenosti studenata, svaki dan treba blokirati nastavu jer nije moguće okupirati prostorije, a ako profesori ne krenu u štrajk sve pada u vodu te se stoga čeka odluka izvanredne sjednice (redovna 11.4.). Sutra se odlučuje o blokadi za ponedjeljak.

 

Sudionik kaže da imamo svi sličnu situaciju i slične probleme, predlaže jednodnevnu blokadu solidarnosti (FFZG-a).

 

Sudionik daje podršku HS, smatra da se neki problemi mogu pronaći i na FFZG. Koji moment blokade je najbitniji za vršenje pritiska? Treba li pomoć u vidu ljudstva ili sudjelovanja na saboru?

 

Sudionica misli da nitko stvarno ne želi blokadu, i cijeni sentiment blokade FFZG-a.

 

Problematika uvezene blokade uslijed kvarenja medijske slike o HS, sudionik pita bi li veće povezivanje s FFZG bilo kontraproduktivno za HS?

 

Sudionica smatra da suradnja ne umanjuje potencijal borbe, upravo suprotno, pomaže.

 

Sudionica smatra da blokada FFZG nije bitna. Nema potrebe za ispomoć u provedbi blokade. Problem je u umoru i udaljenosti kampusa Borongaj. Bilo bi bolje raditi na ujedinjenju HS-a, bilo bi dobro povezati se druženjem i aktivnostima.

 

Sudionica ističe da postoji otpor dijela studenata HS zbog potencijalne afilijacije s FFZG-om.

 

Sudionik smatra da bi blokada FFZG-a bila problematična jer su kandidati koji su izabrani podržani od strane plenuma. Trebalo bi se to sve dići na sveučilišnu razinu, da se svi fakulteti aktiviraju.

 

Sudionik predlaže osnivanje zajedničke radne grupe: radna grupa za suradnju između FF i HS.

 

Moderator napominje ideje koje su se iskristalizirale: zajednički proglas FF-a i HS-a koji adresira probleme studentske populacije koji se ne može ignorirati. Problem upravinog mimoilaženja demokratskih struktura i institucionalnog nasilja nad studentima.

 

Sudionik smatra da se povezivanje najviše ostvaruje dolaženjem na „evente“.

 

Sudionica pita zašto su odgođeni izbori za studentski zbor?

 

Izbori su odgođeni zbog navodnih „nasilnih metoda blokade i zastrašivanja studenata“, izbori se održavaju za dva tjedna.

 

Sudionica pita što je sa izborom za Sveučilišni zbor ako je za HS odgođen – čeka se da se održe na HS.

 

Sudionik u ime kazališne sekcije KSFF-a predlaže održavanje predstave „Fotelja“ u znak podrške.

 

Sudionica podržava djelovanje kroz sveučilišnu platformu.

 

Sudionik smatra da sveučilišna platforma ne funkcionira, smatra da bi poziv fakultetima na zajednički rad djelovao puno drugačije, trebali bismo zajedno raditi na eventima, prosvjedima, trebali bismo napraviti zajednički marš.

 

Sudionica predlaže da prva takva suradnja bude sudjelovanje u Maršu za znanost (22.4.) u organizaciji udruge studenata sociologije HS „Anomija“.

 

Sudionik predlaže suradnju u tjednu događanja za Dan planeta Zemlje (17.-22.4.) i iskazuje nepovjerenje u djelovanje sveučilišne platforme.

 

Sudionica smatra da sveučilišna platforma djeluje i funkcionira i da nije nužno djelovati zasebno i stvarati nove podjele.

 

Sudionik kaze da se na Anomijin event ne može utjecati, suradnja bi bila određena tuđom organizacijom.

 

Sudionica odgovara da se može utjecati na organizaciju marša.

 

Sudionik smatra da se stvara zajednički stav na istoj razini, međutim potrebno je to raditi postepeno i stvarati dugotrajniju suradnju.

 

Sudionica sa Tehničkog veleučilišta u ZG-u daje podršku, kaže da će se TVZ uključiti u borbu ako to bude potrebno.

 

Sudionica napominje da nije sigurna da svi prisutni znaju što se događa s veleučilištima.

 

Na veleučilištima se dogada to da ustavnom odlukom rektor Boras ukida veleučilištima 7. razinu kompleksnosti ishoda učenja, TVZ je za sada jedini reagirao. Do 7.4. je izglasavanje o tom pitanju.

 

Sudionica smatra da bi TVZ studenti trebali pripaziti na pokušaje stvaranja međusobnih zavada (sveučilišnih i veleučilišnih).

 

Sudionica upućuje na javnu raspravu putem platforme e-savjetovanje. Korijen problema ispada činjenica da studenti EFZG ne razlikuju stručni od sveučilišnog studija.

 

Sudionica smatra da bi bilo super da se u marš uključe i veleučilišta.

 

Sudionik predlaže zajednički marš za visoko obrazovanje.

 

Sudionik smatra da postojeći Marš za znanost odvraća od konkretnih problema HS-a i FF-a.

 

Sudionica napominje da nema šanse da sudjelujemo u dva marša.

 

Je li plenum za to da organiziramo zajednički Marš za znanost (FF, HS, TVZ)?
Plenum je za.

 

 

2. Traženje podrške

Sudionik kaže da uslijed malog broja ljudi možemo zaključiti da dio FFZG-a ne daje podršku, i da ove zajedničke akcije ostaju na privatnoj razini.

 

Sudionica kaže da je jasno da nema ljudi i da zato nije ni došlo do blokade solidarnosti, no nema veze, to nas ne treba obeshrabriti da radimo dalje.

 

3. Rasprava o daljnjoj borbi

Plenum se složio da se dogodila u prvoj točki.

 

4. Razno

Sudionik napominje da je ugrožen studij japanologije zbog umirovljenja jednog profesora.

 

Sudionik napominje da ga to ne sprječava da predaje u vidu suradnika sklapanjem ugovora o djelu.

 

5. Odabir moderatora, zapisničara i termina idućeg plenuma

Idući plenum po potrebi. Moderatori i zapisničar na tehnikalijama prije plenuma.

Vezani članci

  • 28. prosinca 2024. Američki izbori: politika spektakla i “brahmanska ljevica” Lijevo-liberalni diskurs o Donaldu Trumpu, nakon njegove druge izborne pobjede histerično se obrušio na figuru predsjednika kao na oličenje apsolutnog zla. Ova konstrukcija trumpizma kao prevenstveno kulturnog fenomena i populizma s fašističkim tendencijama, nastoji sagraditi bedem (različitih, a po mnogo čemu sličnih političkih aktera) kojim bi se ne samo pružao otpor fašizmu i diktaturi, nego i obranile vrijednosti koje su tobože postojale prije Trumpovih mandata. Njegov autoritarizam nastavlja se predstavljati kao najgora opasnost, pa i diskursima teorija zavjera, dok se autoritarizam demokrata ostavlja uglavnom netaknutim. Jaz između „zatucanih” Trumpovih sljedbenika i „pristojnog” svijeta Demokratske stranke se napumpava do mjere da se odbijanje glasanja za Kamalu Harris maltene izjednačilo s podržavanjem rasizma, seksizma i religioznog fanatizma, čime se prikrivaju mnogo dublji problemi unutar same Demokratske stranke, koji su zapravo doprinijeli Trumpovoj pobjedi. Autor teksta kritizira i Trumpa i demokrate – pokazujući genezu neuspjeha Demokratske stranke, te posebice ekonomske politike, financijsku i svaku drugu podršku izraelskom uništavanju palestinskog stanovništva i ratu u Ukrajini – iz nijansiranije perspektive, koja ne podrazumijeva samo kulturnu i vrijednosnu optiku.
  • 24. prosinca 2024. Menadžment života i smrti od Tel Aviva preko New Yorka do Novog Sada Pokolj u Gazi i svakodnevni gubitak palestinskih života u ruševinama, kažnjavanje osobe koja je ubila direktora korporacije (čiji je profitabilni posao da svakodnevno uskraćuje zdravstvenu skrb ljudima) ali ne i egzekutore beskućnika i svih onih koji proizvode prerane smrti ljudi koji si ne mogu priuštiti privatno zdravstvo, pad nadstrešnice u Novom Sadu u kojem je ubijeno petnaestoro ljudi i studentski prosvjed protiv urušavanja javnih institucija – društveni su punktovi koji možda i nisu toliko daleko kakvima se na prvi pogled čine. U ovim recentnim događajima radi se o povezanim odnosima moći te istovjetnoj društvenoj formaciji: o upravljanju ljudskim tijelima shodno kriterijima stvaranja viška vrijednosti, kao i stvaranja viška ljudi koji otjelovljuju goli život. Upravlja se životima i na temelju roda, rase, etniciteta, nacije, a upravlja se i smrću onih dijelova stanovništva koji se proizvode kao apsolutni višak. Biopolitičke veze premrežavaju cijeli svijet i kroz njih se odlučuje tko ima prava na kakav život a čiji životi nisu vrijedni. Autor analizira ove događaje i odnose moći koji ih određuju iz agambenovske i fukoovske optike.
  • 21. prosinca 2024. „U školu me naćerat’ nemrete“: inkarceracija djetinjstva Moderno školstvo iznjedreno je vojnim reformama 18. st. u izgradnji nacionalnih država, a njegovi su konačni obrisi utisnuti industrijalizacijom i urbanizacijom. Nedugo nakon uspostave modernoga školstva krenule su se artikulirati i njegove kritike među roditeljima i djecom, čiji su glasovi podebljani u literaturi i u pokretima koji su težili emancipaciji (od) rada i/ili od obaveza koje je država pokušavala nametnuti stanovništvu na svom teritoriju. Problem sa školstvom prodire u svakodnevnicu vijestima o nasilju; od rasizma i ejblizma do fizičkih ozljeda djece i nastavnika, od radničkih prosvjeda do kurikularnih sadržaja. U ovome tekstu problematizirana je škola kao institucija, koja od svojih začetaka služi uspostavljanju i održavanju hegemonijskih odnosa te je argumentirana potreba za traganjem za drugim modelima obrazovanja koji će počivati na solidarnosti i podršci rastvaranju okolnosti u kojima se učenje odvija.
  • 20. prosinca 2024. Klasni karakter protesta protiv režima: o upadljivom odsustvu radničke klase I u petom valu prosvjeda protiv Vučićevog režima, nezadovoljstvo se prelijeva na ulice, ali ono što upadljivo izostaje jeste šira podrška radničke klase i siromašnih. Parlamentarna opozicija zapravo nije ta koja dominira aktivnostima, ali jest srednja klasa, čija mjesta popunjavaju i studenti_ce. I dok liberalna inteligencija potencijalna savezništva ili rascjepe između srednje i radničke klase tumači vrijednosno, prije svega kroz elitističke pretpostavke o nedostatnoj političkoj kulturi, autor teksta ovo analizira kroz društveno-ekonomske procese restauracije kapitalizma u Srbiji.
  • 19. prosinca 2024. Akademski bojkot i pitanje krivnje Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od svibnja 2024. djeluju studenti_ce i fakultetski radnici_e okupljeni u neformalnu inicijativu Studentice za Palestinu. Desetak aktivnih članova_ica i širok krug podržavatelja_ica Inicijative organizira prosvjedne akcije, razgovore i čitalačke kružoke, radi na vidljivosti i razumijevanju izraelskih zločina i palestinskog otpora među studentskim tijelom, i – ključno – zahtijeva od uprave akademski bojkot Izraela. O tome što on zapravo podrazumijeva i čime je motiviran piše jedna od članica inicijative Studentice za Palestinu s FFZG-a.
  • 17. prosinca 2024. Prikaz knjige “Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora” "Palestina, Izrael i moguće alternative: Zbornik tekstova o opstanku i slobodi između Jordana i Sredozemnog mora" publikacija je koja donosi važne doprinose podzastupljenih promišljanja povijesti i sadašnjosti Palestine i Izraela. Pored predgovora i jednog autorskog teksta, radi se o prijevodima iz različitih lijevih perspektiva – partijskih, sindikalnih i anarhističkih – koje se razvijaju na antiratnim, antinacionalističkim i antikolonijalnim principima, o historiji otpora te o razgradnji mitova o Izraelu kao tobože demokratskoj i pluralističkoj državi. Historija, politika i otpor su polja koja se segmentiraju u cjeline podnaslovljene: "Palestina", "Izrael", "Alternative i budućnosti", "Kvir Palestina", "Palestinski film" i "Pouke za nas" Od posebnog je značaja što se kroz nekoliko tekstova ne odustaje od utopijskih horizonata i prijedloga za budućnost.
  • 14. prosinca 2024. Tri strategije antifašizma globalnog Juga Nastavno na Paula Stubbsa, koji je izdvojio konferencije u Bandungu (1955.), Beogradu (1961.) i Havani (1966.) kao tekovine globalnog antifašizma, ovaj tekst nastoji elaborirati svaku od ovih konferencija kao primjer različitih strategija – „lokomotive Juga“, nesvrstanost i antikolonijalna borba – te mapirati njihove potencijale, uspjehe i kompromise u kontekstu suvremenih inicijativa kao što je BRICS.
  • 10. prosinca 2024. Showing up Film Showing Up (red. Kelly Reichardt, 2022.) prati, kako nam autor teksta pokazuje, klasne dimenzije proizvodnje umjetnosti. Budući da se njezina dominantna kritika kao i samo polje umjetnosti i dalje čvrsto drže potonulog broda ostajanja u granicama vlastite autonomije, rijetki su slučajevi, poput Reichardtina filma, u kojima se kritika pojavljuje tako elegantno utkana u glavni narativ. Prateći priču o skulptorici keramičkih figurica, film pokazuje kako je umjetničko polje duboko određeno materijalnim faktorima. Glavna protagonistica jedva krpa s krajem, nametnuti su joj brojni oblici skrbi o drugima, no pritom ostaje vjerna umjetničkom izrazu koji se ne pokazuje ni popularnim ni profitabilnim i, kao i svi koji stvaraju, dio je klasnog konflikta inherentnog umjetničkom polju u kapitalizmu. Na koncu, umjesto optimističke vjere u prevratničke mogućnosti umjetnosti, Reichardt kao da naznačava kako ozbiljnije političke posljedice neće doći iz same umjetnosti, za tako nešto potrebna je ozbiljna politika.
  • 4. prosinca 2024. Teatralizacija politike iza scene kapitala Prolazeći kroz nekoliko punktova u antici i Starom Rimu, autor pokazuje – i bliske i napete – veze kazališta i politike, pa ih preko prosvjetiteljskih čvorova raspetljava u Benjaminovoj i Brechtovoj kritici estetizacije politike. Historijski pregled, prije svega kroz filozofiju, uvod je u priču o primjeni glumačke vještine u politici u suvremenom kapitalističkom kontekstu, posebno kroz neofašističke i populističke figure. Međutim način na koji politika postaje spektakl i dramaturgija na kapitalističkoj periferiji ima svoje specifičnosti, stoga je i glumački opseg naizgled neuskladivih uloga širi. I dok se politički spektakl, oličen u glavnom režiseru i glumcu Aleksandru Vučiću, odvija po već poznatim scenarijima i partijsko-političkim smjenama optužbi i odgovornosti, ono što i dalje ostaje netaknuto jesu kapital i njegovi glavni predstavnici.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve