Ian Angus 6. rujna 2020.

Pesticidi ubrzavaju širenje smrtonosnih parazita

S engleskog preveo Martin Beroš

Izvorno objavljeno 20. srpnja 2020. godine na portalu Climate and Capitalism.

"Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest"

Obitelj se kupa u vodi zaraženoj bilharciozom blizu Tiga brane na jezeru Tiga u Nigeriji, 1981. godine (izvor: Dr Mary Gillham Archive Project @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Čak i niske koncentracije pesticida mogu povećati transmisiju i oslabiti napore da se obuzda druga najčešća parazitska bolest



Istraživanje objavljeno u ovomjesečnom izdanju časopisa Lancet Planetary Health došlo je do zaključka da raširena upotreba pesticida i drugih agrokemikalija može ubrzati transmisiju iscrpljujuće bolesti shistosomoze, istovremeno remeteći ekološku ravnotežu vodenih okoliša koja sprečava infekcije.
 
Shistosomoza, poznata i kao puževa groznica ili bilharcioza, uzrokovana je parazitskim crvima koji se razvijaju i množe unutar slatkovodnih puževa i prenosi se kroz kontakt s zaraženom vodom. Ova zaraza, koja može prouzročiti cjeloživotno oštećenje jetre i bubrega, pogađa preko 200 milijuna ljudi godišnje. Među parazitskim bolestima samo je malarija štetnija u pogledu globalnog utjecaja na ljudsko zdravlje. Ne postoji cjepivo za shistosomozu, a liječenje je često neučinkovito.
 
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, shistosomoza prevladava u tropskim i suptropskim područjima, osobito u siromašnim zajednicama bez pristupa vodi sigurnoj za piće i adekvatnim sanitarnim uvjetima. Oko 90 posto onih kojima je potrebno liječenje žive u supsaharskoj Africi. Osobito je rasprostranjena među djecom koja plivaju ili se igraju u zaraženoj vodi.
 
Kod žena koje obavljaju kućanske poslove poput pranja odjeće u zaraženoj vodi može doći do razvitka ženske genitalne shistosomoze, rizičnog faktora za zarazu virusom HIV-a.
 
Novo istraživanje, predvođeno istraživačima i istraživačicama s Berkeleyja na Kalifornijskom sveučilištu, otkrilo je da agrokemikalije mogu povećati transmisiju shistosomskih crva na mnogo načina: izravnim utjecajem na opstanak samog parazita koji se prenosi vodom, istrijebljenjem vodenih predatora koji se hrane puževima koji nose parazite, kao i promjenom kompozicije alga u vodi, glavnog izvora hrane tih puževa.
 
Christopher Hoover s UC Berkeleyja, vodeći autor istraživanja, kaže:
„Poznato nam je da izgradnja brani i proširenje irigacijskih sustava povećava transmisiju shistosomoze na mjestima gdje žive ljudi s niskim primanjima jer remeti slatkovodne ekosisteme. Šokirani smo jačinom dokaza koje smo otkrili, a koji povezuju jačanje transmisije shistosomoze i s agrokemijskim zagađenjem.“
Ova saznanja pojavljuju se u trenutku kada su poveznice između okoliša i zaraznih bolesti razotkrivene pandemijom COVID-19, koja je uzrokovana novonastalim patogenim za kojeg se vjeruje da je povezan s divljim životinjama.
 
Justin Remais iz Škole javnog zdravlja UC Berkeleyja kaže:
„Onečišćivaći okoliša mogu povećati našu izloženost i podložnost zaraznim bolestima. Od dioksina koji smanjuju otpor na virus gripe, do onečišćivaća zraka koji povećavaju smrtnost od virusa COVID-19 i arsena koji utječe na donji respiratorni sustav i crijevne infekcije – istraživanje je pokazalo da je smanjenje onečišćenja okoliša bitan način zaštite ljudi od zaraznih bolesti.“
Istraživači su ustanovili da čak i niske koncentracije često korištenih pesticida – uključujući atrazin, glifosat i klorpirifos – mogu povećati stope transmisije i otežavati napore da se kontrolira shistosomoza. Agrokemijsko pojačavanje transmisije parazita nije bilo beznačajno. U zajednicama u području senegalskog riječnog sliva, koje su bile predmetom istraživanja, prekomjerno opterećenje bolešću koje se može pripisati agrokemijskom onečišćenju odgovara bolestima uzrokovanima izloženosti olovu, dijetama bogatima natrijevim bikarbonatom i nedovoljnom tjelesnom aktivnošću.
 
Christopher Hoover poentira:
„Moramo razvijati politike koje će zaštititi javno zdravlje ograničavanjem pojačavanja transmisije shistosomoze agrokemijskim onečišćenjem. Više od 90 posto slučajeva shistosomoze pojavljuje se u područjima supsaharske Afrike, gdje je upotreba agrokemikalija u porastu. Uspijemo li osmisliti načine da zadržimo agrikulturne beneficije ovih kemikalija, istovremeno ogrnaičavajući njihovu pretjeranu upotrebu u područjima gdje je shistosomoza endemska, mogli bismo spriječiti dodatnu povredu javnog zdravlja u zajednicama koje su već pod visokim i neprihvatljivim teretom ove bolesti.“




Ovaj članak uključuje materijale Berkeleyja s Kalifornijskog sveučilišta.




Tagovi:

Vezani članci

  • 28. lipnja 2022. Palmino ulje: mazivo imperija Iako se to na prvi pogled možda ne čini, palmino ulje igra iznimno važnu ulogu u kontekstu suvremenog globalnog kapitalizma. Činjenica da ga pronalazimo u gotovo 50% prehrambenih proizvoda u našim dućanima samo je vrh ledenog brijega. Od kozmetičkih proizvoda, sredstava za čišćenje, podmazivanje, raznih aditiva u brojnim industrijama, palmino ulje je zaslužno za nevjerojatno veliki broj predmeta s kojima svakodnevno dolazimo u dodir, kao i za brojne svakodnevne prakse. Njegova obimna proizvodnja samim tim zahtijeva velike površine zemlje, enormne količine rada, te emitiranje nezanemarive količine zagađenja. Od ekonomskih do ekoloških učinaka i njegove bitne povijesne uloge u rasističkim kolonijalnim praksama, palmino ulje zbilja zaslužuje titulu podmazivača kapitalističkog imperija.
  • 22. lipnja 2022. Kriptovalute su beskorisne za društvene potrebe "Kriza omogućava zatvaranje ili spajanje nekompetitivnih kompanija koje ne stoje dobro; prolaženje kroz niz bankrota; otpuštanje radnika kako ih ne biste morali plaćati; zaustavljanje investicija u nove tehnologije itd. Oni koji prežive krizu potom mogu iznova pokrenuti ekonomiju uz višu profitnu stopu i nastaviti s proizvodnjom. Kapitalizam tako funkcionira i napreduje – ne ide u korist običnih ljudi. U ovakvoj se, prilično teškoj situaciji, nalazimo trenutno."
  • 17. lipnja 2022. Je li životinjska agrikultura jednako loša kao izgaranje fosilnih goriva? Iako ne polazi uvijek iz antispecističke pozicije, svijest o neodrživosti i štetnim utjecajima stočarstva pomalo jača u aktivističkim krugovima, ali i popularnoj kulturi. "Ljudi pojedu samo 55% kalorija svjetskih usjeva, dok je 36% stočna hrana (9% otpada na biogoriva). Ova ionako užasavajuća statistika zapravo je obrnuta diljem globalnog sjevera, Rusije i Brazila, pa 62% žitarica koje se uzgajaju u EU konzumira stoka. Unatoč apsurdnom argumentu da su vegani jednako odgovorni za klimatski krah, 77% soje u svijetu uzgaja se za prehranu životinja (samo 7% je za ljudsku prehranu)."
  • 30. svibnja 2022. Proglas Kolektiva rijeke Combahee Combahee River Collective sačinjavale su Crne lezbijske feministkinje i socijalistkinje koje su tijekom druge polovine 1970-ih prokrčile put važnim borbenim konceptima, političkim artikulacijama i antikapitalističkim praksama. Smatra ih se pretečom lijevih struja intersekcionalnog feminizma, jer su promišljanje oslobođenja Crnih žena utemeljivale kao oslobođenje svih potlačenih od isprepletenih vrsta opresije i eksploatacije koje kapitalistički sistem strukturno proizvodi i reproducira.
  • 15. svibnja 2022. Upravljanje stresom je podvala Cinizam korporativnih modela upravljanja stresom mjerljiv je samo time koliko je stres nusproizvod kapitalističkog sistema akumulacije profita. Rješenja koja neće biti puko palijativna treba tražiti u domeni politike namjesto u individualistički postavljenom idealu brige o sebi.
  • 9. svibnja 2022. Deficiti „dioničarske demokracije“ Lajtmotiv tačerizma, dioničarska demokracija, na tragu neoklasične maksime glasovanja novčanikom, daleko je od toga da bi bila dostojna da je nazivamo ekonomskom demokracijom, već se ispostavlja kao mehanizam reprodukcije nejednakosti, s detrimentalnim posljedicama po sustav mirovinskog osiguranja koji je postao isprepleten s financijskim sektorom, kao još jedan segment života koji je potpao pod štetni utjecaj financijalizacije.
  • 2. svibnja 2022. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju Antikapitalistički seminar koji teži otvoriti i razgranati prostor za promišljanje i artikulaciju antikapitalističkih težnji kao kolektivnog projekta u kojem će se prelomiti pogledi iz različitih pozicija, strukturiranih klasnom eksploatacijom te rodom, rasom, etnicitetom i drugim kapitalističkim režimima opresije.
  • 19. travnja 2022. „Crveni“ New Deal u Kini? Politike kineske države s obzirom na regulaciju nekih novih fleksibilnih oblika radnih praksi i aranžmana te slobodnotržišnih ambicija korporativnih giganata daju naslutiti pozitivne pomake u kineskom političko-ekonomskom krajoliku. Međutim, motivacija u njihovoj pozadini nije progresivna već izvire iz potrebe stabilizacije bujajućeg kineskog kapitalizma.
  • 8. travnja 2022. Protiv novog Hladnog rata Zabrinjavajuće intenziviranje kinesko-američkih odnosa u analizama dijela ljevice dovelo je do usporedbe s hladnoratovskom situacijom prošloga stoljeća. Iako umnogome neodgovarajuća, ova analogija ima smisla kada su u pitanju tropi i ideje koje su bile karakteristične za navedeni period. Od kempizma do idealizacije autoritarne Kine, dio ljevice nije u stanju kritički preispitati i situirati ovaj geopolitički sukob, a to je vidljivo i na primjeru nekih poznatijih figura poput Davida Harveyja i Naomi Klein. Razlog tome leži u nedostatku izvora, zastupljenosti i popularnosti gledišta kineske dijaspore, te slabom fokusu na postojeće alternativne izvore koji ukazuju na drugačije perspektive.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve