U čijim se rukama nalazi globalno bogatstvo?

"Gornjih 1 posto na globalnoj razini posjeduje 43 posto ukupnog osobnog bogatstva, dok donjih 50 posto ima tek 1 posto. Gornjih 1 posto su svi milijunaši prema neto bogatstvu (nakon dugova), i ima ih 52 milijuna. Unutar ovih 1 posto je i 175 000 ultra-bogatih ljudi, koji posjeduju preko 50 milijuna dolara neto vrijednosti po glavi – dakle, sićušan broj ljudi (manje od 0,1 posto) posjeduje 25 posto svjetskog bogastva!"

Grafit u Doelu, „gradu duhova“ u Beverenu, Belgija, 20. rujna 2009. godine (izvor: Jurriaan Persyn @ Flickr, preuzeto prema Creative Commons licenci)
Gornjih 1 posto na globalnoj razini posjeduje 43 posto ukupnog osobnog bogatstva, dok donjih 50 posto ima tek 1 posto. Gornjih 1 posto su svi milijunaši prema neto bogatstvu (nakon dugova), i ima ih 52 milijuna. Unutar ovih 1 posto je i 175 000 ultra-bogatih ljudi, koji posjeduju preko 50 milijuna dolara neto vrijednosti po glavi – dakle, sićušan broj ljudi (manje od 0,1 posto) posjeduje 25 posto svjetskog bogastva!
 
Izvor ove informacije je upravo objavljeni Izvještaj o globalnom bogastvu Credit Suissea za 2020. godinu. Ovaj je izvještaj i dalje najobuhvatnija i najeksplanatorna analiza globalnog bogastva (ne i prihoda), kao i nejednakosti u osobnom bogatstvu. CS-ov globalni izvještaj o bogatstvu svake godine analizira bogatstvo kućanstava 5,2 milijardi ljudi širom svijeta i mjeri bogatstvo kućanstava – financijska sredstva (dionice, obveznice, gotovina, mirovinski fondovi) i imovina (kuće itd.) koju posjeduju – umanjeno za troškove. Autori izvješća su James Davies, Rodrigo Lluberas i Anthony Shorrocks. Profesor Anthony Shorrocks bio je moj cimer na fakultetu, i oboje smo diplomirali ekonomiju (moram priznati da je njegovo poznavanje matematike puno bolje od mojeg!).
 
Prema izvještaju iz 2020., ukupno globalno bogatstvo kućanstava poraslo je tijekom 2019. godine za 36,3 bilijuna američkih dolara. No, pandemija COVID-19 skresala je to povećanje za gotovo polovinu (17,5 bilijuna američkih dolara) između siječnja i ožujka 2020. godine. Međutim, budući da su se tržišta dionica i cijene nekretnina tada oporavile, zahvaljujući kreditnim injekcijama država i centralnih banaka, istraživači Credit Suissea procjenjuju da je ukupno bogatstvo kućanstava ipak u malom porastu do sredine 2020. godine, u usporedbi s razinom na kojoj je bilo prošle godine, iako se bogatstvo pojedinačnih odraslih osoba ponešto smanjilo.
 
Do sredine 2020. globalno bogatstvo kućanstava bilo je 1 bilijun američkih dolara veće nego u siječnju, što je porast od 0,25 posto. Budući da je ovo manje od porasta broja odraslih osoba tijekom istog perioda, prosječno globalno bogatstvo palo je za 0,4 posto na 76,984 američkih dolara. U usporedbi s time kakva su očekivanja bila prije epidemije COVID-19, globalno bogatstvo smanjilo se za 7,2 bilijuna američkih dolara, odnosno za 1391 američkih dolara po odrasloj osobi na globalnoj razini.
 
Najteže pogođena regija bila je Latinska Amerika, gdje su devaluacije valuta pojačale redukcije dolarskog BDP-a, rezultirajući smanjenjem ukupnog bogatstva izraženog u dolarima od 12,8 posto. Pandemija je također uništila očekivani rast u Sjevernoj Americi i uzrokovala gubitke u svakoj drugoj regiji, osim Kine i Indije. Među vodećim globalnim ekonomijama, u Ujedinjenom Kraljevstvu je došlo do najveće relativne erozije bogatstva.
 
Najšokantnija je i dalje ogromna nejednakost bogatstva kućanstava na globalnoj razini. Kao što pokazuje donja grafika piramide bogatstva, nejednakost je i dalje upadljiva, geografski, između „bogatog Sjevera“ i „siromašnog Juga“, te između kućanstava unutar zemalja.
Krajem 2019. godine, u Sjevernoj Americi i Europi nalazilo se 55 posto ukupnog globalnog bogatstva, iako u njima živi tek 17 posto svjetske populacije odraslih osoba. Suprotno tome, udio populacije bio je triput veći od udjela bogatstva u Latinskoj Americi, četiri puta već od udjela bogatstva u Indiji, i gotovo deset puta veći od udjela bogatstva u Africi.
 
Razlike u bogatstvu unutar zemalja još su naglašenije. Gornjih 1 posto vlasnika bogatstva pojedine zemlje u pravilu posjeduje između 25 i 40 posto ukupnog bogatstva, a gornjih 10 posto obično posjeduje između 55 i 75 posto. Krajem 2019. godine, milijunaši i milijunašice diljem svijeta – točno 1 posto odrasle populacije – imali su 43,4 posto globalne neto vrijednosti. Suprotno tome, 54 posto odraslih osoba s bogatstvom ispod 10,000 američkih dolara (tj. otprilike ništa) zajedno jedva imaju 2 posto globalnog bogatstva.
 
Istraživači procjenjuju da je globalni utjecaj distribucije bogatstva unutar zemalja bio izrazito malen, uzmemo li u obzir supstancijalni pad BDP-a povezan uz pandemiju. Štoviše, nema čvrstih dokaza da je pandemija sustavno favorizirala skupine koje imaju više bogatstva naspram onih manje bogatijih, kao ni obrnuto. Broj milijunaša naglo je porastao na 51,9 milijuna ljudi tijekom 2019. godine, ali se nije značajnije mijenjao tijekom prve polovine 2020. godine.
 
U izvještaju se procjenjuje da se početkom ove godine na vrhu svjetske piramide bogatstva nalazilo 175 690 odraslih osoba ultra-visoke neto vrijednosti (ultra-high net worth, UHNW), odnosno onih čije je bogatstvo prelazilo 50 milijuna američkih dolara. Ukupan broj UHNW odraslih osoba porastao je za 16 760 (11 posto) tijekom 2019., ali se smanjio za 120 članova i članica tijekom prve polovice 2020., iz čega proizlazi neto porast od 16 640 UHNW osoba od početka 2019. godine.
 
Tijekom prve polovice 2020., broj milijunaša ukupno se smanjio za 56 000, tek 1 posto od 5,7 milijuna onih koji su to postali 2019. godine. Članstvo se pojačalo u nekim zemljama, dok je u drugima značajno opalo. Ujedinjeno Kraljevstvo (241 000 manje), Brazil (116 000 manje), Australija (83 000 manje), i Kanada (72 000 manje) su zemlje u kojima se broj milijunaša smanjio više od smanjenja ukupnog broja milijunaša na svjetskoj razini.
 
Izgleda kako se nejednakost u bogatstvu unutar većine zemalja smanjila tijekom ranih 2000-ih. Pad nejednakosti unutar pojedinih zemalja bio je ojačan padom nejednakosti između zemalja, kojega je pogonio strelovit rast prosječnog bogatstva u tržištima u usponu. Trend je postao neujednačen nakon financijske krize iz 2008. godine, kada su financijska sredstva hitro narasla kao odgovor na kvantitativno olakšavanje i umjetno održavane niske stope kamata. Ovi faktori podigli su udio gornjih 1 posto posjednika bogatstva, ali je nejednakost nastavila opadati i za one ispod gornjeg ešalona. Danas donjih 90 posto ima 19 posto globalnog bogatstva, u usporedbi s 11 posto 2000. godine. Drugim riječima, došlo je do koncentracije bogatstva u smjeru gornjih 1 posto (čak i više u smjeru gornjih 0,1 posto), ali uz određenu disperziju među preostalih 99 posto.
 
Istraživači zaključuju kako malo opadanje globalne nejednakosti u bogatstvu u cjelini „odražava sve suženije diferencijale bogatstva između zemalja, jer ekonomije u usponu, osobito Kina i Indija, imaju natprosječne stope rasta. To je glavni razlog zašto se globalna nejednakost u bogatstvu smanjila tijekom prvih godina ovog stoljeća. Iako se pokrenula prema boljem tijekom 2007.-2016., vjerujemo da je globalna nejednakost u bogatstvu ponovno ušla u silaznu fazu nakon 2016. godine.“
 
Ukratko, izvještaj pokazuje da milijarde ljudi nemaju nikakvo bogatstvo nakon podmirenja dugova, te da se distribucija osobnog bogatstva na globalnoj razini može opisati kao situacija u kojoj nekoliko divovskih Gulivera s visine promatra masu Liliputanaca.




Vezani članci

  • 14. veljače 2021. Kako mirovinski fondovi oblikuju financijalizaciju u Kolumbiji i Peruu "U ekonomijama u nastajanju koje su podvrgnute podređenim oblicima ekonomske i financijske integracije, i gdje su zastupljeni interesi visoko koncentrirane financijske industrije, takvi mirovinski fondovi mogu podbaciti kao katalizator dubokih, likvidnih i stabilnih domaćih tržišta kapitala. Umjesto toga, mogli bi doprinijeti financiranju privatiziranih oblika infrastrukture i nekretnina te ojačati hijerarhije globalnog financijskog svijeta."
  • 7. veljače 2021. Treba zauzdati milijardere poput Elona Muska "Prema jednoj procjeni, Elon Musk posjeduje više od četvrtine svih aktivnih satelita koji orbitiraju Zemljom. Iako se njegova fantazija o bivanju carem Marsa vjerojatno neće ostvariti, moramo obuzdati nekontroliranu moć pomahnitalih tipova poput Muska koji sve više nalikuju zlikovcima iz filmova o Jamesu Bondu, prije negoli se prometne sa Zemlje u nebesa."
  • 7. veljače 2021. Globalnom Jugu trebaju moć i resursi, ne reprezentacijski paravani Imenovanje Crne Afrikanke na čelo Svjetske trgovinske organizacije samo po sebi ne donosi previše. Ngozi Okonjo-Iweala je kao bivša ministrica financija i ministrica vanjskih poslova dobro poznata nigerijskom narodu, a njezina dugotrajna karijera u Svjetskoj banci i politike koje ne odstupaju od ekonomske ortodoksije naklonjene slobodnoj trgovini ne ostavljaju previše prostora optimizmu da bi njezina nova pozicija mogla pogodovati interesima afričkog radništva i seljaštva. Za periferne ekonomije neophodno je napuštanje dominantne, krajnje devastirajuće neoliberalne paradigme i zaokret prema osnaživanju industrijskih politika i prioriteta regionalnog razvoja – puka identitetska reprezentacija neće biti dovoljna.
  • 7. veljače 2021. Sikhi strahuju od nasilnih napada zbog seljačkih prosvjeda u Indiji Ekstremno desna vlada Narendre Modija nastoji nasilno ugušiti prosvjede desetaka tisuća seljakinja i seljaka u Indiji: preko stotinu ih je nestalo, ograđeni su žicom, uskraćena im je voda, hrana i internet, dok su aktivisti i aktivistkinje te kritički orijentirani novinari i novinarke ocrnjeni kao politički pobunjenici. Međutim, ne radi se samo o otporu reformama koje dereguliraju agrarni sektor, već i o vjerskom sukobu koji ima svoje duboke povijesne korijene. Veliki postotak prosvjednika_ca čine Sikhi, demonizirana vjerska zajednica koja je kontinuirano izložena pogromaškim napadima. Ako se rastući autoritarijanizam ne zaustavi, strategije vlade će nastavljati podupirati preobražaj Indije u hinduističku teokraciju.
  • 31. siječnja 2021. Višestruke opresije transrodnih Roma i Romkinja Diskriminacija trans osoba u kapitalističkim društvima još je dublja ako je povezana s marginalizacijom na osnovi etničke pripadnosti, kao i s podčinjenom klasnom pozicijom. U Srbiji još uvijek ne postoje statistike i istraživanja o siromašnim transrodnim Romkinjama i Romima, međutim oni_e svjedoče o vlastitom iskustvu složenih preplitanja opresija. Autorica skicira kako bi se ova isprepletenost opresija mogla misliti kroz konceptualiziranje spola/roda, heteronormativnosti, tradicionalnog i opozicijskog seksizma, seksualnih orijentacija, etniciteta i klase.
  • 31. siječnja 2021. O porastu sindikalne gustoće u SAD-u tijekom pandemije "Sindikalna gustoća – udio zaposlenih radnika i radnica koji pripadaju sindikalnom članstvu – porastao je 2020. godine po prvi put od 2007. i 2008. godine. Za porast sindikalne gustoće prije toga, morali biste se vratiti do 1979. godine. (...) Međutim, ovaj porast nažalost nije bio rezultat kakvog pobjedonosnog organiziranja. Sindikalno članstvo prošle se godine smanjilo za 2,2 posto – no pandemija je još više smanjila zaposlenost, za 6,7 posto. Posljedično se sindikalna gustoća povećala s 10,3 na 10,8 posto, i vratila tamo gdje je bila 2016. godine."
  • 24. siječnja 2021. Dvanaest značajnih posljedica globalnih klimatskih promjena u 2020. godini Radna verzija izvještaja o globalnoj klimi za 2020. godinu koji objavljuje Svjetska meteorološka organizacija upozorava na kontinuiranu prijetnju klimatskih promjena, bilježeći porast stakleničkih plinova i globalnih temperatura, podizanje morske razine, zagrijavanje oceana uz jake morske toplinske valove, nastavak smanjivanja površine ledenog pokrova, jake kiše i poplave, najveći broj sjevernoatlantskih oluja te žestoke udare drugih tropskih oluja i teške suše, što je sve dodatno potaknulo ogromne migracije i otežalo postojeće.
  • 22. siječnja 2021. Prema taksonomiji trolova "„Sreli smo još jednog Amerikanca u pubu. Mislim da je bio neki profesor, razvezao se o tome kako je Amerika ukradena od Indijanaca, i da je to strašno, i kako bi im je trebali vratiti. Na kraju je Brett rekao, ‘U redu, onda saznaj koje je indijansko pleme nekada živjelo tamo gdje ti sada živiš i predaj im vlasnički list od kuće.’ Siroti čovjek nije znao što reći.“ Kao što je jasno iz odlomka, Michelle ovo smatra nepobitnim argumentom. Čuo sam verzije ovog odgovora i prije – ako ste za imigraciju, otvorite svoj dom imigrantima, itd. – pri čemu se politička pozicija odnosno argument u vezi društva pretvara u individualni odgovor. Naravno, siroti čovjek trebao je uzvratiti da neki odgovori imaju smisla jedino ako su kolektivni. Ne postoji individualni odgovor na povijest genocida, ili na imigracijske politike, jednako kao što ne postoji individualni odgovor na klimatske promjene."
  • 22. siječnja 2021. Kako sam postala zagovornica prava seksualnih radnica_ka "Na jednoj od sesija, pod naslovom „Borba protiv nasilja nad ganskim seksualnim radnicama_ima“ gostovale su Bridget Dixon i Mariama Yusuf, koje rade sa Savezom za dostojanstvo žena. Govorile su o nasilju s kojim se suočavaju seksualne radnice u Gani, osobito onom policijskih službenika, koji ih uhićuju i siluju, da bi im potom oteli zaradu. Dixon i Yusuf jasno su naglasile da se ovi nasilni postupci usmjeravaju protiv seksualnih radnica zato što je njihov rad kriminaliziran."

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve