Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

Dizajnirao plenum

Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće:

1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski
2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije
3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma
4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, 7. ožujka, nakon 17 sati
5. Novi studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću
6. Zahtijevamo potpuno oslobađanje od plaćanja participacija u slučaju ponovnog upisa zadnje godine diplomskog i prijediplomskog studija
zahtijevamo od uprave da nas uključi u proces izrade prijedloga nove odluke o participacijama, koja će biti u skladu sa zahtjevima i stavovima Plenuma Filozofskog Fakulteta u Zagrebu

Plenum je izabrao delegate koji bi išli na sjednice Fakultetskog vijeća umjesto trenutačno neaktivnih članova Zbora.
Radna grupa za tehnička pitanja je predstavila prijedloge izmjene sljedećih pravila plenuma:

2. pravilo, prijedlog jest da se makne “u pravilu jednom tjedno, a minimalno jednom mjesečno.”, s objašnjenjem da, budući da se već prekinulo sa sazivanjem tjednih odnosno mjesečnih plenuma, mogućnost postoji da se to ponovi, te da do daljnjeg, u pravilu ne stoji išta o tome koliko često bi se plenum trebao sazivati.
5. pravilo, promjena iz “mail-adrese tehničke” u “plenumsku mailing listu”, budući da tehnička nema mail-adresu. Moderatori će slati prijedloge dnevnog reda, te će otvoriti thread na mailing listi u koji bi svi zainteresirani mogli predlagati točke dnevnog reda. Također je nadodano “uz obrazloženje točke i prijedloga pitanja za glasanje, ako točka to zahtijeva”, radi transparentnosti i lakšeg stvaranja hodograma plenuma.
8. pravilo, nadodano “osim u slučaju tehničkih pitanja, kada se redoslijed javljanja zamrzava i traži se osoba koja će odgovoriti na pitanje.” To se uvelo u praksu na 220. plenumu na prijedlog moderatora, te olakšava raspravu plenuma.
10. pravilo, nadodano “plenum ili medijska sekcija,” te maknuto “između dva plenuma,” uz objašnjenje da je medijska sekcija dobila mandat odabira delegata u slučaju hitnosti. Kako je to uspostavljeno, ostavljeno je da delegati imaju mandat koji vrijedi za sve sastanke koji se tiču istog pitanja.
11. pravilo, prijedlog jest da se makne “Plenumske radne grupe u pravilu moraju imati istaknutu e-mail adresu na slobodnifilozofski.com. Na pristigle e-mailove treba odgovarati u roku ne duljem od dva dana.”, s obrazloženjem da današnje radne grupe, odnosno sekcije, mailove nemaju. Točka dnevnog reda će se ponovno predstaviti na narednim plenumima i prijedlozi će se raspraviti, te će se glasati o izmjeni pravila.

Bilo je izloženo izvješće o odsjecima koji su na strani studenata po pitanju prijedloga odluke o participacijama. Odsjeci koji će glasati protiv ili suzdržano su: Povijest umjetnosti, Sociologija, Filozofija, Južna slavistika, Psihologija, i potencijalno Talijanistika. Arheologija je imala argumente za odluku Uprave. Također, Anglistika je imala online sjednicu, s tim da obavijest o istoj studentski predstavnici na odsjeku nisu dobili. Zaključeno je da treba staviti pritisak na odsjeke te kako jepotrebno kontaktirati članove Fakultetskog vijeća, pogotovo one suzdržane, budući da bi na njih uprava mogla staviti pritisak da glasaju za tu odluku.

Raspravilo se o daljnjim koracima i konstatiralo kako je ovo dugoročna borba, koja zahtjeva mobilizaciju velikog broja studenata, i s našeg i s drugih fakulteta. Iskomentirani su i programski ugovori zbog kojih bi Uprava mogla nametnuti druga plaćanja studentima. Trenutačni cilj nam je da spriječimo donošenje te odluke o participacijama, a dugoročni cilj je i dalje besplatno obrazovanje.

Raspravljalo se i o bojkotiranju Danu otvorenih vrata na fakultetu, te o mogućnosti drugih akcija- ipak je zaključeno kako se neće bojkotirati Dan otvorenih vrata.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati 11. ožujka u 18.30 u D7.

Prijedlozi za dnevni red mogu se poslati moderatorima u odgovor na mail o dnevnom redu na plenumskoj mailing listi.

Vezani članci

  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]

  • 20. lipnja 2025. Izvor: unsplash.com Kritičke teorije imperijalizma: naučno oruđe protiv geopolitičkih spekulacija Imperijalizam danas rjeđe dolazi u obliku tenka, a sve se češće manifestira kao razvojna strategija, upravljanje granicama, artikulira se putem humanitarne retorike ili tržišne logike. U tekstu autor mapira suvremene oblike imperijalne dominacije i pokazuje kako se moć redistribuira kroz globalne financijske tokove, sigurnosne režime i depolitizirane moralne narative. Razotkriva kako se kolonijalna matrica moći obnavlja kroz neoliberalne prakse, a stari obrasci dominacije održavaju i prilagođavaju novim oblicima globalnog kapitalističkog poretka.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve