Izvještaj s 221. plenuma, 4. ožujka, 2025.

Dizajnirao plenum

Na 221. plenumu održanom 4. ožujka raspravljalo se o 7. točaka dnevnog reda. Glavne teme bile su stavovi plenuma, potencijalni zahtjevi plenuma, rotacija studentskih predstavnika na Fakultetskog vijeća te Dan otvorenih vrata na fakultetu. Izglasano je sljedeće:

1. Medijskoj sekciji daje se mandat za revidiranje već napisanog i poslanog odgovora upravi, te njegovu objavu na društvene mreže i Slobodni Filozofski
2. Nova koordinatorica radne grupe za procjenu trenutne situacije
3. Plenum i dalje zauzima stavove koje je RG za procjenu trenutne situacije izvukla iz izvještaja prošlih plenuma
4. Akcijska radna grupa organizirat će izradu transparenata, u prostoriji A113 u petak, 7. ožujka, nakon 17 sati
5. Novi studentski predstavnici u Fakultetskom vijeću
6. Zahtijevamo potpuno oslobađanje od plaćanja participacija u slučaju ponovnog upisa zadnje godine diplomskog i prijediplomskog studija
zahtijevamo od uprave da nas uključi u proces izrade prijedloga nove odluke o participacijama, koja će biti u skladu sa zahtjevima i stavovima Plenuma Filozofskog Fakulteta u Zagrebu

Plenum je izabrao delegate koji bi išli na sjednice Fakultetskog vijeća umjesto trenutačno neaktivnih članova Zbora.
Radna grupa za tehnička pitanja je predstavila prijedloge izmjene sljedećih pravila plenuma:

2. pravilo, prijedlog jest da se makne “u pravilu jednom tjedno, a minimalno jednom mjesečno.”, s objašnjenjem da, budući da se već prekinulo sa sazivanjem tjednih odnosno mjesečnih plenuma, mogućnost postoji da se to ponovi, te da do daljnjeg, u pravilu ne stoji išta o tome koliko često bi se plenum trebao sazivati.
5. pravilo, promjena iz “mail-adrese tehničke” u “plenumsku mailing listu”, budući da tehnička nema mail-adresu. Moderatori će slati prijedloge dnevnog reda, te će otvoriti thread na mailing listi u koji bi svi zainteresirani mogli predlagati točke dnevnog reda. Također je nadodano “uz obrazloženje točke i prijedloga pitanja za glasanje, ako točka to zahtijeva”, radi transparentnosti i lakšeg stvaranja hodograma plenuma.
8. pravilo, nadodano “osim u slučaju tehničkih pitanja, kada se redoslijed javljanja zamrzava i traži se osoba koja će odgovoriti na pitanje.” To se uvelo u praksu na 220. plenumu na prijedlog moderatora, te olakšava raspravu plenuma.
10. pravilo, nadodano “plenum ili medijska sekcija,” te maknuto “između dva plenuma,” uz objašnjenje da je medijska sekcija dobila mandat odabira delegata u slučaju hitnosti. Kako je to uspostavljeno, ostavljeno je da delegati imaju mandat koji vrijedi za sve sastanke koji se tiču istog pitanja.
11. pravilo, prijedlog jest da se makne “Plenumske radne grupe u pravilu moraju imati istaknutu e-mail adresu na slobodnifilozofski.com. Na pristigle e-mailove treba odgovarati u roku ne duljem od dva dana.”, s obrazloženjem da današnje radne grupe, odnosno sekcije, mailove nemaju. Točka dnevnog reda će se ponovno predstaviti na narednim plenumima i prijedlozi će se raspraviti, te će se glasati o izmjeni pravila.

Bilo je izloženo izvješće o odsjecima koji su na strani studenata po pitanju prijedloga odluke o participacijama. Odsjeci koji će glasati protiv ili suzdržano su: Povijest umjetnosti, Sociologija, Filozofija, Južna slavistika, Psihologija, i potencijalno Talijanistika. Arheologija je imala argumente za odluku Uprave. Također, Anglistika je imala online sjednicu, s tim da obavijest o istoj studentski predstavnici na odsjeku nisu dobili. Zaključeno je da treba staviti pritisak na odsjeke te kako jepotrebno kontaktirati članove Fakultetskog vijeća, pogotovo one suzdržane, budući da bi na njih uprava mogla staviti pritisak da glasaju za tu odluku.

Raspravilo se o daljnjim koracima i konstatiralo kako je ovo dugoročna borba, koja zahtjeva mobilizaciju velikog broja studenata, i s našeg i s drugih fakulteta. Iskomentirani su i programski ugovori zbog kojih bi Uprava mogla nametnuti druga plaćanja studentima. Trenutačni cilj nam je da spriječimo donošenje te odluke o participacijama, a dugoročni cilj je i dalje besplatno obrazovanje.

Raspravljalo se i o bojkotiranju Danu otvorenih vrata na fakultetu, te o mogućnosti drugih akcija- ipak je zaključeno kako se neće bojkotirati Dan otvorenih vrata.

Izabrani su moderatori za sljedeći plenum. Plenum će se održati 11. ožujka u 18.30 u D7.

Prijedlozi za dnevni red mogu se poslati moderatorima u odgovor na mail o dnevnom redu na plenumskoj mailing listi.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve