Poziv na konferenciju za medije i izjava povodom izglasavanja Odluke o participacijama na Filozofskom fakultetu

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizirao je konferenciju za medije povodom sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj su se studenti i studentice izborili za izglasavanje svoje verzije Odluke o participacijama nakon višemjesečne borbe za pravo na javno financirano visoko obrazovanje. Očitovanje koje slijedi iz perspektive Plenuma razlaže argumente, dinamiku zahtjeva i daljnje korake u borbi protiv financijskog opterećenja studija.

Poštovani_e predstavnici_e medija,

Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu organizira konferenciju za medije koja će se održati danas, 18. lipnja 2025. godine s početkom u 15 sati ispred glavnog ulaza na Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, na adresi Ulica Ivana Lučića 3, 10 000 Zagreb.

Povod organiziranja konferencije za medije jest održavanje sjednice Fakultetskog vijeća na kojoj će studentski predstavnici zahtijevati izglasavanje studentske inačice Odluke o participacijama za akademsku godinu 2025./2026. koja je rezultat višemjesečne borbe. Studenti su tijekom te borbe revitalizirali tijelo Plenuma koji već više od desetljeća ima kontinuitet borbe u Hrvatskoj, ali i regiji, za ljudska i studentska prava, poglavito za pravo besplatnog i slobodnog obrazovanja.

Uprava FF je bez konzultacije sa studentima prije četiri mjeseca predložila Odluku o participacijama za nadolazeću akademsku godinu. Odluka predviđa nametanje dodatnog financijskog tereta studentima u obliku participacija za ponovni upis posljednje godine studija. Studenti su tu uvidjeli kako moraju iskazati nezadovoljstvo da se navedena odluka ne bi zakulisno izglasala.

Studenti zatim uspijevaju napisati pravno utemeljen prijedlog spomenute odluke o participacijama kojim studente oslobađaju od plaćanja participacija jer uprava nije iskazala volju za iznalaženjem alternativnih načina financiranja Fakulteta. Studenti se sastaju s upravom te pokušavaju argumentirano i transparentno postići dogovor.

Nakon nedavno održanog sastanka (2. lipnja) Plenuma s upravom Fakulteta gdje je ponovno prezentirana studentska inačica odluke i njezina pravna podloga kojom bi se studente oslobodilo od plaćanja participacije sukladno praksi Fakulteta unazad gotovo 15 godina, uprava je ostala pri vlastitom prijedlogu koji predviđa naplaćivanje participacija u iznosima od 500 do 1000 eura, uz dodatak modela plaćanja na rate kao iluziju kompromisa jer je i taj prijedlog donesen bez prethodnih konzultacija sa studentima, što je za studente okupljene u Plenum neprihvatljivo.

Uprava, nakon četiri mjeseca deliberacije, odugovlačenja i omalovažavanja studenata, na dnevni red današnje sjednice Fakultetskog vijeća uvrštava svoj prijedlog za uvođenje participacija. Dan prije sjednice uprava saziva interni sastanak s pročelnicima odsjeka te brani studentima da prisustvuju kao promatrači, tvrdeći da studenti nisu bili pozvani. Pravo pitanje je zašto nisu bili pozvani kad se raspravlja o Odluci koja se odnosi na njih i oko koje se bore četiri mjeseca.

Zatim šalje mail fakultetskoj zajednici u kojoj proziva studente za “instrumentalizaciju institucije i pokušaje destabilizacije zakonitog i demokratski uspostavljenog sustava odlučivanja i upravljanja Filozofskim fakultetom”. Sve što uprava radi je demonstracija moći koja dovodi u pitanje demokratske procese za današnje glasanje. Ukoliko studentski zahtjevi za oslobađanjem od plaćanja participacija ponovno ne budu ispunjeni, studenti okupljeni u Plenum blokiraju ovu sjednicu.

Na konferenciji za medije, predstavnik Plenuma će održati kratki izvještaj sa sjednice Fakultetskog vijeća u kojem će informirati širu javnost o ishodu sjednice, šire razloge iza zahtjeva i djelovanja Plenuma te daljnjim koracima koji će tada biti ekskluzivno najavljeni široj javnosti.

Stoga, molimo da nam najavite svoj dolazak te nas za sva pitanja i informacije kontaktirajte e-poštom ili telefonom na niže navedeni kontakt.

Jedan svijet, jedna borba!

 

Kontakt za medije

ffzgplenum@gmail.com

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.