Izjava 22. veljače 2011.

Za Novu Europu: Sveučilišta ustaju protiv mjera štednje

Međunarodni kolektiv EduFactory nastavlja s borbom protiv komercijalizacije obrazovanja, u Europi povezane s Bolonjskim procesom, posljednjih godina uz alibi globalnih mjera štednje. U izjavi od 13. veljače, nakon zajedničkog sastanka u Parizu, najavljuju konsolidaciju otpora na međunarodnoj razini i protestiraju protiv francuskih vlasti koje su njihovim kolegama iz Tunisa zabranile ulazak u zemlju.

Završna izjava s europskog sastanka sveučilišnih pokreta, održanog u Parizu od 11. do 13. veljače 2011.

Mi, studenti i neizvjesno zaposleni radnici Europe, Tunisa, Japana, SAD-a, Kanade, Meksika, Čilea, Perua i Argentine, sastali smo se u Parizu preko vikenda od 11. do 13. veljače da raspravimo i organiziramo zajedničku mrežu na temelju zajedničke borbe. Studenti iz Magreba i Gambije su pokušali doći, ali im je Francuska odbila ulaz u zemlju. Zahtijevamo slobodan protok ljudi kao i slobodan protok borbi.

U biti, posljednjih godina naš je pokret učinio Europu područjem borbe protiv korporatizacije sveučilišta i neizvjesnog rada. Ovaj sastanak u Parizu i revolucionarni pokreti koji se komešaju na području Mediterana omogućavaju nam da poduzmemo važan korak prema novoj Europi protiv mjera štednje, na primjeru revolta u zemljama Magreba.

Generacija smo koja smatra da je neizvjestan rad stalno stanje: sveučilište više nije čimbenik za društveni uspon, nego prije tvornica neizvjesnosti. Niti je sveučilište zatvorena zajednica: naša borba za državnu pomoć potrebitima, protiv neizvjesnosti i za slobodan protok znanja i ljudi ne staje na vratima sveučilišta.

Nužnost za stvaranjem zajedničke mreže temelji se na našoj borbi protiv Bolonjskog procesa i ograničavanja sredstava za obrazovanje i mjera za kojima Europa namjerava posegnuti kako bi odgovorila na krizu.

Država i privatni interesi surađuju u procesu korporatizacije sveučilišta prema modelu poduzeća i stoga cilj naše borbe nije obrana statusa quo. Vlade spašavaju banke i potkopavaju obrazovanje. Želimo stvoriti svoje sveučilište – sveučilište koje se temelji na našim iskustvima autonomnog obrazovanja, alternativnih istraživanja i besplatnih škola. Slobodno sveučilište kojim upravljaju studenti, neizvjesno zaposleni i migranti, sveučilište bez granica.

Tijekom ovog vikenda izmjenjivali smo iskustva i raspravljali na različitim jezicima o praksama združenog sukoba: manifestacije, blokade i prometni štrajkovi. Stvorili smo i unaprijedili zajedničke zahtjeve: slobodan pristup sveučilištu bez povišenja troškova obrazovanja; novo blagostanje i zajednička prava bez duga i financijalizacije naših života, i za obrazovanje temeljeno na suradnji bez konkurencije i hijerarhija.

Na temelju ove zajedničke izjave:

  • Pozivamo na zajedničke i nadnacionalne dane akcije 24, 25. i 26. ožujka 2011: protiv banaka, dužničkog sustava i mjera štednje, a za slobodno obrazovanje i slobodan protok ljudi i znanja.
  • Stvorit ćemo zajedničke novine o borbi i medij za autonomnu komunikaciju
  • Napravit ćemo veliku karavanu i održati sastanak u Tunisu jer su borbe u Magrebu borbe u kojima ovdje sudjelujemo.
  • Pridružit ćemo se protestima na sastanku G8 sveučilišta u Dijonu od 5. do 7. svibnja 2011.
  • Ponovo ćemo se sastati u Londonu u lipnju.

Borimo se i surađujemo, ovo je naša Pariška komuna!

Više informacija: www.edu-factory.org

Tagovi:
, ,

Vezani članci

  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]
  • 25. rujna 2025. Što je to Antifa i tko je se treba bojati? Autor analizira kako američka desnica, predvođena Trumpom, demonizira Antifu kroz propagandni aparat i zakonodavne mjere, pretvarajući kontrakulturno, decentralizirano antifašističko djelovanje u simbol radikalne prijetnje. Propitujući historiju antifašističkih mobiliziranja − od samoobrambenih njemačkih i talijanskih uličnih grupa, preko šezdesetosmaških i pod utjecajem autonomizma preoblikovanog antifašizma u kontrakulturu, do antifašističke supkulture u panku − autor trasira putanju otvorene i fleksibilne borbe koja se, usprkos preoblikovanjima pa i deradikalizaciji, uvijek iznova uspostavlja kao „crveno strašilo‟. Lijepljenje oznake „teroristički‟ samo je jedan od izraza ove panike, kao i ideološke borbe za značenje. Tako se borba za ulice pretvara u borbu za značenje samog antifašizma, otkrivajući da je strah od Antife zapravo strah od same ideje političkog otpora – od mogućnosti kolektivnog djelovanja izvan državnih i institucionalnih okvira.
  • 17. rujna 2025. Znanje nije i ne treba biti roba Izjava za medije i javnost povodom blokade sjednice Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 17. rujna 2025.
  • 1. rujna 2025. Na vratima katastrofe: što predstavlja novi val nacionalizma u Hrvatskoj? U kapitalističkom svijetu koji, unatoč trijumfalnim narativima o „kraju povijesti“, neprestano proizvodi vlastite krize, novi val nacionalizma u Hrvatskoj odražava globalni fenomen koji Richard Seymour naziva „nacionalizmom katastrofe“ – ideologijom straha, poricanja i resantimana. Kapitalizam, zasnovan na eksploataciji i nejednakosti, ne nudi stvarnu stabilnost; u tom vakuumu raste potreba za imaginarijem pripadnosti koji nacionalizam vješto mobilizira. U postsocijalističkom kontekstu on postaje sredstvo upravljanja društvenom nestabilnošću: kompenzacija za gubitak socijalne sigurnosti, koja prekriva sve dublje klasne nejednakosti mitom o narodu i kontinuitetu.
  • 27. kolovoza 2025. Solidarnost kao tkivo revolucionarne politike U podrobnijoj historijskoj i kritičkoj analizi pojma solidarnosti, autorica pokazuje kako je on u neoliberalnom kapitalističkom kontekstu izgubio svoje političko i klasno uporište te se pretvorio u moralnu gestu i afektivni digitalni refleks lišen stvarne subverzivne moći. Polazeći od razmatranja načina na koje su empatija i moral zamijenili političku organizaciju, tekst razotkriva kako se solidarnost sve češće svodi na individualni (ili kolektivni) čin suosjećanja, umjesto da djeluje kao kolektivna praksa otpora. Autorica pritom poziva na ponovno promišljanje solidarnosti kao istinski političke kategorije – ne kao emocionalnog odgovora na nepravdu, nego kao materijalne strategije zajedničke borbe protiv eksploatacije, nasilja i nejednakosti. U te svrhe se propituju i neki od načina organiziranja, poput uzajamne pomoći, direktne akcije i političke edukacije, koji se temeljno razlikuju od angažmana civilnog sektora, kulturnih ratova i influensinga.
  • 25. srpnja 2025. O društvenom i klimatskom denijalizmu Poricanje klimatskih promjena, odnosno klimatski denijalizam, važan je faktor u sprječavanju razvoja organizacijskih kapaciteta za suočavanje s globalnom ekološkom krizom. Operativan je na individualnoj razini kao mehanizam obrane, ali i na razini politika i društvenih praksi koje ga reproduciraju. Oblici denijalizma kreću se od otvorenog negiranja preko individualističkog oslanjanja na recikliranje bez kolektivnog organiziranja, do narativa o „zelenom kapitalizmu“ i „zelenoj tranziciji“ koji ne dovode u pitanje način proizvodnje. Ekološko pitanje, međutim, mora biti shvaćeno kao klasno pitanje: kapitalistička eksploatacija nerazdvojiva je od imperijalističke degradacije prirode. Stoga i borba protiv ekološke destrukcije planete, te različitih formi denijalizma koji je podupiru, mora biti klasna, antiimperijalistička i antikapitalistička.
  • 19. srpnja 2025. Združeno priopćenje povodom hitne obavijesti o protuzakonitom gubitku prava studiranja Studentski zbor Filozofskog fakulteta ukazuje medijima i javnosti na zabrinjavajuću situaciju slučajeva neopravdanog i protupropisnog gubitka prava studiranja nakon stupanja na snagu novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji se nisu riješili niti na prethodnoj sjednici Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta, održanoj 16. srpnja 2025.
  • 20. lipnja 2025. Nadopuna izjave za medije povodom održanog glasanja o Odluci o participacijama na Filozofskom fakultetu 

    Na sjednici Fakultetskog vijeća, 18. lipnja, pristupilo se tajnom glasanju o oba prijedloga Odluke: prijedlog uprave FF (kojom se predviđa uvođenje plaćanja participacija po ratama) je dobio 42 glasa, prijedlog studenata (kojom se predviđa potpuno oslobađanje plaćanja participacija za ponovni upis posljednje godine studija) je dobio 26 glasova, a 6 glasova je bilo nevažećih. Za donošenje ovakvog tipa odluke potrebna je apsolutna većina svih članova Fakultetskog vijeća (48 glasova), stoga niti jedna odluka nije izglasana. Nije u potpunosti jasno kako će izgledati daljnja procedura, posebice s obzirom na činjenicu da procedura nije propisana Statutom, a Fakultetsko vijeće nema ni svoj […]
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve