Otpor se širi: Otvoreno pismo profesora Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pet profesora s različitih odsjeka Pravnog fakulteta u Zagrebu odlučilo je reagirati na proces rada radnih i prosudbenih grupa, kao i na sam sadržaj paketa zakona iz znanosti i visokog školstva. U tekstu otvorenog pisma među ostalim stoji da je riječ o rješenjima koja potiču komercijalizaciju i privatizaciju koja će dovesti do konačne erozije javnog sveučilišnog obrazovanja. Tekst otvorenog pisma završava pozivom svim građanima i cijeloj akademskoj zajednici da javno iskažu svoje protivljenje postupcima i planovima Ministarstva. Potpisnici mole sve koji su ga spremni potpisati da o tome pošalju obavijest na adresu otv.pismo[at]gmail.com

Otvoreno pismo nastavnika Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Zagrebu povodom najavljenih zakona o sveučilištu, visokom obrazovanju i znanosti

U listopadu prošle godine. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa objavilo je nacrte prijedloga Zakona o Sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti. Akademska zajednica te je nacrte odmah po objavi oštro osudila i odbacila. Pravna struka, koja ima osobitu odgovornost o ovoj temi javno progovoriti, o njima se jasno očitovala: zakone su u cijelosti odbila vijeća i dekani svili pravnih fakulteta, uključujući i vijeće i dekana našega fakulteta.

Predloženi nacrti zakona, između ostalog, predviđaju sljedeće:

  • Sveučilište se podvrgava izravnoj kontroli politike čime se ugrožavaju akademske slobode i guši znanstvena kritika.
  • Potiče se komercijalizacija i privatizacija visokog obrazovanja koja će, prema iskustvima država u susjedstvu koje su donijele slične zakone, dovesti do toga da će mnogim budućim studentima biti uskraćeno javno sveučilišno obrazovanje. Oni će biti upućeni na učilišta bez ikakve znanstvene reputacije kojima će biti prisiljeni plaćati visoke školarine.
  • Planira se i potiče podjela Sveučilišta u Zagrebu, ustanove s tri i pol stoljeća tradicije i jednog od najstarijih sveučilišta u ovom dijelu Europe, pri čemu se ne navode kriteriji, ciljevi i razlozi podjele.
  • Ugrožava se budućnost mladih znanstvenika čime se sputava razvoj znanosti i visokog obrazovanja.
  • Pravna osobnost fakulteta i drugih sastavnica sveučilišta ukida se zakonom, bez ikakve odluke donesene na sveučilištu. To bi dovelo do potpune nesigurnosti u pravnom prometu u pogledu pravnog sljedništva fakulteta te trenutačnog kolapsa nastave i istraživanja.
  • Predlaže se način financiranja koji je neadekvatan, nepripremljen, nepredvidljiv i, u konačnici, nepravedan
Tim i mnogim drugim predloženim rješenjima ne doprinosi se razvoju znanosti i visokog obrazovanja. Naprotiv, njima se otvara put u potpunu eroziju javnog visokog obrazovanja. Krše se ustavna jamstva o sveučilišnoj autonomiji i akademskim slobodama te ustavna zaštita znanosti i obrazovanja kao javnog dobra.

Pored toga, zakonski nacrti pripremljeni su protivno temeljnim demokratskim standardima i važećim propisima o savjetovanju sa zainteresiranom javnošću pri donošenju zakona:

  • Iako se radi o zakonskim nacrtima od prvorazrednog javnog interesa, pisani su u strogoj tajnosti. O njihovoj pripremi ništa nisu znali studenti, rektori, senati sveučilišta, sveučilišne sastavnice, instituti. Stručna i reprezentativna radna skupina za izradu nacrta nikada nije bila osnovana.
  • Po objavi nacrta u listopadu prošle godine, javnosti je ostavljen rok od svega dvanaest radnih dana da se očituje o tri složena zakonska teksta od iznimnog javnog interesa.
  • Nakon snažne negativne reakcije javnosti, Ministarstvo je pokušalo stvoriti privid dijaloga s akademskom zajednicom osnivanjem tzv. “prosudbenih povjerenstava” koja u hrvatskoj zakonodavnoj proceduri ne postoje i za koje nema presedana.
  • Unatoč osudi zakonskih nacrta u javnosti i izostanku komunikacije s Ministarstvom, čelnici Ministarstva javno tvrde da ne namjeravaju od njih odustati.
Zbog sadržaja zakonskih nacrta, kao i postupka njihovog donošenja, mi, niže potpisani nastavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pozivamo Ministarstvo:

  • da odustane od nacrta prijedloga Zakona o sveučilištu, Zakona o visokom obrazovanju i Zakona o znanosti;
  • da prihvati činjenicu da ih je zainteresirana javnost jasno odbila;
  • da pokrene novi postupak pripreme zakonskih nacrta koji će biti proveden u skladu s temeljnim demokratskim standardima, Ustavom i važećim propisima o izradi prijedloga zakona.
Izražavamo svoje nezadovoljstvo radom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Pozivamo sve građane, a osobito pripadnike akademske zajednice, da javno iskažu svoje protivljenje postupcima i planovima Ministarstva.

U Zagrebu, 20. siječnja 2011.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu svjesnog njegova prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.