Zadar: Sveučilište pokreće humanistički doktorski studij bez školarine

Zadarsko sveučilište pokreće jedinstven doktorski studij iz humanističkih znanosti na kojem će jedini kriterij upisa biti mentor, a ne ocjene i plaćanje velikih školarina. Moći će ga upisati svi koji nađu mentora za doktorat iz humanističkih znanosti. Osim članka kojeg smo preuzeli s portala 057 info u nastavku pročitajte i temeljna načela novog prijedloga doktorskog studija humanističkih znanosti Senata Sveučilišta u Zadru.

Zadarsko sveučilište pokreće jedinstven doktorski studij iz humanističkih znanosti na kojem će jedini kriterij upisa biti mentor, a ne ocjene i plaćanje velikih školarina.

Senat sveučilišta prihvatio je takav doktorski studij koji će, nesumnjivo biti boom u hrvatskom visokom obrazovanju. Jer, moći ga upisati svi koji nađu mentora za doktorat iz humanističkih znanosti: od svih jezika, povijesti umjetnosti, etnologije, filozofije, itd.

Važno je da studenti neće morati plaćati upisninu, osim eventualnih troškova za mentora, koji će biti izvan Zadra. Posebno je što nećemo imati troškove održavanja doktorskog studija, jer će profesori raditi pro bono, odnosno besplatno. Njih je već 30 to potpisalo, kazao nam prorektor za znanost prof. dr. Vladimir Skračić. Osim afirmacije Zadarskog sveučilišta, značajno je i to što po riječima prorektora Sveučilište neće plaćati svojim doktorantima visoke troškove školarina na drugim sveučilištima.

Autori tog doktorskog studija su prof. dr. Emil Hilje, doc. dr. Nikola Vuletić i povratnica iz Njemačke dr. Marijana Kresić koja se bavi forenzičkom lingvistikom. Izabrani su i recenzenti za program studija od kojih će jedan biti iz Barcelone, a dvojica iz Hrvatske, dok će Senat biti taj koji će ga prihvatiti.

Očekuje se da taj doktorski studij krene iduće akademske godine, kada i novi združeni doktorski studij sociologije regionalnog i lokalnog razvoja kojeg su kreirali zajedno zadarski odjel sociologije i Sveučilište u Teramu.

Članak objavljen na portalu 057 info 30. travnja 2010.

Senat Sveučilišta u Zadru u četvrtak 29. travnja 2010. jednoglasno je prihvatio prijedlog novog doktorskog studija humanističkih znanosti što ga je donijela skupina od tridesetak nastavnika i uputio ga u daljnji postupak.

Temeljna su načela toga prijedloga:

    1) Besplatni studij. U studijski program svaki mentor ulaže svoj pro bono rad sa studentom, a Sveučilište u Zadru, kao i druge institucije s kojima u tom smislu bude postignut sporazum, ulažu pro bono svoj prostor i opremu neophodnu za provođenje studijskoga programa. Po jedinstvenoj cijeni, utvrđenoj aktima Sveučilišta, naplaćuje se postupak obrane doktorske disertacije. Mentorska nastava i konzultacije s mentorom odvijaju se na matičnoj instituciji mentora. Putne i sve druge troškove studenata koji iz toga proizlaze snose sami studenti.

    2) Mentorski studij. Pretpostavka upisa na studij je da jedan od članova Vijeća mentora prihvati pristupnikovu temu istraživanja. Svi oblici nastave slijede načelo individualnog mentorskog rada sa studentom.

    3) Individualni studijski program. Popis obvezatnih modula tek je okvir za definiranje individualnog studijskog programa. Sadržaj svakoga modula i drugih aktivnosti te način odrađivanja studijskih obveza utvrđuje mentor sa studentom.

    4) Istraživački studij. Okosnicu programa čini istraživački rad studenta. Svih 180 ECTS odnose se na 8. razinu Europskog kvalifikacijskog okvira.

    5) Otvoren i fleksibilan popis mentora. Svaki djelatnik Sveučilišta u Zadru izabran u znanstveno-nastavno zvanje iz područja humanističkih znanosti, kao i zaposlenik drugog hrvatskog ili inozemnog sveučilišta ili znanstvenog instituta koji udovoljava tom kriteriju ili ima izbor u odgovarajuće znanstveno zvanje, može postati mentorom na ovom studiju, o čemu odluku donosi Vijeće mentora. Preduvjet uključivanja u rad studija je prihvaćanje temeljnih načela studijskog programa.

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve