Štrajk u osječkoj “Pivovari”

Radnici osječke “Pivovare“ d.d. okupljeni u Hrvatskoj udruzi sindikata (HUS), koji je većinski sindikat u tvrtki, odlučili su 24. veljače, nakon neuspjelih pregovora oko novog kolektivnog ugovora i procesa mirenja s Upravom, stupiti u štrajk. Sedmi dan štrajka članovi Radničke borbe razgovarali su s Darkom Andrašekom, predsjednikom radničkog vijeća osječke “Pivovare” d.d. i članom HUS-ovog Sindikata osječke “Pivovare” d.d.

RB: Koji su, po Vama, razlozi koji su doveli do toga da radnici osječke“Pivovare“ d.d. stupe u štrajk?

Darko Andrašek: Prvo bih zahvalio “Radničkoj borbi“ što je omogućila da javnosti prezentiramo punu istinu o razlozima stupanja u štrajk, ali i o neviđenom kriminalu i opetovanom kršenju radničkih prava u “Pivovari“ d.d., koje se provodi od kada je na njezinom čelu direktor i većinski vlasnik Ivan Komak.

Upravni odbor Hrvatskog fonda za privatizaciju je podigao tužbu, kojom će se dokazati da je Komakov vlasnički udio od 48% protuzakonit, te da on nije vlasnik većinskog udjela od 88% kao što se predstavlja. Tako da se i ta misterija jednom zauvijek razriješi.

No, vratimo se razlozima koji su nas, radnike “Pivovare“ d.d., nagnali da stupimo u štrajk. Naime, u tijeku pregovora oko novog kolektivnog ugovora Uprava na čelu s Komakom je donijela jednostrani akt po kojem bi plaće radnika bile smanjene za 1000-1500 kuna. Isto tako, po tom pravilniku je predviđen i novi katalog radnih mjesta po kojem bi oko sto radnika bilo proglašeno viškom. Za ovakve poteze Uprave nema ama baš niti jednog ekonomskog opravdanja budući se dobit tvrtke povećala, a ne smanjila. Ovdje je na djelu ljudska pohlepa oličena u liku i djelu Ivana Komaka, a na štetu radnika.

Radnici “Pivovare“ d.d. će biti u štrajku sve dok se ne potpiše kolektivni ugovor kojim će se zadržati dosadašnja prava radnika i od toga nećemo odustati ni za jedan jedini milimetar. Godinama između Sindikata i sadašnjeg direktora nema nikakvog dijaloga. E, pa došlo je vrijeme da se i to jednom za svagda riješi. I još nešto: do 2006. godine, kada je došao Komak, u “Pivovari“ d.d. smo imali kolektivni ugovor gdje je bila ugrađena i jedna odredba po kojoj smo financirali djecu umrlih radnika Pivovare, sve dok traje njihovo školovanje. Mjesečni iznos je bio 1000 kuna za svako dijete, a takve djece ima ukupno četvero. Dakle, samo 4.000 kuna. Svi dosadašnji vlasnici tu odredbu nisu ukinuli jer su smatrali da se u takvo što ne smije dirati. Komak, “veliki vjernik“, kakvim se voli predstavljati, odmah je to izbacio iz kolektivnog ugovora. Toliko o njegovoj vjeri i kršćanskom svjetonazoru.

RB.: U osječkoj “Pivovari“ d.d. osim HUS-a djeluje i Sindikat PPDiV-a. Oni su s Upravom potpisali novi kolektivni ugovor. O čemu se tu, zapravo, radi?

Darko Andrašek: Sindikat PPDiV-a je manjinski sindikat u “Pivovari“ d.d., a osnovan je na vrlo interesantan način. Naime, Ivan Komak je jednom prigodom na skup radnika doveo Šimu Oreškovića (regionalni povjerenik PPDiV-a za Slavoniju i Baranju) i rekao otprilike ovako: “Evo, ljudi, ovo je pravi čovjek za vas i od sada se učlanjujte samo u ovaj sindikat.“ Odmah po osnivanju Komak im je odobrio pozajmicu u iznosu od 19.600,00 kuna dok podružnici HUS-a tu pozajmicu nije odobrio. Sami prosudite koliko je PPDiV u stanju štititi i boriti se za radnike i radnička prava. Naravno, ogromna većina radnika nije nasjela na ovaj jeftini trik. Koliko se taj sindikat i Šima Orešković bori za radnička prava dokazao je i ovim svojim potezom gdje je izdao radnike, članove njegovog sindikata, pa sad oni, uvidjevši da su prodani, prelaze k nama. Inače, u osječkoj “Pivovari“ d.d. PPDiV ima samo 10 članova. To sve govori o njihovoj snazi i ozbiljnosti.

“Pivovara” d.d. ima i dvije tvrtke kćeri, “Piće plus” d.o.o. i “Pivo 1697” d.o.o. Tamo su, uglavnom, zaposleni mladi ljudi koje je doveo Komak i koji rade na određeno vrijeme, a pod pritiskom su morali potpisati članstvo u PPDiV-u. Osim toga ove dvije tvrtke služe da se radnike može neograničeno držati pod ugovorom o radu na određeno vrijeme. Kad u jednoj istekne zakonski rok, radnik se prebacuje u drugu. Na taj način se radnici drže u strahu i stvaraju slijepi poslušnici Komakove neodgovorne i kriminalne politike kao direktora i vlasnika.

RB: Spomenuli ste neviđeni kriminal i opetovano kršenje radničkih prava. Kako se ono očituje?

Darko Andrašek: Ivan Komak je “vlasnik“ protiv kojega se vodi više kaznenih postupaka zbog pronevjere, prijevare u gospodarskom poslovanju i sklapanja štetnog ugovora.

Najeklatantniji primjer kriminala u “Pivovari“ d.d. je taj kad je Komakov sin Ivica skoro svaki drugi dan, svakog tjedna, uzimao po par gajbi piva i šta ja znam sve ne i u službenom automobilu, bez vozačke dozvole, to izvozio i prodavao na crno. Portirima je bilo strogo zabranjeno svako zaustavljanje njegova sina.

Nadalje, Komak je sam sebi isplatio predujam dividende u iznosu od cca 1.100.000,00 kuna, a iznos od vrtoglavih 900.000,00 kuna je pozajmio od “Pivovare“ d.d. da bi mogao otplaćivati kredit u PBZ-u koji je podigao u vrijeme kada je kupio dionice.

Državni inspektorat je u zadnjih šest mjeseci prošle godine utvrdio dvanaest teških prekršaja vezanih uz Zakon o radu, od neplaćanja prekovremenih radnih sati preko vrijeđanja radnika psovanjem i omalovažavanjem pa sve do nezakonitih otkaza ugovora o radu. Jednoj radnici je dao nezakonit otkaz da bi, vjerojatno uvidjevši svoju pogrešku, istu vratio na posao. Da nije žalosno bilo bi smiješno.

RB: Kakve su reakcije javnosti, te gradskih i županijskih čelnika?

Darko Andrašek: Prvi dan štrajka bilo je raznih dezinformacija pa je takva bila i reakcija javnosti. Pričalo se da se u krugu “Pivovare“ d.d. štrajk koristi da bi radnici neovlašteno konzumirali piva iz skladišta što je notorna neistina jer je štrajkaški odbor prvi dan izričito zabranio tako nešto i moram reći da se svi radnici striktno pridržavaju naputaka. Već drugi dan, kada su prave informacije došle do javnosti, građani su prepoznali našu pravednu borbu za ostvarenje radničkih prava. Tako smo imali slučaj gdje nam je jedan privatnik, koji je želio ostati anoniman, donio grah i kobasice. Nebrojeni su primjeri gdje nas građani Osijeka podupiru i daju nam podršku. Ovom prigodom bih im, u ime svih radnika“Pivovare“ d.d., zahvalio na tome. Jedino je izostala žešća reakcija na najavu Uprave da će u slučaju da se štrajk oduži dovesti zamjenske radnike. No, to je možda i zbog toga što do njih nije doprla takva informacija. I na to smo spremni i poručujemo da ćemo svim sredstvima braniti naša radna mjesta. Reakcija gradskih i županijskih vlasti, za razliku od građana, je kod nas izazvala veliko nezadovoljstvo. Ne pokazuju niti najmanje zanimanje za ovaj slučaj iako su jako dobro upoznati sa svim događanjima u “Pivovari“ d.d. Ne znam ni sam od kuda ta inertnost vlasti u gradu i županiji, no to njima ostavljam na savjesti. Možda netko od njih pročita ovaj intervju, te se napokon probude i zainteresiraju za ovaj štrajk.

S naše strane mogu poručiti da ćemo ustrajati u borbi za radnička prava, te bih poručio svim radnicima u Hrvatskoj da samo jedinstvom i odlučnom borbom mogu izboriti i poboljšati svoj status, te da ne čekaju kada već bude prekasno.

tekst je objavljen na stranicama Radničke borbe 2. veljače 2010.

Vezani članci

  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao političko-simboličko priznanje i čin kolektivnog sjećanja na prerano preminulog druga i prijatelja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ni grupama, nego svim organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Na taj način „nagrada“ usmjerava pažnju na povijesno-politički kontekst kontinuirane okupacije i podjarmljivanja palestinskog naroda te na genocid koji traje već više od dvije godine. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se koncentriraju odnosi eksploatacije, eksproprijacije, represije i ekološkog uništenja. Upravo zato organizirane propalestinske borbe protiv genocida predstavljaju jedan od rijetkih izvora nade za suvremeni antikapitalistički pokret. Riječ je o kolektivnoj, antiimperijalističkoj borbi koja se oslanja na širok spektar taktika – od direktnih akcija i blokada do sabotaža – i koja se jasno razlikuje od humanitarističkog, građansko-moralnog aktivizma, pukog zgražanja ili identitetskog poistovjećivanja. Masovni prosvjedi pritom djeluju kao protuteža i institucionalnoj šutnji i ulozi akademije u izravnom ili neizravnom legitimiraju genocida. Spominjanje socijalističke Jugoslavije i njezine podrške palestinskoj državnosti u ovom se kontekstu navodi kao primjer povijesnog kontinuiteta progresivnih borbi protiv kolonijalizma i kapitalizma.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i hrvatskog popularnog pjevača Marka Perkovića. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč eksplicitnoj privrženosti nacizmu, nakon njegova sloma zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost, unatoč ideološkoj bliskosti ustaštvu, morao osvajati postupno. U oba slučaja ključnu ulogu ima jezik, odnosno tehnike višestrukog šifriranja i „dvostruke konotacije“. No dok je heideggerijanska terminološka ezoterija služila prikrivanju ideoloških kodova i mimikriji unutar režima cenzure, suvremeni hrvatski novogovor djeluje ogoljenije: dvostruka konotacija više ne skriva, nego signalizira i normalizira neslužbenu prihvatljivost post- i neofašističkih sadržaja.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
  • 30. studenoga 2025. Srbi i Hrvati kroz etnonacionalizme umjesto kroz revoluciju Od sloma socijalističke države i restauracije kapitalizma, politički prostor Hrvatske obilježava široko rasprostranjena averzija prema jugoslavenstvu, a osobito prema idejama hrvatsko-srpske suradnje. Ta se atmosfera oblikuje u dominaciju šovinističkog, ekskluzivnog nacionalizma, koji autor razlikuje od nekada prevladavajućeg inkluzivnog nacionalizma na ovim prostorima. Prateći povijesni razvoj tih dvaju tipova nacionalizma te složene odnose Srba i Hrvata tijekom 19. i 20. stoljeća, autor pokazuje da su se antagonizmi, ali i suradnja i drugarstvo, odvijali u dugom razdoblju u kojem je inkluzivni nacionalizam često bio dominantan. Iako današnje neoliberalno doba potvrđuje prevlast isključivog nacionalizma, autor ne zagovara povratak “boljeg” nacionalizma, već poziva na povratak klasnoj borbi i potpuno odbacivanje nacionalizma kao okvira emancipacije.
  • 22. studenoga 2025. Dezerterstvo i antiratna prakse moderne: skica za povijest jedne umjetnosti I. DIO: Međuraće Antiratne i dezerterske umjetničke prakse otkrivaju se kao estetski i politički odgovor na rat, represiju i imperijalne pritiske koji oblikuju moderno doba. Kroz primjer ciriške dade te analizu jugoslavenskih avangardi, autorica trasira drukčiju, angažiranu genealogiju umjetnosti otpora, onu koja nastaje iz materijalnih uvjeta krize, mobilizacije i borbe za autonomiju.
  • 4. studenoga 2025. Anakrono doba Živimo u prijelaznom razdoblju iz neoliberalne epohe kapitalizma u nešto još neodređeno, a smjer tog razvoja i dalje je teško jasno sagledati. Ipak, oblikuju se procjene o tome kako bi se politika, ekonomija i tehnologija mogle konsolidirati. Umjesto utopijskih vizija, dominantni pokušaji razumijevanja sadašnjosti i predviđanja budućnosti sve se više okreću prošlosti. Autor tvrdi da zajednički obrazac tih pristupa predstavlja anakronizam te izdvaja tri politička simptoma koji mu pribjegavaju: tehnofeudalizam, krizu maskuliniteta i eskalaciju nacionalizama. Anakronizam se pritom ne vrednuje moralno, nego analizira kao trend u političkim promišljanjima suvremenosti.
  • 31. listopada 2025. Filozofski pod kaznom Autorica donosi osvrt na okrugli stol kojeg je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu organizirao Plenum FFZG-a, kao odgovor na nedavne odluke Uprave i dekana koji su studentsko djelovanje okarakterizirali kao „simboličko nasilje“. Povod za razgovor bila je odluka o suspenziji troje studenata zbog opstrukcije sjednice na kojoj se raspravljalo o uvođenju participacija za apsolventsku godinu. Rasprava je Odluku smjestila u širi kontekst borbe protiv strukturnog nasilja u obrazovanju, propitujući granice akademske autonomije, legitimnosti otpora i mogućnosti stvarne solidarnosti unutar akademske i šire zajednice.
  • 15. listopada 2025. Zvezdane staze kao ultimativna fantazija kapitalističke modernosti Kao nominalno postkapitalistička utopija, „Zvjezdane staze” reproduciraju temeljne koordinate kapitalističke modernosti: eksproprijaciju, ekspanziju, nacionalnu državu, liberalni individualizam, rasizam i kolonijalni imaginarij. Pretpostavljajući „unapređenje” i kraj historije, budućnost se prikazuje kao nastavak sadašnjosti —liberalna vizura tehno-optimističnog narativa o modernosti. Autorica zaključuje kako kapitalizam neće biti prevladan samo onda kada se ukine eksploatacija, već je jednako nužno prevladati i proizvodni sistem i njegove ne-ekonomske uvjete.
  • 1. listopada 2025. Očitovanje Plenuma oko donošenja Odluke o participacijama

    Na jučerašnjoj sjednici Fakultetskog vijeća (29. rujna) izglasana je Odluka o participacijama prema kojoj su studenti koji trenutno ponovno upisuju posljednju godinu diplomskog studija oslobođeni plaćanja 75% obračunate školarine. Iako donesena Odluka nije ispunila naš zahtjev za potpunim oslobađanjem plaćanja participacija u izvannominalnoj godini, prihvatili smo ju kako bi studenti_ce mogli biti na vrijeme upisani te na taj način zadržati svoja prava. Smatramo ključnim osvrnuti se još jednom na studentsku borbu i situaciju na Fakultetu zadnjih osam mjeseci. Prije svega, želimo unaprijed doskočiti narativu o tome da se ovakva Odluka donijela jer su studenti i uprava “napokon sjeli za stol” […]

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve