kolumna

Iz medija – 1. prosinca 2009.

Donosimo pregled izvještaja iz medija o studentskim blokadama, besplatnom obrazovanju i dva prosvjeda koja su organizirali studenti Fakulteta političkih znanosti u proteklih nekoliko dana. Naravno, najveći dio prostora smo dali današnjim događajima s prosvjeda ispred Ministarstva s kojeg možete pogledati i više video materijala. Tu su i vijesti o prekinutim blokadama na Filozofskom u Splitu i Akademiji primijenjenih umjetnosti u Rijeci te novim metodama borbe FPZG-ovaca.

Dnevnik.hr:
Živi obruč: Interventna policija odnosila studente (video)
“Iz zahtjeva dijela studenata FPZ-a dostavljenih ministarstvu vidljivo je da su njihovi zahtjevi malo promijenjeni te se više ne traži bezuvjetno besplatno obrazovanje za sve, već besplatno obrazovanje za studente koji ispunjavaju uvjete propisane aktima visokih učilišta”, rekao je Bonacci. Dodao je da je to ono što je rektorski zbor i ministarstvo predlagalo od početka.

e-Zadar:
Zadarski studenti opciju blokade ostavili otvorenom
Metode nastavka borbe protiv komercijalizacije znanja, uključujući i mogućnost blokade predavanja i jučer su bile predmetom rasprave, koja i dalje ostaje otvorena.

Glas Istre:
Studenti čekaju novu zgradu
U bivšoj vojarni, gdje trebaju proraditi studiji riječkog veleučilišta, nema nikakvih pomaka premda je bivši pazinski gradonačelnik Neven Rimanić dao riječkom veleučilištu 200 tisuća kuna i sadašnji još jedanput toliko, ustvrdio je Valter Milohanić (nositelj Nezavisne liste) na sjednici gradskog vijeća.

Glas Slavonije:
Sveučilište stvara zalihu za crnu 2010. godinu
“Imamo informaciju da ćemo dobiti smanjena sredstva za materijalne troškove, ali jednaka za osobne dohotke. Kada već stežemo remen, kao i ostali u državi, bar neće biti zaustavljeno napredovanje znanstvenika”, kazala je rektorica u ponedjeljak.

H-alter:
Pendrek umjesto Fuchsa
Studenti Fakulteta političkih znanosti spontano su nakon prosvjeda blokirali izlaze iz resornog ministarstva čiji su ih zaposlenici udarali, pljuvali i vrijeđali. Reagirala je interventna policija koja je “odnijela” studente koji su pružali pasivan otpor. Umjesto ministra studenti su dobili specijalnu policiju. Jedini komentar Fuchsovog glasnogovornika Duje Bonaccija je bio: “Nisam pametan”.

HRT:
Protiv studenata intervenirala policija (video)
Oko 400 studenata Fakulteta političkih znanosti i Filozofskog fakulteta prosvjedovalo je danas ispred Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa blokirajući zaposlenicima izlaze iz zgrade. Reagirati je morala interventna policija koja je studente, koji su se pasivno opirali, premjestili s prolaza.

iPress:
Pula: Studenti otvorili dom i menzu
Pulski su studenti nastavili s blokadom Sveučilišta, a kreativnim performansom pokušali su senzibilizirati javnost te još jednim podsjetiti resorno ministarstvo na loš životni standard studenata u Puli. Naime, posljednjih su dana gradili, a danas, rezanjem vrpce i prigodnim domjenkom, svečano otvorili dom i menzu u Puli. U dom se uselio i prvi student kojemu je ključ uručio ‘ministar’, a i prezalogajilo se u novoj menzi.

Javno.com:
Studenti doživjeli šok tijekom prosvjeda (foto galerija)
Udarali ih cipelama i nazivali “stokom”
Policija je po dolasku studente razmaknula vukući ih po podu, jer snagama reda nisu željeli pružati otpor, a isto su učinili i sa studentima, koje su micali s izlaza iz garaže.

net.hr:
Čeka li studente postrevolucionarna depresija? (video)
Profesor Raspudić je na tribini o studentskoj blokadi zauzeo stav da se ona mistificira, dok su ostali na pozicijama da se radi o važnom političkom i društvenom događaju.

net.hr:
Policija vukla studente, činovnici ih pljuvali i vrijeđali (video)Oslobađajući Ministarstvo obrazovanja policija je studente raznosila i vukla po pločniku, a neki od činovnika na njih su nasrnuli cipelama i uvredama.

Novi list:
Prekinuta blokada riječke akademije
Studenti Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci od danas više ne blokiraju nastavu u Akademijinoj zgradi, a Filozofski fakultet, koji je još u blokadi, organizirao je nastavu na drugim mjestima.

Slobodna Dalmacija:
Deblokada na Filozofskom fakultetu u Splitu i FPZ-u u Zagrebu
Studenti su u današnjem priopćenju izvjestila kako će umjesto dosadašnje blokade nastave u glavnoj zgradi Filozofskog fakulteta u Radovanovoj ulici “razmotriti druge metode borbe za potpuno javno financiranje visokoškolskog obrazovanja”.

Večernji list:
Nacionalna zaklada nije podijelila obećanih 1000 stipendija
“Tisuću stipendija za tisuću kuna” moto je Nacionalne zaklade za potporu učeničkom i studentskom standardu, no ovogodišnji rezultati razočarali su kandidate. Stipendiju je dobio 851 student i učenik, a bez tisuću kuna mjesečno ostalo je njih 149.

Večernji list:
I profesori plaćaju hranu u menzama iksicom, a ne bi smjeli
“Morate shvatiti da je ovo bila samo provjera i ovdje nije riječ o kažnjavanju. Ovo su studentske menze u kojima mogu jesti samo studenti. Moraju postojati pravila”, poručio je Niko Vidović, direktor Studentskoga centra. Koliko je stajala “provjera” koja ja zahtijevala angažiranje zaštitara što su u menzama radili 8 sati, nije odgovorio.

Večernji list:
Na prosvjedu studenata pred Ministarstvom i interventna policija (foto galerija)

ZaMirZine:
Prihvaćeno besplatno studiranje, ali uz uvjete
Povjerenstvo za izradbu prijedloga zakonskog okvira promjena u visokoškolskom obrazovanju na svom je prvom sastanku, održanom danas na zagrebačkome Filozofskom fakultetu i uz nazočnost nekoliko predstavnika studenata prosvjednika, prihvatilo načelo studiranja bez plaćanja za preddiplomski i diplomski studij, za studente koji udovolje semestralnim uvjetima pojedinih sastavnica.

1. prosinca 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka