Ian Angus

Na Zemlji je zabilježen dosad najtopliji rujan

S engleskog preveo Vir Lev

Izvorno objavljeno 15. listopada 2020. godine na portalu Climate and Capitalism.

"Neviđeno visoke globalne temperature učinile su prošli mjesec najtoplijim rujnom od 1880. godine. 2020. godina će po svoj prilici biti jedna od tri najtoplije zabilježene godine."

Odabrane značajne klimatske anomalije i događaji, rujan 2020. godine. Izvor: NOAA.
Neviđeno visoke globalne temperature učinile su prošli mjesec najtoplijim rujnom od 1880. godine. 2020. godina će po svoj prilici biti jedna od tri najtoplije zabilježene godine.

Izvještaj američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere

Neviđena vrućina diljem svijeta učinila je rujan 2020. godine najtoplijim devetim mjesecom od onoga 1880. godine, prema najnovijem mjesečnom globalnom klimatskom izvješću američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere (NOAA).

 

Toplina ovog rujna također je doprinijela trendu 2020. godine kao izuzetno vruće godine, čije su globalne temperature izmjerene do današnjeg datuma druge po visini u 141 godini klimatskih mjerenja.

 

Statistike za rujan

Prosječno gledano, globalna temperatura površine kopna i oceana u rujnu 2020. godine bila je najviša za taj mjesec u 141 godini kako se vodi evidencija, za 0,97°C iznad prosjeka od 15,0°C iz 20. stoljeća.

 

Ovo nadmašuje prethodne rekorde postavljene 2015. i 2016. godine. Rujan 2020. godine je 44. uzastopni rujan i 429. uzastopni mjesec s temperaturama iznad prosjeka zabilježenog tijekom 20. stoljeća.

 

Deset najtoplijih rujna dogodilo se od 2005. godine, a sedam najtoplijih rujna dogodilo se u posljednjih sedam godina (2014.-2020.).

 

15. rujna morski je led prekrivao tek 1,44 milijuna četvornih kilometara Arktika, što je drugi po redu najmanji zabilježeni minimalni opseg nakon 17. rujna 2012. godine. 14 najmanjih godišnjih minimalnih opsega zabilježeno je u posljednjih 14 godina.

 

Godina do izvještajnog datuma: siječanj-rujan 2020. godine

Prosječna globalna temperatura do izvještajnog datuma (year-to-date, YTD) druga je po visini, za 1,02°C iznad prosjeka 20. stoljeća. To je tek 0,04°C manje od rekorda koji je za isti YTD dosegnut 2016. godine.

 

Temperatura do izvještajnog datuma za sjevernu hemisferu izjednačena je s onom iz 2016. godine kao najvišom zabilježenom temperaturom, dok je južna hemisfera zabilježila svoju četvrtu najvišu temperaturu do izvještajnog datuma.

 

Europa, Azija i Meksički zaljev zabilježili su svoje najtoplije razdoblje od siječnja do rujna, dok su Južna Amerika i regija Kariba drugi po visini temperatura. Nijedno kopneno ili oceansko područje nije zabilježilo rekordno niske temperature do izvještajnog datuma.

 

Prema statističkoj analizi znanstvenika američke Nacionalne agencije za istraživanje oceana i atmosfere, 2020. godina će se vrlo vjerojatno svrstati među tri najtoplije zabilježene godine.

 

18. listopada 2020.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka