Trenutno okupirana sveučilišta i pregled nedavnih prosvjednih akcija

Povodom Međunarodnog dana studenata koji se obilježava 17. studenog, studenti diljem svijeta održali su niz prosvjednih akcija, pregled kojih donosimo u nastavku. Za to vrijeme na brojnim su sveučilištima širom Europe nastavljene okupacije fakultetâ i sveučilištâ koje na nekim njemačkim i austrijskim visokoškolskim institucijama traju već i po nekoliko tjedana.

Na nekim su europskim sveučilištima blokade, koje su u jednom trenutku bile prekinute, sada ponovno nastavljene. Na Sveučilištu u Kamezu u Albaniji studenti su 4. studenog započeli okupaciju ali i štrajk glađu, te su neki od studenata po završetku štrajka prevezeni u bolnicu u jako lošem stanju. U ovom trenutku blokirano je preko 70 sveučilišta i fakulteta u Europi dok u SAD-u studenti prosvjeduju ili blokiraju na sveučilištima u Illinoisu, San Franciscu, Los Angelesu, San Diegu i Santa Cruzu.

U nastavku donosimo pregled akcija koje su održane 17. studenog, blokada koje su u tom trenutku bile na snazi, kao i kartu trenutno okupiranih visokoškolskih institucija.

Akcije povodom Međunarodnog dana studenata, 17. studenog

Švicarska

  • Prosvjed u Ženevi u kojem je sudjelovalo oko 250 ljudi prošao je u dobrom duhu i bio veoma bučan. Poslije su prosvjednici pokušali zauzeti jednu predavaonicu, no većina je bila protiv okupacije.
  • 300-400 ljudi započelo je okupaciju predavaonice na Sveučilištu u Bernu.
  • Oko 500 studentata u Zürichu započelo je okupaciju jedne predavaonice, nakon što su postavili “Bolonjski vrtić” ispred sveučilišta. Kako bi pokušali spriječiti studente da je zauzmu, Uprava je unaprijed otkazala sve seminare koji su se trebali održati u najvećoj predavaonici .
  • Studenti u Baselu okupiraju predavaonice na svom sveučilištu već nekoliko dana.

Njemačka

  • 90,000 profesora, učenika, studenata, roditelja i radnika diljem Njemačke prosvjedovalo je protiv rastuće komercijalizacije i privatizacije (kao i protiv provedbe “Bolonjskog procesa”).
  • 3,000 prosvjednika sudjelovalo je u demonstracijama u Essenu: u policijskoj intervenciji uhićeno je 154 osobe (http://lerex.de/essen-17-11-bildungsstreik-2009)
  • Daljnji prosvjedi održani su u sljedećim gradovima (broj prosvjednika naveden je u zagradama): Aachen (2,000), Wiesbaden (10,000), Berlin (25,000; video), Heidelberg (2,500), München (10,000), Mainz (3,000), Darmstadt (500), Osnabrück (2,000; foto), Düsseldorf (4,000), Potsdam (1,000), Jena (1,500), Bonn (2,500), Bochum (700), Hannover (1,000), Köln (3,000, foto), Regensburg (1,000), Freiburg (5,000; izvještaj), Karlsruhe (500), Duisburg/Essen (3,000) i Nürnberg (5,000) = sveukupno oko 83,200 prosvjednika
  • Studenti su okupirali predavaonice na sljedećim njemačkim visokoškolskim institucijama: Pedagoški fakultet u Weingartenu, Viša stručna škola Georg-Simon-Ohm (Erlangen; foto), Sveučilište Nürnberg-Erlangen (najveća predavaonica “Audimax” u Erlangenu), Viša stručna škola u Kaiserslauternu, Sveučilište u Bonnu (izbačeni od strane policije na kraju dana), Viša stručna škola u Potsdamu, Sveučilište u Augsburgu (foto), Sveučilište u Erfurtu, Sveučilište u Münsteru (ponovno zauzeto nakon što su bili izbačeni 6. studenog), Sveučilište u Jeni, Akademija primjenjenih umjetnosti u Nürnbergu, Sveučilište u Passauu, Sveučilište u Paderbornu, Sveučilište u Kölnu, Sveučilište u Tübingenu (ponovno blokirano nakon što su bili izbačeni 11.studenog), Sveučilište u Trieru, Sveučilište Otto-Friedrich u Bambergu, Sveučilište u Karlsruheu, Sveučilište u Siegenu, Tehničko sveučilište u Braunschweigu i Akademija umjetnosti u Braunschweigu. (Okupacije su nastavljene i nakon 17.11. pa broj okupiranih sveučilišta svakim danom raste, a aktualnu situaciju možete vidjeti na karti niže dolje u postu.)

SAD

  • Nastavljen štrajk na Sveučilištu u Illinoisu (uigeo.org)
  • Sveučilišta u Kaliforniji (posebno UC Berkeley) pripremala su se za štrajkove koji su se održavali u trodnevnom periodu od 18. do 20. studenog: više na ucstrike.com i aucwithoutstudents.wordpress.com te na stranicama Democracy Now!
  • Prosvjed na City College of New York protiv državnog smanjenja proračuna za obrazovanje i povećanja školarina.

Italija

  • Prema podacima Unione degli Studenti (UdS) 150 tisuća učenika i studenata u preko 50 gradova širom Italije izašlo je na ulice kako bi prosvjedovalo protiv reformi obrazovanja i povećanja komercijalizacije i privatizacije javnog obrazovanja.
  • UdS je objavio sljedeći popis gradova u kojima se prosvjedovalo: Rim (10,000 prosvjednika), Torino (15,000), Genova (5,000), Napulj (10,000), Bari (7,000), Lecce (2,000), Firenca (3,000), Cosenza (3,000), Salerno (8,000) i mnogi drugi gradovi.
  • Video reportaža o prosvjedima u Milanu i Torinu dostupna je ovdje.

Indonezija

  • Razne grupe ujedinjene pod imenom “Gerbang Revolusi Makassar” prosvjedovale su zajedno u demonstracijama održanima u Makassaru (Južni Sulawesi).

Austrija

  • 2,000 prosvjednika okupilo se na skupu u Beču. Plenumi su se održali na više od dvadeset institucija u sklopu Sveučilišta u Beču.
  • Manje prosvjedne akcije održane su u raznim drugim gradovima poput Linza, Innsbrucka i Graza gdje su prosvjednici razvili ogromne transparente, izvodili performanse, ometali sastanke lokalnih političara i dijelili letke, predstavljajući zahtjeve za vrijeme cabaret showa.

Francuska

  • Učenici iz gotovo 3,000 srednjih škola sudjelovali su u prosvjedima u 26 gradova diljem Francuske.
  • Front de Lutte pour l’Education izvještava o prosvjedima u sljedećim gradovima: Rouen (1,000 provjednika), Grenoble (500), Rennes (400), Quimper (250), Dimard (150), i mnogi drugi.
  • Veći prosvjedi najavljeni su za 24. studenog, kada će se studenti i učenici ujediniti u svojim akcijama.

Poljska

  • Na Sveučilištu u Gdansku 17. studenog održan je skup povodom Međunarodnog dana studenata i u znak prosvjeda protiv vladinih planiranih promjena koje predviđaju daljnja rezanja proračuna za obrazovanje, uvođenje službenog korporativnog sponzorstva u javne obrazovne institucije i uvođenje školarina na neke studije. Izjava za medije na poljskom dostupna je na internetskoj stranici OKUPE.
  • U Bialystoku se preko 150 studenata okupilo na Sveučilišnom trgu kako bi prosvjedovalo protiv komercijalizacije obrazovanja usprkos lošem vremenu.
  • Gotovo 200 ljudi sudjelovalo je u okupljanju koje je organizirano na Sveučilištu u Šleskoj gdje su se prosvjednici “zamrznuli” u dugačkom redu ispred dekanova ureda.
  • Slične su prosvjedne akcije poduzete i u drugim gradovima u Poljskoj, kao što su Varšava, Lodz, Torun, Biala Podlaska, Olszty, Krakov i Lublin, gdje su stotine studenata sudjelovale u prosvjedima.

Trenutno okupirane visokoškolske institucije u Europi i svijetu

Na donjoj karti možete vidjeti koje se sve visokoškolske institucije u Europi i svijetu trenutno nalaze u blokadi, na kojima su blokade prekinute, a na kojima se provode drugi oblici prosvjeda. Strelicama u lijevom kutu možete pomicati kartu, a klikom na + i – možete zumirati odnosno odzumirati za bolji pogled.

Trenutno je u Europi blokirano preko 70 sveučilišta, od kojih su neka pod blokadom već više tjedana, poput Sveučilišta u Beču koje je okupirano od 22. listopada ili Sveučilišta u Heidelbergu i Sveučilišta u Potsdamu koja su blokirana od 3. odnosno 4. studenog. Na nekim su sveučilištima blokade, koje su u jednom trenutku bile prekinute, sada ponovno nastavljene. Na Sveučilištu u Kamezu u Albaniji studenti su 4. studenog blokirali sveučilište ali i započeli štrajk glađu koji je trajao desetak dana i nakon čega su neki od studenata prevezeni u bolnicu u jako lošem stanju.

Najnovije informacije javljaju o okupacijama na Kalifornijskom sveučilištu, gdje je u tijeku blokada na sveučilištu u Santa Cruzu a tokom 18. i 19. studenog blokirani su bili i dijelovi sveučilištâ u Los Angelesu i Davisu, no policija je uspjela prekinuti blokade. Na sveučilištima u Berkeleyu i San Franciscu u tijeku su prosvjedi protiv zakazanog rasta školarina.

Detaljan popis okupiranih institucija kao i datume od kad okupacije traju ili kad su prekinute možete pronaći na http://unsereuni.at/wiki/index.php/Aktueller_Stand_international.


Unsere Unis (by zurPolitik.com) auf einer größeren Karte anzeigen
Legenda:
Crveno: Blokada
Žuto: Blokadu prekinule nadležne vlasti
Zeleno: Odustali od blokade
Plavo: Druge vrste prosvjeda

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve