kolumna

Iz medija – 20. studenog 2009.

Donosimo poduži izvadak iz medijskih izvještaja koji su ovog tjedna aktualizirali “blokadu” potaknuti odlukom plenuma o blokadi najveće dvorane na FFZG-u D7 kojoj se pridružuju i Riječani svojom “djelomičnom blokadom”!. Prenosimo i osvrte na našu medijsku izjavu kojom smo reagirali na tobožnju “podršku” Vesne Pusić. Na Maršalovu trgu, pak, ništa novo – rektor Bjeliš i dalje poziva na (monološki) dijalog!

e-zadar: Zagrebački fakulteti od ponedjeljka opet u blokadi
‘Zaista, postoji priča da se kreće u blokadu, no naši studenti čine samostalno tijelo i ne želim ulaziti u njihove odluke. Mogu reći tek da podržavam zahtjeve da školstvo bude što bolje i što transparentnije financirano’, izjavio je Boras.

Glas Istre: Pulski studenti odlučuju o blokadi nastave
Sve govori u prilog tome da će se Nezavisna studentska inicijativa Pule pridružiti svojim kolegama s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji će odluku o blokadi donijeti u ponedjeljak, a najavljuju se i blokade na riječkim fakultetima. Prosvjedi su mogući i na zadarskom sveučilištu, gdje su posebice osjetljivi na pitanje komercijalizacije školstva budući da je ove jeseni 200-tinjak studenata koji su četvrtu godinu zaglavili na preddiplomskim studijama izgubili pravo studiranja, osim u slučaju ako plate.

H-alter: Pendrekom na društvene znanosti
Prije tjedan dana (u srijedu 11.11.) i ljubljanski su studenti i studentice organizirali svoj prvi plenum i reafirmirali borbu protiv neoliberalizacije sveučilišta kao univerzalnog problema kapitalizma koji se kao takav u posljednjih nekoliko mjeseci artikulirao kroz studentske borbe diljem svijeta.

Index: Studentski centar iksice mora kontrolirati jer Ministarstvo odbija izvršiti svoje financijske obveze?
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu oglasio se o nedavnim događanja vezanim za studentsku problematiku – otvorenom pismu predsjedničke kandidatkinje Vesne Pusić studentima te kontroli iksica u studentskim menzama.

Jutarnji list: Ministre, kakav ste bili student?
Da je današnji model plaćanja studija bio aktualan u doba kada su oni bili studenti, velika većina naših ministara i saborskih zastupnika ne bi mogla studirati besplatno. U pravilu bili su prosječni studenti. Indeksom ispunjenim većinom peticama mogu se pohvaliti tek rijetki.

Jutarnji list: Studenti Filozofskog: “Pusić blefira potporom besplatnom studiranju”
Kandidatkinja za predsjednicu države Vesna Pusić, inače profesorica na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, pokušala je ovih dana pridobiti glasove studenata, predstavivši se borcem za besplatno obrazovanje.

Novi List: Od ponedjeljka djelomična blokada Filozofskog fakulteta
Članovi Nezavisne studentske inicijative za besplatno obrazovanje Rijeka na plenumu u četvrtak navečer donijeli su odluku o blokadi jedne dvorane Filozofskog fakulteta.

Novi List: Nezadovoljavajuća uspješnost preddiplomaca
Rezultati upisa na diplomske studije Sveučilišta u Rijeci nisu zadovoljavajući i pokazuju preslabu učinkovitost studenata na preddiplomskim studijima, (…) ove je godine upisao svega 1.341 student, dok je planirana upisna kvota iznosila 2.457 upisnih mjesta.

Osijek031: U Zavodu za zapošljavanje u čudu gledaju na prve osječke “bolonjce”
Iako je očekivao da će taj posao odraditi nadležno ministarstvo, nakon što je čuo iskustva svojih prvih “bolonjaca”, odlučio je poslati dopis Zavodu za zapošljavanje kojim ih objavještava o novim akademskim nazivima.

Rijeka danas: Studenti u ponedjeljak nastavljaju s blokadom fakulteta
Novoizabrani dekan prof.dr.sc. Šustar izjavio je da će podržati blokadu ako se za nju izjasni natpolovična većina studenata.

Večernji list: Moguća ponovna blokada Filozofskog fakulteta
Iako je diplomski studij besplatan, to bi se moglo promijeniti. Naime, školarine nisu ukinute, nego se svake godine potpisuje ugovor kojim ih Ministarstvo znanosti podmiruje. Studenti upozoravaju da to nije rješenje i da bi na njih mogao pasti teret školovanja.

ZaMirZine: Od ponedjeljka nove blokade fakulteta
“Uvijek smo bili otvoreni za dijalog, pa će tako biti i u slučaju novih studentskih prosvjeda. Naša je obveza da radimo zajedno sa Studentskim zborom, ali i drugim studentskim grupama i predstavnicima”, izbjegao je Bjeliš direktan odgovor.

20. studenoga 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka