kolumna 17. studenoga 2009.

Skup ” Horror – porno – ennui” Instituta za etnologiju i folkloristiku

U Zagrebu će se od 19. do 21. studenog u organizaciji Instituta za etnologiju i folkloristiku (Šubićeva 42, 4. kat) održati međunarodni znanstveni skup pod nazivom “Horror — porno — ennui: kulturne prakse post-socijalizma”, jedan dio kojeg će biti posvećen i proljetnoj studentskoj blokadi fakulteta u Hrvatskoj. Organizatoru vas pozivaju da dođete i sudjelujete u diskusijama. Program skupa možete pročitati u .pdf formatu ili u nastavku ovog posta.

Četvrtak, 19. 11. 2009.

16:00–17:30 moderatorica: Ines Prica

  • Ines Prica: Kakav fantastičan dan! Post-jugoslavenska intervencija u (ionako slabe) temelje post-socijalističkih studija
  • Ivana Spasić: Smrt Brisa Tatona i uslovni kosmopolitizam socijalističke Jugoslavije
  • Ljupčo S. Risteski: Himalajsko, a naše. Postsocijalistička saga o makedonskom kraljevstvu na Himalajima

18:00–19:00 moderatorica: Renata Jambrešić Kirin

  • Orlanda Obad: Balkan Lights: o promjenama u predodžbama o Zapadu i Balkanu u Hrvatskoj
  • Jasmina Husanović: Bauk zvani “agresivni ateizam”: antifašizam nasuprot politike perpetuiranja genocida kroz revizionizam i uravnilovku

Petak, 20. 11. 2009.

10:00–12:00 moderator: Ozren Biti

  • Mislav Žitko: Autonomija, konverzija i status quo: prema morfologiji akademskog polja
  • Petar Bagarić: Blokada Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2009. kao promocija novog tipa političkog bića u Hrvatskoj
  • Vesna Kesić: U ime koga? Medijski govor o studentskoj blokadi
  • Tomislav Pletenac: Što krije baršunasto podzemlje? Studentski prosvjedi u Zagrebu

12:30–14:00 moderatorica: Mojca Piškor

  • Damir Arsenijević: Frankenstein porodica: o tijelima kojih nema i insistiranju
    da ona budu, ali drugačije
  • Biljana Žikić: Emancipacija pornografije ili pornografizacija emancipacije: “ozbiljni” mediji i pornografija u (post)socijalizmu
  • Ozren Biti: Stezanje remena i zatvaranje ventila: korporalni aspekti krize u postsocijalizmu

16:00–17:30 moderatorica: Tea Škokić

  • Reana Senjković: O proizvodnji, posredovanju i konzumaciji. Popularne kulture u socijalizmu
  • Ildiko Erdei: Pop-heroji i post-post socijalistička politika mrtvih tela
  • Tomislav Oroz: Gubec kao post-ikona: reinterpretacije i disperzija povijesne ličnosti u pop kulturi

18:00–19:30 moderatorica: Orlanda Obad

  • Suzana Marjanić: Gerilski akcionizam ili od Crvenog Peristila (1968.) do Crvene fontane (2008.): Crveno, što volim crveno. Crvenvjetar…
  • Nebojša Jovanović: Kinematografija bunkera: o crnim knjigama jugo-filma
  • Renata Jambrešić Kirin: Strava i dosada egzekutora: tragom dva ratna filma (Obični ljudi i Crnci)

Subota, 21. 11. 2009.

10:00–11:30 moderatorica: Reana Senjković

  • Sezgin Boynik: Šta znači Dosada u Punku (u Jugoslaviji)?
  • Mojca Piškor: Forsiranje Zvečke ili nešto o proizvođenju strašno uzbudljive dosade
  • Lidija Radojević: Muzička produkcija u raljama kapitala

12:00–13:00 moderatorica: Nives Rittig Beljak

  • Tanja Petrović: Šta će nama vojničke priče? Sećanje na JNA na prostorima bivše Jugoslavije
  • Tea Škokić: Što su brkovi bez muškarca? Društvene konstrukcije muškosti postsocijalističkog razdoblja

13:00 Završna diskusija i zatvaranje skupa

Tagovi:
,

Vezani članci

  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman „Ivan Radenković“, ustanovljena 2021. kao čin kolektivnog sjećanja i političkog priznanja, ove godine nije dodijeljena pojedincima ili grupama, već organiziranim antikolonijalnim borbama protiv genocida u Palestini. Time se pažnja usmjerava na kontinuiranu okupaciju, podjarmljivanje i genocid nad palestinskim narodom. U tekstu koji prenosimo Gaza se analizira kao kapitalistički čvor u kojem se kondenziraju odnosi eksploatacije, represije i ekološkog uništenja, a propalestinske borbe prepoznaju se kao ključni izvor suvremene antikapitalističke i antiimperijalističke nade. Riječ je o kolektivnoj borbi koja nadilazi humanitarizam i moralno zgražanje, oslanjajući se na širok raspon taktika – od direktnih akcija do masovnih prosvjeda – u suprotstavljanju institucionalnoj šutnji, akademskoj suučesnosti i kolonijalnom poretku, uz podsjetnik na povijesni kontinuitet antikolonijalnih borbi, uključujući i iskustvo socijalističke Jugoslavije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
  • 8. prosinca 2025. Radikalnosti i tenzije prvog izdanja Frojdove „Tri rasprave o seksualnoj teoriji‟ Prvo izdanje Freudovih Tri rasprave o seksualnoj teoriji iz 1905. godine, koje ove godine navršava 120 godina, predstavlja ključni trenutak u razvoju teorija seksualnosti. Uvođenjem infantilne seksualnosti, destabilizacijom dihotomije normalno–patološko i odmakom od funkcionalističkih i darvinističkih objašnjenja, Freud otvara prostor za radikalno novo razumijevanje seksualnosti. Povratak ranom Freudu, kako autor teksta sugerira, omogućuje ne samo teorijski nego i politički produktivne uvide: umjesto dogmatiziranih interpretacija, otvara se prostor za praćenje unutarnjih napetosti, proturječja i procesualnosti same teorije. Njegova subverzivnost dovodi u pitanje viktorijanske predodžbe o seksualnosti koje u izmijenjenim oblicima i danas oblikuju naše razumijevanje seksualnog iskustva.
  • 6. prosinca 2025. Dvostruka konotacija i jahanje tigra Polazeći od usporedbe historijskih konteksta i dinamika jezičnog i političkog šovinizma, autor analizira suvremene mutacije fašizma u Hrvatskoj kroz paralelu između Martina Heideggera i Marka Perkovića Thompsona. U oba slučaja riječ je o svojevrsnom „jahanju tigra“: kontroliranom prizivanju ekstremno desnih imaginarija kroz jezik koji istodobno skriva i signalizira ideološku pripadnost. Dok je Heidegger, unatoč privrženosti nacizmu, zadržao intelektualnu legitimaciju, Thompson je estradnu prihvatljivost morao postupno osvajati. Ključnu ulogu ima jezik i tehnike „dvostruke konotacije“: dok je Heideggerova ezoterija skrivala ideološke kodove unutar cenzure, suvremeni hrvatski novogovor više ne skriva, nego otvoreno signalizira i normalizira post- i neofašističke sadržaje.
  • 4. prosinca 2025. Kako je holokaust postao Holokaust? U osvrtu na knjigu Normana Finkelsteina Industrija Holokausta autori analiziraju kako se sjećanje na nacistički genocid institucionalizira i pretvara u ideološki i materijalni resurs državne moći. Razlikujući holokaust kao povijesni događaj od Holokausta kao političkog konstrukta, razotkrivaju se mehanizmi kojima se trauma depolitizira i koristi za legitimaciju kolonijalnog nasilja, instrumentalizaciju sjećanja i normalizaciju genocida nad Palestincima.
Arhiva članaka

Događanja

pogledaj sve

Bookmarks

pogledaj sve

Fusnote

pogledaj sve

Natječaji i prijave

pogledaj sve

Plenum FFZG-a

pogledaj sve