kolumna

Iz medija – proslave, akcije, nagađanja, transformacije…

Donosimo kratki izvadak iz ne baš obilnih medijskih izvještaja o proslavi 340. obljetnice našeg Sveučilišta koja je popraćena i adekvatnom studentskom akcijom ”I mi bismo slavili! (ali nemamo što)”. Naravno, javni (nominalno) kao i oni privatni, mediji nisu posebno obratili pozornost na samu proslavu, a još manje na našu akciju. Ono što im nije promaklo jest današnja odluka Rektorskog zbora o tobožnjem ukidanju studentskih participacija, što je zapravo žetelački čin istih onih koji su proljetos zasijali priču o novom zakonu u nadi da će “naivni” studenti pristati na kreacije svojih “mentora”. U medijima se, pak, u ovo “petonovembarsko” vrijeme stvorila svojevrsna psihoza iščekivanja novih blokadnih dešavanja (dijelom potaknuta i akcijama naših kolega i kolegica iz Austrije i Njemačke) što se očito projicira i na zakonodavca koji je pomalo izgubljen u procesima (trans)formacija povjerenstva za donošenje novog zakona. U iščekivanju izvješća sudionika studentske akcije za vrijeme proslave 340. obljetnice Sveučilišta u Zagrebu, kao i tekstova koji će analizirati posljednja buđenja već davno zamrlih i od strane plenuma višekratno odbijenih prijedloga, prenosimo medijska nagađanja kao i praćenje austrijskih blokada te domaćih proslava, akcija i transformacija određenih komisija.

Metro.hr: Održana svečana sjednica Senata Sveučilišta
Uz uvažene goste i druge visoke uzvanike i predstavnike, rektorat su s jasnom porukom posjetili i studenti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Okupljeni u auli rektorata, studenti su okupljenima na svečanosti s transparenata poručili ‘Vi ste se besplatno školovali – zašto ne bismo i mi? “Oni slave. I mi bismo, ali nemamo zašto!”, poručili su u opisu akcije studenti na webu Slobodni Filozofski.

HRT: Dan Sveučilišta
Tijekom sjednice rektor Aleksa Bjeliš istaknuo je važnost integracije, autonomije i povećane odgovornosti Sveučilišta radi uključivanja u svjetske visokoobrazovane trendove te važnost reformi Sveučilišta, ali i njegova održivog i racionalnog financiranja kao javnog dobra.

Net.hr: Brucoši neće plaćati školarinu
Rektorski zbor hrvatskih sveučilišta odlučio je da iduće akademske godine studenti prve godine neće plaćati školarinu. Predsjednik rektorskog zbora i rektor splitskoga Sveučilišta Ivan Pavić rekao je da će za to pravodobno biti pripremljena i sva zakonska regulativa.vu zakonsku regulativu i novi Zakon o sveučilištima predložit će povjerenstvo na čelu sa Žarkom Puhovskim. Zakonska regulativa mora biti donesena do ožujka sljedeće godine kako bi se počela primjenjivati školske godine 2010./2011.

Novi list: Studenti najavljuju nove prosvjede i blokade
Hrvatski studenti krajem studenoga ponovno bi mogli krenuti u masovne prosvjede i blokade fakulteta kako bi izborili ukidanje školarina, odnosno participiranja u troškovima studija. Naime, prošli tjedan su se na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (FF) – svojevrsnom centru proljetne studentske pobune – okupili predstavnici studenata iz čak šest hrvatskih gradova. Kako doznajemo, studenti smatraju da su prošlim prosvjedima ipak uspjeli izboriti zaustavljanje komercijalizacije obrazovanja, te misle da borbu svakako treba nastaviti.

Jutarnji list: Zadar: Studenti koji gube pravo studija mogu nastaviti uz plaćanje
Na dugo očekivanoj sjednici koju je četvrtak održao Senat zadarskog Sveučilišta odbijene su molbe studenata koji zbog jednog ili više ispita gube pravo na studiranje! Trenutno nitko ne zna koliko je studenata ovom odlukom ostalo bez školovanja, ali se pretpostavlja da ih nije manje od 200. Iako ovime gube sva svoja prava poput prehrane, smještaja, pa čak i zdravstvenog osiguranja, ti studenti izvanrednom odlukom Senata mogu nastaviti školovanje uz plaćanje

Večernji list: Širi se “ustanak” austrijskih studenata
Više od 10 tisuća studenata prosvjedovalo je u srijedu u središtu Beča tražeći više novca za obrazovanje, a manje za banke i tvrtke te reformu upravljačkih struktura. Prosvjed studenata koji je počeo prošli tjedan kada je oko tisuću njih zaposjelo najveću dvoranu bečkog Sveučilišta Audimax, proširio se i na ostala austrijska Sveučilišta u Grazu, Klagenfurtu, Linzu, Salzburgu i Innsbrucku.
Nedovoljna proračunska sredstva – premalo nastavnog osoblja, prepune dvorane i duga čekanja na mjesta za seminare, glavne su zamjerke prosvjednika. Pod geslom “više novca za obrazovanje, manje za banke i tvrtke“ kritiziraju pretjeranu profesionalizaciju studiranja na štetu znanja i žele imati veći utjecaj na samo funkcioniranje fakulte

Glas Slavonije: Bečko sveučilište i dalje u blokadi
Sveučilište u Beču, točnije nekoliko njegovih fakulteta, u blokadi je i ne izvodi nastavu zbog studentskih prosvjeda koji traju već duže od tjedan dana. Val prosvjeda počeo je kada su studenti Akademije primijenjenih umjetnosti 20. listopada prvo prosvjedovali zbog komercijalizacije visokog obrazovanja u Austriji, a zatim i blokirali izvođenje nastave na Akademiji. Na prvom je prosvjedu bilo samo šezdesetak studenata, no do jučer im se pridružilo, prema procjenama austrijskih medija, više od dvije tisuće kolega.

Dnevnik.hr: Studenti kreću u novu, veću blokadu fakulteta

5. studenoga 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka