Blokade u Austriji: širenje studentske borbe

Kao što smo već izvijestili prošli tjedan, borba za besplatno obrazovanje se proširila i na Austriju. Studentski su prosvjedi započeli blokadom bečke Akademije primijenjenih umjetnosti u četvrtak, 22. listopada, gdje su studenti odlučili prosvjedovati protiv uvođenja Bolonjskog sustava na tu visokoškolsku instituciju. Zahtjevi su se u međuvremenu proširili a pokret razgranao, te se blokada s bečke Akademije proširila na 9 sveučilišta i tehničkih sveučilišta u Beču, Grazu, Innsbrucku, Linzu i Salzburgu i ne pokazuje znakove jenjavanja. Plenum FFZG-a je na jubilarnom 50. zasjedanju, 23. listopada, izglasao podršku borbi austrijskih studenata koju možete pročitati niže u postu.

Za razliku od svojih kolega u Hrvatskoj, u svojim se zahtjevima austrijski studenti nisu posvetili isključivo cilju ukidanja školarina na svim razinama studija: preddiplomskoj, diplomskoj i postdiplomskoj. U zahtjevima se također zalažu i za srednjoškolce, kao i za svoje kolege s posebnim potrebama u ime kojih traže mijenjanje propisa o položaju studenata s posebnim potrebama, tumače na svim predavanjima koja posjećuju gluhi i gluhonijemi studenti, kao i posebna savjetovališta za njih unutar sveučilišta. Također traže kvote za žene, pravo na rad za inozemne studente, ravnopravno sudjelovanje studenata, profesora i drugog znanstvenog i neznanstvenog kadra na sveučilištu u odlučivanju, obrazovanje za odgovorno društvo, a ne izobrazbu ovisno o ekonomskoj koristi, nastavni plan koji neće djelovati kao školska nastava, slobodan javni prijevoz… Napravili su opsežnu kritiku bolonjskog procesa i naročito preddiplomskog studija, koji u Beču nije ni uveden na sve katedre. Njihovi se zahtjevi mogu svesti na tri najvažnija: pravo u potpunosti besplatnog studiranja za sve koji studirati žele, ukidanje školarina zauvijek (uključujući i školarine za strane studente, kao i studente koji studiraju dulje od predviđenog) i više ulaganja u poboljšanje studentskih životnih uvjeta.

Već je prvih dana na Sveučilištu u Beču održano predavanje o blokadama u Hrvatskoj i Srbiji. Kao i kod nas, i kod njih se redovito održavaju plenumi na kojima svatko može iznijeti svoje mišljenje, a oformljene su i mnoge radne grupe (između ostaloga i radna grupa koja se bavi analizom prethodnih sličnih studentskih pokreta te npr. radna grupa koja se bavi položajem studenata u Iranu koje podržavaju u njihovim ciljevima). Na svakome se plenumu pišu izvještaji koji se objavljuju na njihovim stranicama, vode se rasprave trebaju li redarsku službu ili se mogu pouzdati jedni u druge, traže se načini kako što više ljudi uputiti i uključiti u njihov rad, studente se savjetuje da u slučaju policijske intervencije pružaju pasivni otpor te kako postupiti u slučaju uhićenja, uvijek se traži još ljudi koji će lijepiti plakate i dijeliti propagande materijale. Na plenumu je na samom početku odlučeno da će se u sklopu blokade održavati alternativni program koji bi trebao istaknuti politički karakter ovog pokreta, za osmišljavanje kojega je oformljena odgovarajuća radna grupa. Na raspravi o suradnji plenuma i radnih grupa je zaključeno da će konkretne prijedloge prvo razraditi radne grupe, koje će zatim predstaviti plenumu. Ukoliko na plenumu ne dođe do konsenzusa, prijedlozi se vraćaju na doradu radnim grupama. Organizirali su Prvu pomoć, zabranili pušenje na plenumu, osuđuju individualne istupe i redovito apeliraju na političku korektnost.

Austrijski su mediji reagirali na ove masovne studentske prosvjede između ostalog plasirajući informacije o basnoslovnim štetama koje studenti navodno rade po blokiranim zgradama, o tome da je njihova prava namjera ukinuti ispite, i slične bedastoće. Dok se mediji iščuđavaju potpunom izostanku medijskih istupa studenata, nazivaju ih boljševicima zbog naizgledne spontanosti pokreta, nadahnutih (ljevičarskih) parola, svrstavanja uz radnike i druge ugrožene slojeve društva te zbog odsustva vođa, nadležni državni organi i sveučilišna tijela svoje studente ne mogu više u potpunosti ignorirati pa prebacuju vruć krumpir iz ruke u ruku. Savezni kancelar Faymann smatra da je ministar znanosti Johannes Hahn na potezu te da on treba pregovarati sa studentima i intervenirati u slučaju nužde. Isti taj kancelar je namjeravao ponovno vratiti školarine, no od svojih se planova ogradio, dajući mutna obećanja. Hahn je, pak, otkazao posjet novootvorenoj Sveučilišnoj biblioteci u Innsbrucku bojeći se najavljenih prosvjeda studenata, očito se služeći Primorčevim metodama. Ovih je dana plenum Sveučilišta u Beču uputio i službeni poziv ministru i rektoru da dođu na plenum, ali ne kako bi pregovarali, već kako bi razgovarali. Za razliku od njih, rektor Sveučilišta u Beču, Georg Winckler, se na plenumu i pojavio, naglasivši da je najvažnije zadjenuti razgovor sa studentima te da političari trebaju prihvatiti svoju odgovornost jer ako se to ne dogodi, blokade će potrajati.

Nagađanja o tome da studenti prosvjeduju i blokiraju zbog prevelikog priliva stranih studenata i sličnoga, padaju u vodu kada se uzme u obzir činjenica da je svake godine sve više upisanih studenata, da im se ne pružaju ni osnovni uvjeti poput izgrađene infrastrukture i dovoljnog broja predavača, da se nastava izvodi na školski način, te da se studente nastoji sortirati na temelju „izvrsnosti“ i što prije potjerati sa studija (bilo da ga završe ili ne udovolje kriterijima uspješnosti) kako bi ih se bacilo na tržište rada. Takvo studiranje nema nikakvih poveznica s onim što bi sveučilište trebalo biti, ukratko, riječima naših austrijskih kolega: Bildung statt Ausbildung!

Alemka Kos
– – –

U nastavku možete pročitati prijevod pisma podrške koje je plenum FFZG-a uputio austrijskim studentima a koje je u originalu objavljeno na našoj međunarodnoj stranici:

Pišemo vam kako bismo izrazili potpunu podršku vašoj borbi protiv komercijalizacije i komodifikacije visokog obrazovanja u Austriji. Više od svega, u njoj vidimo odraz i nastavak naše vlastite borbe – kako u njenim ciljevima tako i u metodama. Ona je još jedan podsjetnik na temeljnu pouku kako se više ne radi o pukim lokalnim borbama.

Poredak koji podčinjava kako ljudske potrebe tako i prava stečena u prijašnjim periodima društvene borbe nediskriminirajućoj računici profita operira iznad nacionalnih granica i administrativnih teritorijalizacija. Silina i nasilnost njegova razvoja – neumoran kakav je – primorava nas da se suočimo s njim na razini univerzalnosti kakvu je sam izabrao. Lažnoj univerzalnosti zahtjeva kapitala moramo suprotstaviti univerzalnost ideala socijalne jednakosti, zajedno s neskrušenom obranom temeljnih socijalnih prava. Ovo nas primorava da prestanemo biti ograničeni na uskogrudni i kratkovidni pogled na svijet. To je luksuz koji si više ne možemo priuštiti! Stoga je vaša borba uistinu i naša vlastita. Pobijedimo u njoj zajedno!

Solidarno,
Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu (Hrvatska)

Povezano: Više o studentskim blokadama u Austriji možete pročitati i u tekstu Toma Holerta Zauzeti i razumjeti u kojem se autor osvrće na način na koji studentska kritika specifičnih problema visokoškolskih institucija istovremeno zahvaća šire probleme u pristupu, strukturi i funkciji obrazovanja. Objavili smo i otvoreno pismo Toma Schaffera upućeno studentima koji okupiraju predavaonice na bečkom sveučilištu, kao i izvještaj s 10. dana studentskih prosvjeda u kojem možete čitati o okruglom stolu na kojem su se po prvi put susrele sukobljene strane – predstavnica pobunjenih studenata s jedne i ministar obrazovanja Hahn s druge strane stola.

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.