kolumna

Izvještaj s plenuma, 24. lipnja 2009.

Na 39. plenumu održanom u srijedu 24.06.09. raspravljalo se o sljedećim točkama dnevnog reda:

  1. Obavijesti
    a) Open air koncert povodom zadnjeg dana predavanja, a u organizaciji KSFF-a održat će se u petak 26.06.09. s početkom u 15h. Detaljnije informacije i popis izvođača naknadno.
    b) Uredništvo SlobFil portala zatražilo je nove suradnike.
  2. Izvještaji radnih grupa
    a) Medijska grupa
    Medijskoj grupi je dan mandat za slanje delegata na konferenciju “Cenzura, Mediji, Hrvatska” u organizaciji Instituta Otvoreno društvo. Konferencija će se održati u Novinarskom domu 29.06.09. a naš delegat će govoriti o iskustvu s cenzurom i medijima tijekom blokade.

    b) Radna skupina za pripreme
    Podnijet je izvještaj o dosadašnjem toku priprema za prijamni. Posljednji termin priprema je u subotu 27.06.09. nakon čega je za sve polaznike predviđen domjenak. Dobrovoljnim prilozima plenum je skupio 650 kn koji će biti utrošeni na hranu i piće. Hvala svima na donacijama!

    c) Grupa za međuplenumsku suradnju
    Grupa je izvijestila o aktivnostima u Puli, Varaždinu te na EF-u, FER-u i FPZ-u u Zagrebu. Trenutne su akcije usmjerene na širenje baze.

    d) Grupa za mini akcije
    Grupa je izvijestila o akciji glasni punktovi održanoj u centru grada prošli tjedan. Akciju je izvelo 15-ak ljudi a sastojala se u čitanju proglasa na frekventnim mjestima oko Trga bana Jelačića te dijeljenju skripti i novina 5 do12. Pokušaj razvijanja transparenta pored spomenika Banu onemogućila je policija. Grupa akciju ocjenjuje iznimno uspješnom unatoč činjenici da se nije pojavilo potrebnih 30 sudionika.

    e) Grupa za informiranje
    Grupa je stava da knjiga o blokadi treba biti u formi kompendija koji bi obuhvatio naše medijske izjave i članke objavljene na stranici Slobodni Filozofski tijekom trajanja blokade. Idealno bi bilo da se knjigu napravi do jeseni.
    Nova skripta izlazi u petak i planira se intenzivno dijeljenje na Open airu. Načinjen je popis volontera za dijeljenje skripte po domovima te je zaključeno da je efekt bolji kad se skripta dijeli direktno u ruke, nego kad se ostavlja po frekventnim punktovima.

    f) Grupa za međunarodnu suradnju
    Podnesen je izvještaj o komunikaciji sa studentima iz Trsta. Sukus iste jest: kolegice i kolege iz Trsta nas svesrdno podržavaju!
    Vezano uz situaciju na sveučilištu u São Paulu zaključeno je da se šalje tekst podrške koji će grupa sastaviti i poslati.
    Video podrška anti Bolonja akciji u Njemačkoj naišao je na veliko odobravanje Nijemaca.
    Član plenuma izvijestio je da su studenti u Tübingenu prošli tjedan blokirali cijeli grad na jedan dan. Respect!

  3. Aktualno
    a) Povezivanje s profesorima i znanstvenicima
    Član plenuma smatra da bi bilo dobro širiti bazu podrške među znanstveno-nastavnim kadrom u vidu sastavljanja teksta podrške besplatnom obrazovanju koji bi se onda širio mailom. Budući su takve inicijative već postojale, zaključeno je da bi se stvar trebalo rješavati unutar Grupe za informiranje čiji je naredni sastanak u srijedu u 14h.
    Svi zainteresirani za problematiku neka se jave Vanji na:
    098433542
    vanjasmail[at]yahoo.com

    b) Problem pisanja 2 magisterija na diplomskom studiju
    Predstavljeni su fakultetski prijedlog i prijedlog SZ-a. U raspravi se kao glavni problem fakultetskog prijedloga prepoznalo činjenicu da se predviđa pisanje dva magisterija čime se ruši princip jedinstva dvopredmetnog studija. Istaknuto je da je nemoguće izraditi dva kvalitetna znanstvena rada u okviru samo jednog semestra. Prijedlog SZ-a je ocijenjen kao znatno bolji, ali kao nedovoljno dobar te mu se stoga zasad nije izglasalo podršku.
    O problematici će se održati tribina u ponedjeljak u 16h u D-5.
    Službeni fakultetski prijedlog koji su studentski predstavnici već dva puta rušili na Fakultetskom vijeću plenum je jednoglasno odbacio.

    c) Poziv na prosvjed seljaka preko portala Slobodni Filozofski
    Problem je nastao jer je na portalu objavljen poziv na prosvjed potpisan s NSI, a da plenum to prije nije raspravio i odobrio. Usprkos problemu s potpisom, plenum je naknadnim glasanjem podržao akciju podrške seljacima. Potom se razvila rasprava oko pojma NSI i treba li ga koristiti, odnosno kakav bi trebao biti odnos između NSI-a i plenuma.
    Iskristalizirali su se zagovornici napuštanja korištenja naziva NSI te oni koji smatraju da treba, kao i dosad, koristiti oba naziva.
    Plenum je odlučio odgoditi odluku o problematici.

    d) Poziv na okrugli stol o mogućnostima besplatnog školovanja u RH
    Stol će se održati u Europskom domu 15.07.09. Plenum je izglasao mandat medijskoj grupi da se pobliže informira o događaju pa da se na idućem plenumu odluči oko možebitnog sudjelovanja.

    e) Izbor delegata za fakultetsko Povjerenstvo za razvoj studija
    Plenumu je stigao zahtjev da pošalje 5 delegata na sjednicu dotičnog Povjerenstva koja će se održati 29.06. u 11h.
    Izabrano je 5 delegata koji su dobili mandat sudjelovanja u raspravi, ali bez prava odlučivanja.

    f) Prijedlog za specijalnu emisiju Parlaonice
    Plenum je izrazio interes za takvu emisiju s tim da predlaže da se napravi jedna emisija na temu besplatnog obrazovanja u kojoj će sudjelovati srednjoškolci i jedna u kojoj će sudjelovati studenti.

  4. Termin narednog plenuma
    Sljedeći plenum održat će se u srijedu 1.07.09. u 20h.
  5. Razno
    Plenum je zaključen u 00:30.
25. lipnja 2009.
Tagovi:

Vezani članci

  • 8. svibnja 2026. Antikapitalistički seminar Slobodni Filozofski i Subversive festival u sklopu Škole suvremene humanistike organiziraju šesti po redu Antikapitalistički seminar, program političke edukacije koji će se i ove godine kroz predavanja i rasprave kritički osvrnuti na isprepletenost teorije i prakse te važnost proizvodnje kolektivnog znanja. Prijave traju do 23. svibnja 2026. godine, a program će se održavati u prostoru SKD „Prosvjeta“ u Zagrebu od 1. do 7. lipnja 2026. Vidimo se!
  • 20. travnja 2026. Breme prihvaćeno Kiplingovo „breme bijelog čovjeka“ bilo je apologetski kolonijalni konstrukt. Stvarno breme kolonijalizam pada na leđa koloniziranih. Kao što pokazuje slučaj Palestine, njegovo nošenje ne mora značiti pokoravanje ili odustajanja od želje za oslobođenjem. U činu njegova svjesnog prihvaćanja krije se i čin vjernosti. Evocirajući djelo Slimana Mansoura, Abdaljawad Omar ustrajnost pod tim teretom dešifrira kao aktivnu organizaciju otpora nasuprot želji za zaboravom. I u agresiji na Iran i okupaciju Gaze prepoznaje bojišnice u kojima figura nosača (attala) ostaje žarište nepokornosti, prefiguracija figure borca, a ne njegova negacija.
  • 10. travnja 2026. Pluribus – (ne)mogućnost utopije u doba polikrize U eseju o seriji Pluribus Vincea Gilligana, autor secira postapokaliptični horizont u kojem ujedinjenje čovječanstva ne dolazi kao plod političke borbe, već kao vanzemaljska intervencija. Autor dekonstruira strah od kolektiviteta i liberalne tlapnje o autonomiji, prokazujući ih kao ideološke krinke koje maskiraju našu stvarnu ovisnost o mrežama društvenog rada. Kroz likove „neintegriranih“, tekst detektira krizu utopijske imaginacije u doba polikrize, gdje se alternativa postojećem sustavu ukazuje isključivo kao onostrani, čudovišni potres.
  • 23. prosinca 2025. Nasilje i revolucija: kako Fanona čitati danas U liberalnim, centrističkim i desnim čitanjima Fanona njegova se teorija nasilja najčešće prešućuje ili svodi na navodni dokaz ljevičarskog ekstremizma. No upravo je ta dimenzija njegova rada ključna. Fanon razvija marksističku teoriju nasilja kroz analizu kolonijalizma kao sustava nasilja, spontanih i organiziranih oblika otpora koloniziranih, njihovih psihičkih i političkih učinaka, kao i strukturnog nasilja kapitalizma. Time razbija lažnu alternativu nasilje-ili-nenasilje i pokazuje da je revolucionarno nasilje tek jedna od taktika emancipacije. Aktualnost njegova pisanja očituje se i u odnosu kolonijalizma i neokolonijalizma te nedovršenom projektu dekolonizacije.
  • 20. prosinca 2025. Čija su djeca? Polazeći od dječje knjige "Tri razbojnika" Tomija Ungerera, autorica analizira načine na koje kapitalistička država i institucija obitelji funkcioniraju kao komplementarni režimi upravljanja djetinjstvom. Kroz kritiku sustava socijalne skrbi i ideologije nuklearne obitelji, razotkrivaju se materijalni uvjeti pod kojima se djeca tretiraju kao resurs ili teret, ovisno o njihovoj klasnoj i rasijaliziranoj poziciji. U tom se okviru razmatraju i alternativni modeli skrbi koji nadilaze logiku nadzora, kazne i privatnog vlasništva, otvarajući prostor za kolektivne i emancipatorne oblike odgoja.
  • 17. prosinca 2025. Artwashing i društvena reprodukcija kapitalizma Pojam artwashinga otvara pitanje odnosa umjetnosti, moći i kapitala izvan okvira estetskog i građanske ideje autonomije umjetnosti. Autor prati kako se umjetnička proizvodnja koristi za legitimiranje političko-ekonomskih odnosa – od naftnih kompanija i gentrifikacije do kulturne diplomacije i genocida. Artwashing se pritom ne pojavljuje kao anomalija, nego kao simptom strukturne uključenosti umjetnosti u društvenu reprodukciju kapitalizma.
  • 14. prosinca 2025. Nadrealizam, fašizam i antiratna slika: Marijan Detoni (Skica za povijest jedne umjetnosti, II. Dio) Nadrealističke grafike Marijana Detonija otvaraju prostor u kojem slika djeluje kao sredstvo političke spoznaje, a ne tek kao puka reprezentacija povijesnih događaja. Fašizam se u njima vizualizra kao režim koji se reproducira kroz spektakl, discipliniranje tijela i administriranje patnje. Autorica čita Detonijev nadrealizam kao antifašističku umjetnost otpora koja od gledatelja zahtijeva jasno pozicioniranje.
  • 13. prosinca 2025. Nagrada za Društveno-Kritički Angažman „Ivan Radenković‟ 2025 Nagrada za društveno-kritički angažman ove je godine dodijeljena antikolonijalnim borbama u Palestini, prepoznajući Gazu kao čvorište na kojem se sijeku eksploatacija radne snage i nasilna eksproprijacija života. Umjesto humanitarnog zgražanja, fokus je na kolektivnom otporu koji prokazuje institucionalno saučeništvo i kolonijalni poredak. Propalestinske borbe prepoznaju se kao ključno uporište antikapitalističkog otpora i dio kontinuiteta borbe protiv imperijalne dominacije.
  • 10. prosinca 2025. Recentni razvoji u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici Polazeći od suvremenih rasprava u anglofonoj marksističkoj književnoj kritici, autor ispituje napetosti između materijalističke analize, estetske autonomije i povijesne uvjetovanosti književne forme. Kroz čitanje Suthera, Browna i drugih autora, tekst otvara pitanje može li književna kritika istodobno izbjeći sociološki redukcionizam i očuvati ambiciju teorijskog zahvaćanja društvenih proturječja koja oblikuju umjetničku proizvodnju.
Arhiva članaka